DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1930 str. 32 <-- 32 --> PDF |
prava. Kao glavni uzrok tim nedostacima navada se, da se od strane otprematelja nije kod redakcije tražila bilo kakova saradnja. Ali mora se naglasiti, da pretežni dio ovih (t. j . zvanični otpremnici) nisu se ni previše gurali tom poslu, jer je od svršetka svjetskog rata pa sve do početka g. 1925. bilo za njih nastupilo zlatno doba konjukture, koju su oni znali izdašno izrabiti na štetu stranaka i konzumenata. Danomice skoro mijenjane otpremne stavke i prometna ograničenja u mjesnom prometu, svako pomanjkanje saveznih tarifa i zajedničkih poslovnih propisa u to doba bilo je uzrokom, da je promet, osobito internacionalni, došao sav u ruke zvaničnih špeditera, koji su pristojbe za svoju manipulaciju zaračunavali bez svakog obzira na stranke i robu, samovoljno i monopolski. Na posao otpremnički dao se u to doba svatko, tko je disponirao bilo kakovim vehikulom, viseputa bez svakog poslovnog kapitala i stručne spreme. Prestankom inflacije likvidirala su ta brojna »poduzeća«, a najbolje se to vidjelo u austrijskoj republici, gdje pojedini od tih »špeditera« iza uvedene valorizacije nisu uspjeli dokazati ni minimalnu zakonom propisanu temeljnu glavnicu. O raznim manjkavostima tog »novog«, od 1. oktobra 1928. u krepost uvedenog sporazuma izašle su u stručnim časopisima brojne studije, a o nesavremenosti u njem sadržanih i u pojedinim tarifima proširenih raznih redovitih i izvanrednih (naknadnih) dobavnih rokova u sadašnje doba auto-konkurencije suvišno je da govorim. Novi sporazum morati će prema tome da vodi povišenu brigu o novim otpremnim pomagalima, o uplivu automobilskog i zračnog prometa na otpremu robe, koja se već u hiljadama tona otprema i samim zračnim putem. Klauzula niajVećs pogodnosti. Ova klauzula (le traitement de la nation la plus favorisée — the treatement of the most favoured nation) sadržana u raznim oblicima i opsegu u trgovačkim ugovorima svih modernih država (osobito onih najnovijeg datuma) ima uz carinske pogodnosti osiguravati i na željezničkom polju uporabu redovitih i iznimnih stavova pripadnicima dotičnih favoriziranih država odnosno njihovim transportima. U tom pravcu najjasniji bi bili ugovori Jugoslavije sa Njemačkom i Austrijskom republikom. U oba se ugovora izričito spominje jednakopravnost kod otpreme najraznijih artikula, koji idu istim pravcem, po istoj pruzi i bivaju otpremani pod istim uslovima. Ova točka ima osobitu važnost i za gromadne artikule, medu kojima zauzimlju drvni proizvodi veliku ulogu. Prema tomu mogu eksporteri iz Jugoslavije upotrebljavati sve gornjim uslovima saobrazne tarife njemačke »Reichsbahn « u pogledu tovara, koji tranzitiraju Njemačku t. j . idu preko njezinih pograničnih postaja. Među tim su tarifima najvažniji t. zv. Durchfuhr-tarifi, kratko zvani D. ili DS. tarifi (S-See-tarife!). Potonji služe za otpremu robe preko njemačkih pomorskih luka. Da li se u istinu obdržavaju u svim slučajevima i ugovorima označene klauzule, nije moguće ustvrditi sa većom sigurnosti. Za ustanovljenje pojedinog dispariteta ili više njih traži se naime ne samo mnogo prakse u tarifnim pitanjima, nego je za to potreban i dosta opsežan tarifni materijal t. j. odgovarajuća zbirka dosta skupocjenih i brojnih tarifnih pu 342 |