DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1930 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Odavde slijedi kao najvjerojatnija vrijednost funkcije X (aritmetička sredina svih pojedinačnih zbrojeva dot. diferencija) izraz: M n2 [r] ± % [s] _ _ [r] [s] (8) «9 nxn2 Na jednak se način dobiva za aritmetičku sredinu tročlane funkcije (II), ako je veličina T mjerena svega m puta, izraz: . + . + Ji (9) Kako je rečeno, iznos aritmetičke sredine (.) svakako je pogrešan, a put k formulisanju izraza za ovu pogrešnost (mx ) vodi preko izraza za srednju pogrešku .,. Da dođemo do ovoga izraza, moramo također iz svih pogrešaka , koje terete pojedine podatke mjerenja pod (6), kombinovati na isti način kao pod (7) svega ny n2 zbroja dot. diferencije. Recimo, da su nam poznate prav e pogreške (QV ç2- çni i as, <.2, terete **-<.)> ^... Pojedine podatke mjerenja pod (.). Onda ćemo imati ova m n> zbroja (diferencije) tih pogrešaka: (± en) = (± .) ± (± ot); (± ..) = (± Q2) ± (± aj ; (±U«(±ij ± (± :± u - (± QU ± (± i (10) (±«-.i)-(±0±(±«v) ; (±il2)=(±s«j±(±^) (±cj=(±^)±(±^) j Ako se ti zbrojevi dot. diferencije:i dignu na kvadrate, pa svi ti kvadrati zbroje i njihov zbroj stegne, dobiva se kao konačnP izraz zbroja ovo: [i i] = »2 [Q Q] + »! [ ff] ± 2 fe] M (H) Zadnji, dvoznačni član na desnoj strani ove jednadžbe ispada iz računa, Jer on u smislu üaussove teorije kod velikog broja ponovnih mjerenja, kakav se ovdje i traži, zapravo iščezava — i to već prema svakom od prvih dvaju članova zasebice, a pogotovo onda prema njihovu zbroju. Ako se dakle ostatak zbroja pod (11) razdijeli na cjelokupan broj u njemu 3 Kraćenjem dobivaju oni, naravski, oblike: ± in = ± ?i ± °\ đ ± Su = ± h ± at \ ´ 269 |