DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1930 str. 7 <-- 7 --> PDF |
U našoj novoj državi mnogo se manje cijene i uvažuju prirodni i ekonomički faktori šumskog gospodarstva, nego u propaloj monarhiji. Zato je živ dokaz žalosno stanje našeg šumskog gosp., koje je krivnjom stručnih i odgovornih organa posljednjih godina došlo do ruba propasti. Sa svojom šumskom politikom, koju smo u prošlom 10 godištu zajedničkog državnog života Srba, Hrvata i Slovenaca vodili, davali smo stranom svijetu impresiju nesređena i zaostala naroda, koji nije znao ni umio, da se razumno koristi onim šumskim kapitalom, koji smo od propale monarhije naslijedili. Naslijedivši taj kapital, a ne poznajući njegove prave vrijednosti, žurili smo se, da ga što prije potrošimo, a za to je dokaz činjenica, da je 65% državnih šuma predano putem dugoročnih ugovora na eksploataciju, dok se 29% iskorišćava godišnjim licitacijama, a samo 6% u vlastitoj režiji. Šume su skupocjena, vrlo važna i potrebna narodna imovina, kojoj se vrijednost ne može dosta ni procijeniti, pa je zato potrebno, da ih čuvaju ne samo školovani šumari, nego da i svaki narodni inteligenat s razumijevanjem utječe na čuvanje i podizanje njihovo. Svatko, tko želi dobro svom narodu, mora biti duboko uvjeren, da šuma nije neiscrpljiva i neuništiva, da vlasnik šume ne može iz nje trajno i po volji dobivati visok prihod, a da nije uložio, odnosno da ni sada ne ulaže za to potrebnog truda i troška. Naša zemlja obiluje prirodnim bogatstvima i svim mogućnostima njihove eksploatacije, ali odatle pa do pravog bogatstva dugačak je put. 11a šume možemo valjano iskorišćavati, potrebno je izraditi do njih željeznice i ceste, a ne ostavljati privatnim licima, da izvode ta prometala, kako se to dosada činilo. Takav način iskorišćavanja šuma poznat je u kolonijama, a ne u pravno uređenoj državi. Doista, u Evropi nema države, koju je priroda tako bogato nadarila prirodnim bogatstvima i boljim uslovima za život, kako je naša domovina, gdje bujno rastu sve kulturne biljke, počevši od maka i pirinča u Južnoj Srbiji, pa do gorostasnih hrastova u ravnoj Slavoniji, te gustih i vitkih omorikovih stabala u pitomoj Sloveniji. Naprijed spomenutih 5 vrsta šumskog drveća imaju u našoj državi sve uslove za život s obzirom na toplinu, vlagu, intezitet svijetla i drugo. Ukratko nalaze se u svom prirodnom optimumu za uspijevanje. Ali mi smo još daleko od toga, da te prirodne uslove do kraja iskorišćavamo pomoću spomenutih 5 vrsta drveća. U nacionalno-ekonomskom pogledu su elementi za proizvodnju materijalnih dobara: priroda, rad i kapital. U šumskom gospodarstvu, koje je integralni dio općeg narodnog gospodarstva, jesu elementi proizvodnje : zemljište, duljina vremena produkcije i drvn a masa . Svaki taj produktivni faktor ima svoju stanovitu gospodarsku vrijednost, koju ćemo nastojati brojevno prikazati. Njihovo zajedničko djelovanje u šumskoj produkciji predočuje trošak vlasniku šume, za koje on natrag dobiva gotov šumski produkt — drvo, kao i sporedne koristi šume. Šumsko je zemljište u nas posvuda vrlo dobro. Ono predstavlja neiscrpljivo vrelo prihoda, pa zbog toga imaju šume u svojoj cjelini i u pravcu dobrog gospodarenja opće nacionalno obilježje. I. Zemljišt e je primarni faktor i najvažniji elemenat šumske produkcije, pa ćemo o njemu nešto više reći. U šumskom se gospodarstvu moraju zemljišta prosuđivati kao prostorni temelj, odnosno kao no213 |