DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 3 <-- 3 --> PDF |
............ .... 54. ..... 1930. Prof. Dr. A. PETRAČIĆ, ZAGREB: ZAŠTITA BILJAKA PRIJE SADNJE* (CONSERVATION DES PLANTES A REPIQUER) Zaštita mladih šumskih sadnica — izvađenih iz zemlje radi presadnje u šumskom vrtu ili radi sadnje u šumi ili u svrhu prodaje — zadaje nam izvjesne brige od časa, kad su biljke izvađene iz zemlje, pa do časa, kada budu opet u zemlju zasađene. Svaki šumar znade, da je potrebno korijenje mladih biljaka što više štititi od osušenja, da uspjeh pošumljivanja bude što povoljniji, no redovno ne zna točno, u kojoj mjeri mora tu zaštitu provesti, da mu postupak bude dobar, osobito kod velikih sadnja i velikog posla, gdje je potpuna zaštita biljaka jedva moguća. Praksu uvelike zanima, kako dugo izdrže mlade nezaštićene biljke pojedinih vrsta drveća na suncu, a kako dugo u hladu ili uopće na zraku uz razne vremenske prilike, da budu za pošumljenje još dovoljno upotrebljive. To je pitanje važno poradi toga, da se znade udesiti pravilan postupak kod vađenja, čuvanja, otpreme i presadnje biljaka. Praksi je nužno znati, kako dugo smiju iz zemlje izvađene biljke sa golim korijenjem ležati nezaštićene, prije nego ih zagrtanjem žilja u zemlju zaštitimo od osušenja; praksi je potrebno znati, kako daleko možemo otpremati sadnice bez posebnog pakovanja i omatanja u vlažnu ´mahovinu i si.; praksi je potrebno znati, kako se moraju štititi biljke pri samoj sadnji. Posve je jasno, da trajanje valjanosti (života) nezaštićenih biljaka fuvelike zavisi o vremenskim prilikama u doba nezaštićenosti, o vrsti drveća i o razvitku biljaka, a uspjeh ponovne sadnje i o stanju tla (vlaga, plodnost), u koje se biljke zasade. Najbrže poginu one sadnice, kojima je žilje bilo izloženu suncu, a zavisi opet o jakosti sunca, o dnevnoj temperaturi, o smjeru i jakosti vjetra, kako dugo izdrže biljke na suncu. Kod kišovitog vremena i veće vlage u zraku, te za oblačnih i hladnih dana, održat će se biljke mnogo dulje u životu nego u suhim vremenskim prilikama u doba nezaštićenosti. Starije i bolje razvite biljke mnogo su otpornije od mlađih i slabije razvitih biljaka. 0 zaštiti žilja mlađih iz zemlje izvađenih sadnica raspravlja se gotovo u svim djelima o »Uzgajanju šuma«; u nekima vrlo kratko, a u drugima nešto opširnije, no ipak za praksu premalo. Poznata nam šu marskim djelima bogata njemačka stručna literatura govori manje više tek općenito o zaštiti biljaka pri vađenju iz zemlje, pri transportu i pri njihovu čuvanju do sadnje ili kod same sadnje, no ne daje nam dovoljno pobližih podataka o tom, kako dugo mogu mlade sadnice raznih vrsta drveća ostati nezaštićene na zraku pri raznim vremenskim prilikama bez pogibli za njihov život i za uspješno pošumljivanje, a to je za praksu od velike važnosti. * Vidi Godišnjak Sveučilišta u Zagrebu 1924/25.—1928/29., str. 629. 161 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Donosimo ovdje poradi potpunosti podatke o tom pitanju iz važnijih djela. Dr. Gwinne r u svom djelu »Waldbau« iz godine 1858. (str. 359.) kaže ovako: »Što kraće vrijeme ostaje korijenje biljaka nezaštićeno, tim je to za njih manje štetno. Ovu bi rečenicu trebao svaki radnik pri sadnji znati na pamet i svako je jutro ponoviti. Nepažnja u tom pogledu uzrokuje, da mnoge kulture nijesu uspjele ili su godinama kržlj,ale. Za vrijeme od vađenja biljaka iz zemlje do ponovne sadnje moraju se biljke, koliko je moguće, čuvati, da se ne posuše. Sitno se korijenje, koje je presađenim biljkama nužno za što pospješnije primanje vode, osuši na zraku vrl o brzo , i to brže kod sadnica četinjavog, a polaganije kod sadnica lisnatog drveća. Znademo doduše, da često neke biljke, koje po tjedne na polju leže, ipak još rastu, ako se zasade. No pitanje je, kako bi one rasle, da se je s njima bolje postupalo.« Dr. K. G a y e r1 kaže u svom odličnom djelu o uzgajanju šuma: »Biljke s golim žiljem ne smiju ostati niti 10 minut a izložene suncu i vjetru; one trebaju neprestano zaštitu.« Iz djela H e y e r - H e s s o v a" o uzgajanju šuma vadimo o tom pitanju ovo: »Mlade iz zemlje izvađene biljke prime se ponovno dobro samo onda, ako im sitno žilje ostane svježe do časa ponovne sadnje. Kadi toga ih ne smijemo prije same usadnje stavljati uz jame ili u lame, a naročito se to ne smije činiti na sunčanom danu, jer se sitno žilje za kratko vrijeme posuši.« Prof. Dr. S c h \v a p p a c hs misli o tom pitanju ovako : »Zagrtanju izvađenih biljaka do same sadnje u zemlju svrha je očuvati žilje od isušenja. Na ovaj posao valja polagati najveću važnost od časa vađenja biljaka iz zemlje do časa presađivanja. Osobito je važna zaštita žilja, ako se biljke moraju otpremati na velike udaljenosti. Sitno se žilje osuši neobično lako, često već nakon nekoliko minuta, ako je izloženo suncu i suhom zraku. Biljke su često unatoč dobrog izgleda mrtve već u času sadnje. Neuspjeh novih pošumljivanja često je posljedica nemarnog postupka s biljkama kod vađenja, transporta i kod same sadnje. Iz ovog je razloga vrlo štetno i opasno stavljati biljke u iskopane jame prije same usadnje.« Prof. Dr. H. Mayr* piše o tom pitanju ovako : »Ako se posao vađenja i ponovnog sađenja biljaka vrši kod oblačnog neba ili možda u maglovitom ili malo kišnom danu, osušenje je žilja isključeno. Vadi li se i sortira velika količina sadnica kod vedroga sunčanoga dana, mora se vrh žilja osušiti. Da se spriječi daljnje sušenje žilja, treba ga zagrnuti u zemlju na hladnom mjestu te ga dobro zalijevati zajedno sa izbojcima i zaštititi sadnice od sunca pokrivanjem. Stavljanjem biljaka u hladne vlažne podrume postiže se ista svrha. Najbolje bi bilo čuvati izvađene biljke do presadnje u ledenicama. I potpuno štavljenje biljaka u hladnu vodu (u hladovini) zadrži biljke dugo od izbijanja pupova, a ne škodi biljkama. « Iz Uzgajanja šuma od A. B ti h 1 e r a5 vadimo o tom pitanju ovo: »U velikom se gospodarstvu ne da posve spriječiti osušenje žilja od vrc 1 Dr. K. Gayer: Der Waldbau, 1898., str. 368. 2 Heyer-Hess: Der Waldbau, 1906., str. 334. 3 Prof. Dr. Schwappach: Neudammer Förster-Lehrbuch, VII. Auflage, Waldbau, str. 513. 4 Dr. H. Mayr: Der Waldbau auf naturgesetzlicher Grundlage, 1909. str. 414. 5 Dr. A. Bühler: Der Waldbau, II. Band, 1922., str. 387. 162 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 5 <-- 5 --> PDF |
mena vađenja biljaka iz zemlje do zavrtanja u tlo, kod transporta i kod ponovne sadnje. Jedan pokus neka nas pouči o utjecaju insolacije: Izvađene biljke su 2, 3, 4 i 6 sati položene na tlo i izložene suncu. Od onih koje su bile izložene 2—3 sata, nije se ni jedna u vlažnom tlu osušila; od onih pak, koje su bile izložene 4—6 sati, posušilo se 33 dotično 50%, a 17 do 33% pokazivalo je slab rast, prema čemu se mora računati s gubitkom biljaka od 55 do 80°/«.« Ovi se podaci tiču smrekovih 5-godišnjih biljaka visokih cea 30 cm. Iz citata sprijeda navedenih razabirc se, da se u šumarskoj literaturi ponajviše spominje vrlo brzo osušenje nezaštićenih sadnica, ali se ne spominje — osim kod Bühlera za smreku — kako se pojedin e vrste biljaka u tom pogledu vladaju. Tek ü w i n n e r navodi, da se četinjave biljke brže osuše nego listače. Iz razloga, što pitanje zaštite biljaka nije još točno proučeno, čine se kod nas pokusi o upotrebi i trajanju nezaštićenih sadnica, a dosadašnje rezultate tih pokusa donosimo u ovom članku. Naši su pokusi izvođeni biljkama lisnatoga drveća, i to zato, što se kod nas provode mnoga pošumljivanja biljkama lisnatog drveća, a točnih podataka o upotrebljivoj vrijednosti sadnica lisnatog drveća izloženih na zraku nijesmo našli u literaturi, pa je bilo potrebno i to pitanje istražiti. Naši pokusi u tom pitanju nijesu nipošto već završeni, te će se nastaviti i slijedećih godina. Pokusi su se vršili u fakultetskom šumskom vrtu u Maksimiru kraj Zagreba, 120 m. nad morem i to godine 1927. i 1928. u starijem šumskom vrtu, na vrlo dobrom, rahlom tlu (hum. pjesk. ilov.), a god. 1929. u novom šumskom vrtu, na lošem i još slabo obrađenom tlu (teško glin. ilov. tlo, koje se duboko raspucava). Biljke su g. 1927. i 1928. iz vađene iz gredica i ostavljene da leže određeno vrijeme na tlu posve ne zaštićene, izvržene djelovanju sunca, vjetra, rose, kiše i t. d. po danu i po noći, a godine 1929. štićene su jedino od vlaženja po kiši. U godini 1929. izložen je jedan dio izvađenih biljaka suncu, a drugi je dio isto vrsnih biljaka stavljen na sjenu,´5 da se tako dobiju podaci o trajanju va ljanosti biljaka izloženih na suncu, odnosno u sjeni. Zasađene biljke ni jesu bile g. 1927. i 1928. vještački zalijevane, dok su one kod pokusa u godini 1929. zalijevane nekoliko dana nakon presadnje. Kakvo je bilo vrijeme u doba, kada su biljke bile izložene i u prve dane nakon pre sadnje, vidi se iz priloženih meteoroloških podataka mjerenih u samom vrtu. Pokusi iz godine 1927: Jednogodišnje biljke hrasta lužnjaka (Ouercus robur, pedunculata) i pajasena (Ailanthus glanđulosa) bile su izložene na zraku (na tlu) od 24. III. do 5. IV. 1927., i to neke 1 dan, neke 2, 3, .. . do 12 dana i onda ponovno zasađene u obrađenu gredicu u šumskom vrtu. Kako je u to cijelo vrijeme bilo malo sunca, a vladalo ponajviše kišno i oblačno vrijeme, primile se sve biljke (100%), dakle i one, koje su ležale na zraku 12 dana, t. j . koje su zasađene dne 5. IV. Pokusi iz godine 1928. U godini 1928. provedena su opažanja o trajanju na zraku izloženih biljaka sa više vrsta listača, ali sa malim brojem biljaka. Vremen 6 Rano . jutro i pred zalaz sunca đopiralo je kratko vrijeme sunce i na ove biljke. 163 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 6 <-- 6 --> PDF |
ske su prilike bile u toj godini za izložene biljke nepovoljnije nego u godini 1927. Naoblaka je bila doduše dosta velika za cijelo vrijeme opažanja, no ipak su popodnevi nekih dana bili vedri (dne 4., 7., 10. IV.). Suhih je dana bez kiše bilo godine 1928. više nego 1927., a kiša nije uopće padala od 5.—12. IV. Kako su pokusi vršeni u mjesecu aprilu, bili su dani topliji nego kod pokusa 1927. Dne 10., 11., i 15. IV. 1928. ubilježili su termometri u 14 sati: 19´4°, 18´2" i 19´8°C, dok su najtopliji dani za vrijeme motrenja 1927. bili dne 25. III. sa 15°C i 29. III. sa 14"C. Osim toga bilo je ljeto 1928. vrlo suho. Napose spominjemo, da je godine 1928. bilo vrlo mnogo miševa i da je dne 3. i 9. maja susjedni potočić preplavio vrt. U godini 1928. provedena su opažanja o trajanju na zraku izloženih biljaka s ovim vrstama: a) jednogodišnji jasen obični (Fraxinus excelsior); b) „ jasen američki (Fraxinus americana, alba) ; c) „ brijest obični (Ulmus campestris); d) „ hrast lužnjak (Quercus robur, pedunculata) ; e) „ bagrem (Robinia pseud-acacia); f) trogodišnji javor mliječ (Acer platanoides); g) „ javor gorski (Acer pseudoplatanus). Biljke su izložene na zraku, izvržene također djelovanju sunca (na tlu) dne 3. IV. 1928., a sadnja je započela dne 5. IV. i nastavljana kroz nekoliko dana. Zemlja se nije zalijevala. Od tih pokusa imali smo u jeseni 1928. ove rezultate: I. Jasen obični. Biljke izložene dana i! . o j b i 1 j a k a % primljenih biljaka sađenih primljenih 2 10 9 90% 4 10 9 90% 5 10 9 90% 6 10 10 100% 7 10 4 40% 8 10 8 80% 9 10 7 70% 10 10 . 50% 11 10 4 40% 13 10 6 60% 164 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IL Jasen američki. Biljke izložene dana B ro j b i 1 j a k a % primljenih biljaka sađenih primljenih 2 10 10 100% 4 10 10 100% . 10 9 90% 6 10 10 100% 7 10 8 80"/, 8 10 8 80% 9 10 2 20% 10 10 4 40% 11 10 4 40% 13 10 3 30% III. Briiest obični. Biljke izložene dana Bro j b i 1 j a k a % primljenih biljaka sađenih primijenili 2 10 10 100% 4 10 9 90% 5 10 8 80% 6 10 9 90% 7 10 10 100% 8 10 3 30% 9 10 3 30% 10 10 6 60% 11 10 . 50% 13 10 2 20% IV. Hrast lužnjak. Biljke izložene Broj biljaka °/ /o Napomen a dana sađenih primljenih primljenih biljaka 8 8 6 75% Od toga 1 kom. suhovrh, potjerao 1 cm. nađ zem. 9 8 a 37% „ „ 3 „ suhovrha, potjerala 1 „ „ „ 10 8 i 12<>´ „ „ 1 „ suhovrh, potjerao 1 „ „ „ 11 13 14 8 8 8 i i 12% w/. t) . 91 . * -l n ,; . !´ n 71 * * . . n .´ . U 15 16 8 8 4 50° / -% „ „ 4: y, suhovrha, potjerali 1 „ v „ 17 18 20 8 8 8 1 12% 0/ /0 0/ /0 —.0/ /0 Od toga 1 kom. suhovrh, potjerao 1 cm. nađ zem. 165 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 8 <-- 8 --> PDF |
V. Bagrem. Biljke Broj biljaka /0 izložene primljenih Napomen a dana biljaka sađenih primljenih 8 8 8 100»/, Od toga 1 ... i. Buhovrh, potjerao od zemlje 1 i n. l„ „ 1 10 cm. nad zem. 9 8 7 87% |« « " . 10 8 8 100% 1 od zemlje „ » 1 » 20 cm. nad zem. 1. 11 8 8 100% 1 U i « .. « n 13 8 7 87% ., _ 2 „ suh ovrha, potjerali 2 ., „ 14 8 8 100% „ „ 3 V vi. " » 15 8 8 100% 2 « 16 8 6 75% „ _ 3 „ ri 11 -.. f. « 18 8 8 100% 7 suhovrhih, „ 2—10 . n _ 20 8 6 75% j. 6 n 2—5 .» .> ~ 21 8 8 100% . „ (! „ „ 2~10 „ „ „ 22 8 8 100% « 7) 5 fl „ 1-20 rt . 1 VI. Javor mliječ. Biljke Broj biljaka o/ /o izložene primljenih Napomen a dana biljaka sadenili | primljenih 2 10 10 100 % 4 10 8 80 % Od toga 2 kom. suhovrha, potj. 3 cm. nad zemlj. . 10 6 60 o/0 . 8 „ , . 8-5» „ , 6 7 1 14% 1 , suhovrh, „ 2 „ „ VII. Javor obični. 0/ Biljke Broj biljaka /0 izložene primljenih Napomen a dana biljaka 1 sadenili primljenih 2 10 10 100 % 4 10 5 50 »/„ 5 10 1 10 % Od toga 1 kom. suliovrh, potj. 1 ein. nad zemlj. 6 10 1 10% rtn-ln » .´*..) . 7 10 -% 8 10 1 10% „ » 1 » -„ 1 „ „ 9 10 -% 0/ /0 10 10 Pokusi iz godine 1929.: Biljke su izvađene iz zemlje dne 12. aprila. Od tih je biljaka presađen jedan dio odmah (nakon pola sata), a ostale su biljke položene na zemlju i to jedan dio na sunce, a drugi u sjenu, te su nakon određenog vremena presađivane u svježu obrađenu zemlju. 166 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Dne 12. i 13. aprila bilo je vedro i vrlo toplo (16°—18° C u 14 h), tek se podveče dne 13. aprila naoblačilo i palo je malo kiše (vidi meteor. podatke). Vrst, starost i srednja veličina (bez žilja) upotrijebljenih biljaka: a) Hrast lužnjak 1 god. 12,0 cm b) Jasen američki 1 » 10.2 » c) Javor gorski 1 » 17.6 » d) Brijest obični 1 » 9.4 » e) Bagrem 1 » 24.3 » Dne 27. VII. 1929. bio je uspjeh sadnje ovakav: VIII. Hrast lužnjak. Biljke izložene dana Izložene na suncu ili u sjeni Bro jsađenih b i 1 j a k a primljenih % primljenih biljaka a b c d e 0 1 2 3 4 _ G 7 odmah zasađene Ina suncu (u sjeni (na suncu \u sjeni (na suncu (u sjeni (na suncu (u sjeni [na suncu \u sjeni Ina suncu (u sjeni (na suncu \u sjeni 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 18 19 15 16 8 11 1 — 1 — — 1 100% 100% 100% 90% 95% 75% 80% 40% 55% 5% -% KOI ° /o 0/ -% /0 5% IX. Jasen američki. Biljke izložene dana Izložene na suncu ili u sjeni Bro j b i 1 j a k a % primljenih biljaka sađenih primljenih 0 odmah zasađene 20 20 100% 1 (na suncu \a sjeni 20 20 20 20 100% 100% 2 (na suncu (u sjeni 20 20 20 20 100% 100% 3 4 Ina suncu (u sjeni (na suncu |u sjeni 20 20 2Ü 20 19 18 15 7 95% 90% 75% 35% . (na suncu \u sjeni 20 20 3 - 15% -% 6 na suncu 20 G 30% 7 na suncu 20 4 20% 8 na suncu 20 — -% 167 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 10 <-- 10 --> PDF |
X. Javor gorski. Biljke dana 0 1 3 4 5 Biljke izložene dana 0 1 3 Biljke izložene dana 0 1—8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 Izložene na suncu ili u sjeni odmah zasađene (na suncu ju sjeni (na suncu (u sjeni u sjem u sjeni u sjeni 15 r o j b sađenih 20 20 20 20 20 20 20 20 XI. Brijest obični. Izložene na suncu ili u sjeni odmah zasađene Jna suncu ju sjeni (na suncu (u sjeni (na suncu (u sjeni Broj b sađenih 10 10 10 10 10 10 10 XII. Bagrem. Izložene na suncu ili . sjeni odmah zasađene (na suncu (u sjeni Ina suncu ju sjeni (na suncu (u sjeni (na suncu ju sjeni Ina suncu ju sjeni jna suncu (u sjeni (na suncu ju sjeni (na suncu ju sjeni u sjeni u sjeni u sjeni 15 roj b sađenih 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 20 i I j a k a primljenih 20 8 19 — 9 14 1 — i 1 j a k a primljenih 10 10 10 10 10 9 9 i 1 j a k a primljenih 20 20 20 17 20 16 20 17 19 17 19 15 18 4 17 2 14 11 10 (i % primljenih biljaka ioo% 40% 95% -/. 45% ´0% 5% -7. % primljenih biljaka ioo% ioo% 100% 100% 100% 90% 90% % primljenih biljaka 100% 100% 100% 85% 100% 80´/, 100% 85% 95% 85% 95% 75% 90% 20% 85% 10% 70% 55% 50% 30% ´ 168 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Iz ovih se pokusa vidi, da su biljke lisnatog drveća mnogo otpornije protiv osušenja žilja nego biljke četinjavog drveća. Dok se naime ove druge posve osuše, često već nakon jednog sata, ako su na toplom danu izložene suncu (što su mlađe, to brže), zadrže biljke većine lisnatog drveća 1—2 dan a potpunu svoju upotrebljivost, makar bile na toplim proljetnim danima (16"—18"C u 14 h) izložene kroz cio dan suncu. Najotporniji je među njima bagrem, koji je — izložen suncu kroz 8 dana — ostao dobar za sadnju sa 100"/0, onda dolazi brijest, zatim jasen pa hrast. Javor se pokazao mnogo osjetljiviji nego ostale listace, osobito one biljke, koje su bile izložene na suncu, jer ih se već nakon 1 dana primilo tek 40%. Ovdje još napominjemo, da biljke trebaju to više dana da prelistaju, što su bile dulje izlagane. Iz naših opažanja izlazi, da kod većine vrsta lisnatih biljaka pri vađenju iz zemlje, pri njihovom transportu i ponovnoj sadnji nije prijeko nužno postupati sa tako velikom opreznošću u svrhu očuvanja njihovog žilja od osušenja, kao kod biljaka četinjavog drveća, osobito ako se to radi kod oblačnih proljetnih dana i kod kraćih transporta. Meteorološka Opažanja od 21. III. do 10. IV. 1927. god. Pravac i jakost vjetra 1 emperatura Oblačnost Kiš a (0-10) (0-12) Količina d rt 7. 14h 21h 1« 7h 14h 21h 7h l´aie 14h 21h . . u m/m mjereno u 7h Ođ kada do kada je padala i u kojem obliku: 21 . III. 2´2 18-4 9-0 9-9 S a 1 .-. 9 0 2-8 19-e 10-2 10-9 — » . « i — — — o-o — — 23 . „ 24, 25. „ 20. ., 6 4 7-2 6´8 8-0 18-6 14-2 15-0 3-6 7-G 10-9 |10-8 10-7 7-0 9-0 3-4 5-0 sw3 s4 — sw, 8W B sw8 sw5 E 4 sw3 w, 8W, w, — s 10 9 7 9 7 10 1 10 1 7 2-7 9-0 6-0 8-7 — — 0-5 — Kiša u noći Tek pod večerKiša u 10h pacijelu noć vedro. kroz 27. „ 1-6 9-8 6-6 6-0 10 9 1 6-7 18-5 Vrlo malo kiše iza podne. Tek pod večer vedrije. 28. „ 12-2 13-4 7-0 10-9 — NE 4 NE , 9 10 4 7´7 — Kiša ođ 8h pa kroz dan 89. „ 7-8 14-0 8-0 9-9 — E 2 E , 1 3 8 4 0 2-8 Do podne vedro, poslije oblačno sa par kapi kiše 30. „ 31 . „ 1. IV. - . 8-4 5-8 3"2 6-8 10 0 12-0 11-8 10-4 0-8 5- 5´0 8-4 7-8 7-4 7-4 N 4 — — NE 5 w, sw3 sw, NE , W3 E, SW 2 — 10 10 10 . 10 10 8 8 8 1 7 3 9-3 7-0 8-3 7-0 — . . 1-5 — Kiša kroz dan Kiša poslije podne Kiše par kapi Malo kiše u 16h 3* * * 5„ 6. „ 5-2 5-2 6-2 7-4 13-8 14-0 11-0 14-2 4-0 4-8 7-7 8-0 8-0 8-6 9-4 10-3 w, sw3 — — 8W3 E< s3 — — — NE 2 — 8 4 9 10 7 . 9 9 — 8 10 1 5-0 5*7 9-3 6-7 0-5 — — — Vedro tek pod večer Preko dana uglavnom oblač. — ´ — 7. „ s-„ 9. „ 9-2 10-2 7-4 17-0 18-6 14-2 12-412-9 9-0 12-6 9-610-4 s2 s2 E3 " S 2 sw4 s 2 NE 2 NE 2 E 2 " 3 9 10 8 9 2 1 9 8 4-0 9-0 6-7 — — 1-7 Kiša od—. 19h—20h — 10. „ 10-0 14-2 5-8 10-0 s2 E , E 2 10 10 10 10-0 — Kiša od 9h p a kroz cio dan 169 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Meteorološka opažanja od 1. do 27. IV. 1928. god. Pravac i Temperatura jakost vjetra u °C (0-12) .. es se 7. 14h 21h â´3 7. 14h 21h a 1. IV. 8-6 17-6 12-2 12-8 — — 2. „ 12-6 16-6 13 6 14-3 NE, NE, Ns 3. „ 11-0 14-6 11-8 12-5 NE3 NE4 NE, 4. „ 8-6 12-6 6"4 9-2 — — — 5. „ 7-2 18-8 11-6 12-5 SEj NW, NE, 6. „ 9-8 13-6 8-8 10-7 NE, NE, — 7. » 8-4 14-4 7-6 10-1 — N, E3 » » 6´8 10-0 8-2 8´3 NB, SE, N, 9. „ 80 130 5-0 8-7 NE, — — 10. » 3-4 19-4 18-8 13-9 — 8Wj W"5 .. » 13-8 18-2 134 15-1 8WS 8W, — 12. » 10.6 124 10-0 110 SE, 8W, — 13. „ 7-2 18-4 7-2 10-9 sw3 N 8 NE4 14. „ 4-6 12-8 12-2 9-7 SW, 8W, E2 1.-, 10-4 19-8 14-6 14-9 ôWj sw, 8W, 16. „ 12-4 16 8 8-6 12-6 — sw3 W, I7-* 10-8 15-0 6´8 10-9 wa w3 — 18. , 3-8 .-. 8-0 7-6 E2 ., »i 19. „ 6-2 17-0 11-2 1.5 NE, 8Wj — 20. „ .-6 7-2 3-6 55 NE2 NE, — 21-„ 2-4 12-8 8-4 7-9 — NE, — 22. „ 8-8 16-4 11-4 12-2 — NE, E, 23. „ 11-6 14-8 10-8 12-4 — N3 N„ 24. „ 9´8 14-8 14-4 13-0 NÔ N5 N5 25. „ 11-6 168 136 14-0 — Na — 26. „ 10-8 1.-8 12-0 12-9 — SE, — 27. „ 10-6 18-8 11-8 13-6 — O j S, Obi ićnost Kiš a fO--10) Količina u m/m Od kada do kada je padala j4 mjereno i u kojem obliku: 7S Uh 2 Hi u 7h 03 9 9 9 9-0 — — 10 9 9. 9-3 — — 9 9 9 9´0 — Kiša kroz noć i) 4 — 4-3 1-0 — 9 9 10 9-3 — Kiša u 17. do noći po malo 10 10 10 10-0 1-5 — 8 8 — 5-3 — — 9 10 10 9´7 — — 10 8 — 60 — — 10 5 — 5-0 — — 8 7 — 5-0 — — 2 10 8 6-7 — Kiša 4 6 6 5-3 10´0 — 9 3 7 6-3 — — 5 6 3 3-7 — — 8 9 10 9-0 — Kiša u 14h i 20—21. 2 8 10 6-7 5-7 Kiša kroz dan do 2Ih 10 8 1 6-3 7-1 — 10 9 8 9-0 — Kiša u 7b i u noći 10 10 3 7-7 4-9 — -2 6 2 .-. — — 8 8 8 8-0 — — 3 9 10 7-3 — — 10 10 8 9-3 — — 9 7 3 6-3 — — 9 10 10 9-7 — Kiša u 14h 9 5 6 6-7 6-9 — 170 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Meteorološka opažanja od 11. do 30. IV. 1929. god. Temperatui a Pravac i Oblačnost Kiš a jak ast vjetra ..—101 0 -12) ( Količina u m/m Ođ kada đo kada je padala mjereno a i u kojem obliku : 7li 14h 21h 7h 14h 21h 7b 14h 2 Ih u 7h a li. IV. 8-6 15-6 9-8 11-3 s, sw, M 9 1 6-0 U 14h par kapi kiše 12. » 56 16 2 9-0 10-3 — sw2 E2 — 1 1 0-7 — — st — 13. . 8-0 180 11-0 12-3 SE, — 2 9 3-7 — U 20h malo kiše 14. . 9-8 14-6 9-4 11-3 NW2 s 3 7 6-0 1-4 — w, »i 15. n 9-4 144 110 11-6 — — 5 10 10 8-3 — U 12h 30´, u 21h i u noći kiša sw4 16. n 7-6 8-0 6-2 7-3 NE4 NE5 10 10 10 100 35-0 Kiša u 7h N3 17. n 36 9-4 7-0 0-7 NE4 NE5 5 3 6 46 4-5 Kiša kroz cio dan po malo E0 E, 18. n 3-0 10 0 2-6 5-2 SE, — — 1 1 0-7 — — 19. 30 15 6 7-2 8-6 — SE, —-1 3 4 2-7 — Mraz n 20. . 10-422-2 14-6 157 NE6 2 4 5 3-7 — — w» w, 21. „ 8-o[ll-8 5-4 8-4 E2 NE 5 NE3 4 9 10 7-7 — — 22. n 4-6 5-4 34 45 SE2 NE4 NE4 10 10 10 10-0 — Kiša kroz dan po malo i u noći 23. n 34 5-4 4-2 4-3 NE3 N 2 — 10 10 10 10-0 6-0 Kiša u 7h S2 24. « 4-8 12-4 5´0 7-4 NE, — i 3 4 .-. 4-6 — 25. w 4-2 16-4 9-2 9-9 E, SE2 E4 .> 3 7 5-0 — U 20h par kapi kiše n 26. 6-0 14-2 9-0 9-7 SE 2 SE, 10 8 10 9-3 0-4 Kiša ođ zore do 7h E3 27. n 7-2 10-6 5-6 7-8 — — 10 9 — 6-3 1-6 Kiša ođ 7—8h po malo E3 28. 6-4 142 128 11-1 — ^ 2 — 6 3 9 6-0 0-8 — n 29. » 13-6 21-216-0 169 81 9 5 2 5-3 — — S3 w, 30. 15-0 16-8 15-6 15-8 W, 10 8 10 9-3 Kiša u 7h po koja kap, ta» w, w8 kođer oko .. a ođ 15h dalje po malo. ZUSAMMENFASSUNG. Aufbewahren der wurzelfreien Pflanzen. In dieser Mitteilung wird über das Ergebnis der in Angriff genommenen Versuche über die Lebensdauer der Luft ausgesetzten Pflanzen von verschiedenen Laubholzarten berichtet. 1. 1-jährige Pflanzen von Quercus robur (pedunculata) und von Ailanthus glandulosa, die im Frühjahr 1927 durch 12 Tage (vom 24. III. — 5. IV.) unbeschützt am Boden lagen, erwiesen sich nach der Versetzung alle vollkommen brauchbar. Die Witterungsverhältnisse vom 24. III. — 5. IV. 1927 waren regnerisch und kühl; das ganze Jahr war feucht. 2. 1-jährige Pflanzen von Fraxinus excelsior, Fraxinus americana (alba), Ulmus campestris, Quercus robus (pedunculata), Robinia pseudacacia sowie 3-jährige Pflanzen von Acer pseudoplatanus und Acer platanoides, die im Früchjahr 1928 (vom 3. IV. weiter) unbeschiitzt der Luft ausgesetzt waren, sind am Leben erhalten geblieben im %, die in den Tabellen I.—VII. angeführt sind. Die Witterungsverhältnisse an den Aussetzungstagen waren: der Himmel war trüb, doch zeitweise mit etwas Sonne, vom 6. IV. — 12. IV. ohne Regen, mehr warm und trocken als im Jahre 1927 (siehe meteorol. Beobachtungen). Der Sommer 1928 war sehr trocken. 171 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 14 <-- 14 --> PDF |
3. 1-jährige Pflanzen von Quercus robur (pedunculata), Fraximus americana (alba), Acer pseudoplatanus, Ulmus campestris und Robinia pseudacacia, die im Frühjahr 1929 (vom 12. IV. weiter) uiibeschützt der Luft- und zwar ein Teil der Sonne und der andere im Schalten ausgesetzt waren, sind am Leben erhalten geblieben im %, die in den Tabellen VIII.—XII. angeführt sind. Die Witterungsverhältnisse im Frühjahr 1929 sind aus den metereol. Beobachtungen sichtbar. Der Sommer 1929 war trocken. Die Rubriken der Tabellen sind folgende (siehe Tabelle VIII.): a. die Pflanzen der Sonne ,_ ... T ..,. . , , waren ausgesetzt läge; b. Ausgesetzt . r-;— —(Tabellen I.—VII. sind ohne im Schatten Rubrik b.; c. und d. Anzahl der versetzten und erhaltenen Pflanzen; e. % der erhaltene Pflanzen. Die Bemerkungen (kroat. Napomena) in den Tabellen IV.—VII. sind folgende: Davon Pflanze (n) Zopftrocken, ein neuer Trieb unmittelbar (kroat.: od) oder Cm über dem Boden entwickelt. 172 |