DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 4/1930 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Donosimo ovdje poradi potpunosti podatke o tom pitanju iz važnijih
djela.


Dr. Gwinne r u svom djelu »Waldbau« iz godine 1858. (str.
359.) kaže ovako: »Što kraće vrijeme ostaje korijenje biljaka nezaštićeno,
tim je to za njih manje štetno. Ovu bi rečenicu trebao svaki
radnik pri sadnji znati na pamet i svako je jutro ponoviti. Nepažnja u
tom pogledu uzrokuje, da mnoge kulture nijesu uspjele ili su godinama
kržlj,ale. Za vrijeme od vađenja biljaka iz zemlje do ponovne sadnje moraju
se biljke, koliko je moguće, čuvati, da se ne posuše. Sitno se korijenje,
koje je presađenim biljkama nužno za što pospješnije primanje
vode, osuši na zraku vrl o brzo , i to brže kod sadnica četinjavog, a
polaganije kod sadnica lisnatog drveća. Znademo doduše, da često neke
biljke, koje po tjedne na polju leže, ipak još rastu, ako se zasade. No
pitanje je, kako bi one rasle, da se je s njima bolje postupalo.«


Dr. K. G a y e r1 kaže u svom odličnom djelu o uzgajanju šuma:
»Biljke s golim žiljem ne smiju ostati niti 10 minut a izložene suncu i
vjetru; one trebaju neprestano zaštitu.«


Iz djela H e y e r - H e s s o v a" o uzgajanju šuma vadimo o tom
pitanju ovo: »Mlade iz zemlje izvađene biljke prime se ponovno dobro
samo onda, ako im sitno žilje ostane svježe do časa ponovne sadnje.
Kadi toga ih ne smijemo prije same usadnje stavljati uz jame ili u lame,
a naročito se to ne smije činiti na sunčanom danu, jer se sitno žilje za
kratko vrijeme posuši.«


Prof. Dr. S c h \v a p p a c hs misli o tom pitanju ovako : »Zagrtanju
izvađenih biljaka do same sadnje u zemlju svrha je očuvati žilje
od isušenja. Na ovaj posao valja polagati najveću važnost od časa vađenja
biljaka iz zemlje do časa presađivanja. Osobito je važna zaštita žilja,
ako se biljke moraju otpremati na velike udaljenosti. Sitno se žilje osuši
neobično lako, često već nakon nekoliko minuta, ako je izloženo
suncu i suhom zraku. Biljke su često unatoč dobrog izgleda mrtve već u
času sadnje. Neuspjeh novih pošumljivanja često je posljedica nemarnog
postupka s biljkama kod vađenja, transporta i kod same sadnje. Iz
ovog je razloga vrlo štetno i opasno stavljati biljke u iskopane jame
prije same usadnje.«


Prof. Dr. H. Mayr* piše o tom pitanju ovako : »Ako se posao
vađenja i ponovnog sađenja biljaka vrši kod oblačnog neba ili možda u
maglovitom ili malo kišnom danu, osušenje je žilja isključeno. Vadi li
se i sortira velika količina sadnica kod vedroga sunčanoga dana, mora se
vrh žilja osušiti. Da se spriječi daljnje sušenje žilja, treba ga zagrnuti u
zemlju na hladnom mjestu te ga dobro zalijevati zajedno sa izbojcima i
zaštititi sadnice od sunca pokrivanjem. Stavljanjem biljaka u hladne vlažne
podrume postiže se ista svrha. Najbolje bi bilo čuvati izvađene biljke
do presadnje u ledenicama. I potpuno štavljenje biljaka u hladnu vodu
(u hladovini) zadrži biljke dugo od izbijanja pupova, a ne škodi biljkama.
«


Iz Uzgajanja šuma od A. B ti h 1 e r a5 vadimo o tom pitanju ovo:
»U velikom se gospodarstvu ne da posve spriječiti osušenje žilja od vrc


1 Dr. K. Gayer: Der Waldbau, 1898., str. 368.


2 Heyer-Hess: Der Waldbau, 1906., str. 334.


3 Prof. Dr. Schwappach: Neudammer Förster-Lehrbuch, VII. Auflage, Waldbau,
str. 513.


4 Dr. H. Mayr: Der Waldbau auf naturgesetzlicher Grundlage, 1909. str. 414.


5 Dr. A. Bühler: Der Waldbau, II. Band, 1922., str. 387.


162