DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 3 <-- 3 --> PDF |
............ .... 54. ..... 1930. Prof. Dr. A. PETRAČIĆ, ZAGREB: ZAŠTITA BILJAKA PRIJE SADNJE* (CONSERVATION DES PLANTES A REPIQUER) Zaštita mladih šumskih sadnica — izvađenih iz zemlje radi presadnje u šumskom vrtu ili radi sadnje u šumi ili u svrhu prodaje — zadaje nam izvjesne brige od časa, kad su biljke izvađene iz zemlje, pa do časa, kada budu opet u zemlju zasađene. Svaki šumar znade, da je potrebno korijenje mladih biljaka što više štititi od osušenja, da uspjeh pošumljivanja bude što povoljniji, no redovno ne zna točno, u kojoj mjeri mora tu zaštitu provesti, da mu postupak bude dobar, osobito kod velikih sadnja i velikog posla, gdje je potpuna zaštita biljaka jedva moguća. Praksu uvelike zanima, kako dugo izdrže mlade nezaštićene biljke pojedinih vrsta drveća na suncu, a kako dugo u hladu ili uopće na zraku uz razne vremenske prilike, da budu za pošumljenje još dovoljno upotrebljive. To je pitanje važno poradi toga, da se znade udesiti pravilan postupak kod vađenja, čuvanja, otpreme i presadnje biljaka. Praksi je nužno znati, kako dugo smiju iz zemlje izvađene biljke sa golim korijenjem ležati nezaštićene, prije nego ih zagrtanjem žilja u zemlju zaštitimo od osušenja; praksi je potrebno znati, kako daleko možemo otpremati sadnice bez posebnog pakovanja i omatanja u vlažnu ´mahovinu i si.; praksi je potrebno znati, kako se moraju štititi biljke pri samoj sadnji. Posve je jasno, da trajanje valjanosti (života) nezaštićenih biljaka fuvelike zavisi o vremenskim prilikama u doba nezaštićenosti, o vrsti drveća i o razvitku biljaka, a uspjeh ponovne sadnje i o stanju tla (vlaga, plodnost), u koje se biljke zasade. Najbrže poginu one sadnice, kojima je žilje bilo izloženu suncu, a zavisi opet o jakosti sunca, o dnevnoj temperaturi, o smjeru i jakosti vjetra, kako dugo izdrže biljke na suncu. Kod kišovitog vremena i veće vlage u zraku, te za oblačnih i hladnih dana, održat će se biljke mnogo dulje u životu nego u suhim vremenskim prilikama u doba nezaštićenosti. Starije i bolje razvite biljke mnogo su otpornije od mlađih i slabije razvitih biljaka. 0 zaštiti žilja mlađih iz zemlje izvađenih sadnica raspravlja se gotovo u svim djelima o »Uzgajanju šuma«; u nekima vrlo kratko, a u drugima nešto opširnije, no ipak za praksu premalo. Poznata nam šu marskim djelima bogata njemačka stručna literatura govori manje više tek općenito o zaštiti biljaka pri vađenju iz zemlje, pri transportu i pri njihovu čuvanju do sadnje ili kod same sadnje, no ne daje nam dovoljno pobližih podataka o tom, kako dugo mogu mlade sadnice raznih vrsta drveća ostati nezaštićene na zraku pri raznim vremenskim prilikama bez pogibli za njihov život i za uspješno pošumljivanje, a to je za praksu od velike važnosti. * Vidi Godišnjak Sveučilišta u Zagrebu 1924/25.—1928/29., str. 629. 161 |