DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1930 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ne samo građansko pravo, nego i jedno od najvidnijih mesta. Zajedno s njima na pomolu su i sastojiuski oblici, koji se nisu mogli savladati dosadanjim metodama uređivanja šuma. To je preborua šuma i slični tipovi raznodobnih sastojina. To svakako znači napredak, jer će se uređivanje moći prilagoditi svakom sastojinskom obliku, što će biti bezuslovna korist i po same efekte šumskog gospodarenja. Dr. Ž. Miletić. SPOMENICA GOSPODARSKO-ŠUMARSKOG FAKULTETA U ZAGREBU 1919—1924. Zagrebački gospodarsko-šumarski fakultet navršio je godine 1929. deset godina, otkako je postao fakultetom . Tom prilikom izdana je ova Spomenica kao poseban otisak (u 500 primjeraka) iz Godišnjaka kr. sveučilišta u Zagrebu za 1929. Kako medu šumarima, čitaocima Šumarskog Lista, ima lijep broj onih, koji su apsolvirali šumarstvo na zagrebačkom fakultetu, biti ćemo slobodni da ukratko prikažemo ovu Spomenicu. Fakultet ju je izdao prigodom desetgodišnjice svoga opstanka. Ali zapravo je gospodarsko- šumarska nastava mnogo starijeg datuma. Godine 1860. osnovano je gospodarsko- šumarsko učilište u Križevcima. Najprije se tražilo za polazak te škole 4 razreda srednje škole, a od godine 1894. dalje 6 razreda. Dugim nastojanjem, nakon mnogih borbi, molbi i predstavki, otvara se god. 1898. u šumarskom Domu u Zagrebu — Šumarska Akademija. To je prva visoka škola za šumarstvo na slavenskom jugu. Šumarska akademija je pripojena filozofskom fakultetu univerziteta. Nastava traje isprva tri godine, kasnije četiri. Za slušače Akademije su isti uslovi primanja kao i za sve druge studije na univerzitetu. Nastavnici šumarstva međutim nisu isprva imali ista prava kao i ostali profesori univerziteta. Oni su se namještali kao »učitelji« s naslovom i značajem profesora. Ali zapravo nisu bili smatrani jednakima ostalim univerzitetskim profesorima. Nastavnici prava, filozofije i teologije su smatrali, da šumarstvo ne može biti onako čista nauka, kao što su to pravne, filozofske i teološke nauke. Ne smijemo zaboraviti, da još u ono vrijeme nije u Zagrebu bilo tehnike, medicine niti komercijalne visoke škole. Šumarstvo je bilo prvo, koje je prodrlo do visokoškolske naobrazbe. Iz nekadanje šumarske akademije potekao je u stvarnosti bar djelomično i današnji zagrebački tehnički fakultet. Tu su se naučavali prvi tehnički predmeti. Napose pak, od kako je otvoren na šumarskoj akademiji i geo detsk i tečaj , u kojem je naukovanje trajalo dvije godine i na kome su se uaobra* žili mnogi naši geometri. Godine 1919. cmancipuje se šumarska akademija od filozofskog fakulteta. Postaje sa gospodarstvom zaseban fakultet univerziteta. Od onda je bilo upisano .. šumarskom odjelu tog fakulteta prosječno svaki semestar po 138 slušača (u god. 1919. 130 slušača, a u 1929. 140). Dakle kroz svih je deset godina bilo upisano 2765 đačkih šumarskih semestara. Diplomiralo je, steklo naslov inžinjera, 189 slušača. Svakako lijep broj. To je kroz zadnjih 10 godina zagrebačkog šumarskog fakulteta. A gdje su sve one godine školanja, što su ih mnogi naši šumari proveli na nekadanjoj akademiji i još prije na šumarskom učilištu u Križevcima. Spomenica se bavi samo deset-godištem fakulteta. Ne smijemo zaboraviti, da se upravo ove godine 1930. navršuje 70 godina šumarske nastave na slavenskom jugu. Već je punih 70 godina tome, što je u Križevcima osnovano god. 1860. šumarsko učilište — prvi šumarski nastavni zavod kod nas. Predgovor je Spomenici napisao bivši profesor fakulteta, ministar poljoprivrede g. dr. Franges . Vadimo iz toga predgovora nekoliko riječi: »Napredak gospodarstva osnovan je na napretku poljoprivrednih i šumarskih znanosti. Razvijanjem i izgrađivanjem tih znanosti se polažu temelji za svaki rad oko unapređivanja narodnog i životnog gospodarstva. Gospodarsko-šumarski fakultet univerziteta u Zagrebu ima cilj, da ispituje i znanstveno utvrđuje stanje poljoprivrede 1 299 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1930 str. 38 <-- 38 --> PDF |
šumarstva u našoj državi i da pronalazi sredstva i puteve, kako bi se ove važne grane našeg narodnog života mogle unaprediti.« Iza predgovora slijedi izvještaj dekana sa historijatom i opisom fakulteta. (Naučna osnova, predmeti, koji se predaju, kabineti, profesorske stolice, zavodi, laboratoriji, nastavnici, promocije i t. d.) Sve popraćeno znatnim brojem slika. Zatim dolaze nacrti, slike i opis fakultetskog dobra Maksimir. Dobro broji 1246 katastralnih jutara. Šuma imade oko 700 jutara. Dobro ima u prvom redu da služi kao naučni i demonstrativni objekt za sve discipline, koje se na fakultetu predaju, a koje se mqgu služiti demon stracijama i eksperimentima. Iza dekanovog izvještaja slijedi prikaz i spomen na rad i djelovanje umrlih na stavnika fakulteta prof. F. San dora i prof. dr. Seiwertha. ustali dio Spomenice ispunjen je nizom naučnih radova pojedinih profesora i nastavnika. Uz sve te radove štampani su i referati na stranim jezicima. Ponajviše engleski, francuski i njemački. Spominjemo naslove radova onim redom, kako su u Spomenici štampani: Šola ja B.: »0 novim gravimetričkim metodama kvantitativnog rastavljan ja alumituijium-i fosfat-iona od fcro-mangano-i kaldum-iona«. (i r a č a u i u M.: »Istraživanja o ortofosfornoj kiselini kao komponenti gnojiva i aktivnom spoju tla«. Pevale k 1.: »Prilog poznavanju dezmidiaceja Julskih Alpa«. Pich 1er A.: »Prilog poznavanju tresetara Bosne«. Ta v ča r A.: ´»´Genetička konstitucija boja nekih naših kukuruznih sorta«. .1 u r i ć K.: »0 utjecaju vremena na veličinu žetve ozimne pšenice u Pumi«. Š o š t´a r i ć - P i s a č i č K.: »Kvalitete naše pšenice«. Fi lipo vi č S.: »Konstrukcija kravljeg vimena i omjer izlučenog mlijeka u pred njim i zadnjim njegovim četvrtima«. Qutsch y L.: »Rezultati pokusa dubrenja legurninosa bakterijskim preparatima«. Koudelk a V.: »Kako se pivarske vode, bogate karbonatima, mogu popraviti mliječnom kiselinom«. Fantou i R.: »Utjecaj brzine gibanja na radnju strojeva (ratila), koji rade gibajući se po tlu«. Pošti ć S.: »Istraživanja o utjecaju parcele na rentabiletet pojedinih kultura i usjevne redove na osnovu prilika seljačkih gospodarstva u okolici Osijeka«. Ugrenovi ć A.: Drvarsko oruđe. Prilog poznavanju istorije razvitka drvarskog oruđa i tehnike rada njime. (Obrađeni su tipovi oruđa za cijepanje i siječenje. Izgrađena je teorija toga oruđa. Historijski razvoj je dokumentovan mnogobrojnim materijalom iz arheološkog muzeja u Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu. Prehistorijsko i historijsko oruđe. Paleolitik, neolitik, bakarno. brončano i željezno doba. Rimsko doba. Sadanje oruđe za cijepanje i siječenje iz raznih krajeva naše otadžbine. U radnji su donesene i slike počevši od najstarijih kamenih klinova i klinova, odnosno sjekira, od rogovine. Slike od oko sto predhistorijskih i historijskih oruđa te oko sedamdeset sadanjeg oruđa za cijepanje i siječenje. Sav materijal iz naših krajeva. Na temelju studija čitavog tog maiterijala, kao i na temelju opsežne literature razrađena je teorija oruđa za cijepanje i siječenje. Radnja obasiže 30 strana.) Petrači ć A.: »Zaštita biljaka prije sadnje«. (Vidi Šumarski List 1930. br. 4.) Neidhard t N.: »Pokušaj teorijsko-finansijskog razmatranja o smolarenju«. (Vidi Šumarski List br. 4. 1930.) Ogrize k A.: »Prilog poznavanju vune naših domaćih ovčjih pasmina i prinos k metodici istraživanja vune u mikrop;rojekciji«. Flog l St.: »Prilog teoriji klizina«. Spomenuti su ponajprije podaci Kubelke, Petrašeka i Förstera u predmetu putoklizina. Cesto su putoklizine dovele do neuspjeha. uoo |