DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1930 str. 38 <-- 38 --> PDF |
šumarstva u našoj državi i da pronalazi sredstva i puteve, kako bi se ove važne grane našeg narodnog života mogle unaprediti.« Iza predgovora slijedi izvještaj dekana sa historijatom i opisom fakulteta. (Naučna osnova, predmeti, koji se predaju, kabineti, profesorske stolice, zavodi, laboratoriji, nastavnici, promocije i t. d.) Sve popraćeno znatnim brojem slika. Zatim dolaze nacrti, slike i opis fakultetskog dobra Maksimir. Dobro broji 1246 katastralnih jutara. Šuma imade oko 700 jutara. Dobro ima u prvom redu da služi kao naučni i demonstrativni objekt za sve discipline, koje se na fakultetu predaju, a koje se mqgu služiti demon stracijama i eksperimentima. Iza dekanovog izvještaja slijedi prikaz i spomen na rad i djelovanje umrlih na stavnika fakulteta prof. F. San dora i prof. dr. Seiwertha. ustali dio Spomenice ispunjen je nizom naučnih radova pojedinih profesora i nastavnika. Uz sve te radove štampani su i referati na stranim jezicima. Ponajviše engleski, francuski i njemački. Spominjemo naslove radova onim redom, kako su u Spomenici štampani: Šola ja B.: »0 novim gravimetričkim metodama kvantitativnog rastavljan ja alumituijium-i fosfat-iona od fcro-mangano-i kaldum-iona«. (i r a č a u i u M.: »Istraživanja o ortofosfornoj kiselini kao komponenti gnojiva i aktivnom spoju tla«. Pevale k 1.: »Prilog poznavanju dezmidiaceja Julskih Alpa«. Pich 1er A.: »Prilog poznavanju tresetara Bosne«. Ta v ča r A.: ´»´Genetička konstitucija boja nekih naših kukuruznih sorta«. .1 u r i ć K.: »0 utjecaju vremena na veličinu žetve ozimne pšenice u Pumi«. Š o š t´a r i ć - P i s a č i č K.: »Kvalitete naše pšenice«. Fi lipo vi č S.: »Konstrukcija kravljeg vimena i omjer izlučenog mlijeka u pred njim i zadnjim njegovim četvrtima«. Qutsch y L.: »Rezultati pokusa dubrenja legurninosa bakterijskim preparatima«. Koudelk a V.: »Kako se pivarske vode, bogate karbonatima, mogu popraviti mliječnom kiselinom«. Fantou i R.: »Utjecaj brzine gibanja na radnju strojeva (ratila), koji rade gibajući se po tlu«. Pošti ć S.: »Istraživanja o utjecaju parcele na rentabiletet pojedinih kultura i usjevne redove na osnovu prilika seljačkih gospodarstva u okolici Osijeka«. Ugrenovi ć A.: Drvarsko oruđe. Prilog poznavanju istorije razvitka drvarskog oruđa i tehnike rada njime. (Obrađeni su tipovi oruđa za cijepanje i siječenje. Izgrađena je teorija toga oruđa. Historijski razvoj je dokumentovan mnogobrojnim materijalom iz arheološkog muzeja u Zagrebu, Ljubljani i Sarajevu. Prehistorijsko i historijsko oruđe. Paleolitik, neolitik, bakarno. brončano i željezno doba. Rimsko doba. Sadanje oruđe za cijepanje i siječenje iz raznih krajeva naše otadžbine. U radnji su donesene i slike počevši od najstarijih kamenih klinova i klinova, odnosno sjekira, od rogovine. Slike od oko sto predhistorijskih i historijskih oruđa te oko sedamdeset sadanjeg oruđa za cijepanje i siječenje. Sav materijal iz naših krajeva. Na temelju studija čitavog tog maiterijala, kao i na temelju opsežne literature razrađena je teorija oruđa za cijepanje i siječenje. Radnja obasiže 30 strana.) Petrači ć A.: »Zaštita biljaka prije sadnje«. (Vidi Šumarski List 1930. br. 4.) Neidhard t N.: »Pokušaj teorijsko-finansijskog razmatranja o smolarenju«. (Vidi Šumarski List br. 4. 1930.) Ogrize k A.: »Prilog poznavanju vune naših domaćih ovčjih pasmina i prinos k metodici istraživanja vune u mikrop;rojekciji«. Flog l St.: »Prilog teoriji klizina«. Spomenuti su ponajprije podaci Kubelke, Petrašeka i Förstera u predmetu putoklizina. Cesto su putoklizine dovele do neuspjeha. uoo |