DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1930 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Potreba stručnih knjiga veoma je velika. Jedva si možemo zamisliti stručnjaka bez knjiga. I najviša univerzitetska nastava ne može dati slušačima svu množinu onih detalja i onog znanja, koje mu je u životu iz struke potrebno. A ne može svatko i uvijek da drži u glavi sve ono znanje i svu onu nauku, što ju je stekao za vrijeme svoga školovanja. Stručne knjige su svakomu stručnjaku prijeko potrebne. Do nedavna je u tome bila situacija na našem jeziku u našoj struci prilično slaba. Ako je i bilo stručnih knjiga, bile su to knjige sve starijeg datuma, a većinom i rasprodane. Slušači su se na universitetu većinom služili ili vlastitim bilješkama ili litografisanim tabacima (skriptima). Te bilješke i tabake slušač većinom nije ponio sa sobom u život. Većinom neuvezani, poderali bi se i brzo izgubili. Po svojoj formi su redovno tabaci nepregledni, te manje sistematski obrađeni. Stručnjak, kad je završio studij, bio je upućen na stranu literaturu. Uzimao je u ruke one knjige, koje možda i za vrijeme studija nije imao u rukama. Morao je obrađivati nove knjige iz nova. Kad na univerzitetima postoje štampani udžbenici, stvar je sasvim drugačija. Stručnjak ponese takovu knjigu, takav udžbenik, sa sobom u život. Treba li mu nešto u struci, vrlo lahko, može to da nade i pronađe u takovoj knjizi. Knjiga mu je već za vrijeme studija prešla u krv. Poznate su mu slike u knjizi, važnije stvari ima podcrtane. Za kratko vrijeme je upućen opet u predmet jednako, kako je bio na universitetu pred polaganjem ispita iz tog predmeta. Udžbenici i knjige od velike su važnosti za svaku struku i svakog stučnjaka. Od velike su važnosti i za svakog studenta. Učenje po knjizi i kud i kamo je lakše i temeljitije, nego li po bilješkama i tabacima. Lijepo je rekao engleski pisac Karlay: dobra knjižnica je najbolji univerzitet. Onaj tko nosi kroz život nekoliko! dobrih stručrijih knjiga, taj nosi sa sobom i svoj vlastiti univerzitet. Nova knjiga g. Dr. Ojoke Jovanovića, profesora univerziteta i predstojnika šumarskog odsjeka poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, obrađuje mehaničku preradu drveta — mehaničku tehnologiju. Knjiga će vrlo dobro doći slušačima naših šumarskih fakulteta. Odlično će poslužiti i svršenim šumarima te šumskim trgovcima i industrijalcima. Da si čitatelji Šumarskog Lista stvore sliku o predmetu, što ga knjiga obraduje, donosim ovdje naslove njenog sadržaja. Mehanička prerada drveta. A. Primitivna prerada drveta. 1. Razboj testera. 2. Strugare potočare. B. Veštačka prerada drveta. I. Strugare (pilane). II. Transmisija. III. Strugarsko postrojenje, a) Izbor mesta i zemljišta, b) Izrada planova za zgrade, c) Radna snaga, d) Izbor radnih mašina. 1. Glavne radne mašine. 2. Pomoćne radne mašine. 3. Pomoćna uređenja, e) Manipulativni prostori (placevi), f) Veličina strugarskih postrojenja, g) Troškovi investicija strugarskih postrojenja. Tehnika prerade. A. Prerada u strugarama. I. Poslovi na klocplacu. II. Poslovi u strugarskoj dvorani. III. Poslovi na materijal-placu. IV. Kalkulacija i prodaja. B. Ostale vrste prerade. Veštačko sušenje drveta. Knjiga je ilustrovana sa 65 fotografskih slika i crteža i broji 291 stranicu normalnog formata. Predmet je obrađivan jasno i precizno. Pisac je knjigu izdao kao manuskript u glavnom za upotrebu svojih đaka. Obećaje u uvodu, da će doskora predmet prošireno obraditi i izdati kao novu knjigu. 351 |
ŠUMARSKI LIST 7/1930 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Zabilježili smo i obavijestili ovdje kroničarskom dužnošću čitaoce Šumarskog Lista o tome, da je izašla ta toliko potrebna stručna knjiga. Detaljnije razmatranje prepuštamo pozvanijem peru. Dr. N. N. »Agronomski Glasnik«. Izišao je 2 broj »Agronomskog Glasnika« u redakciji Dr. Stjepana Poštića sa ovim sadržajem: Ing. Ivan Varga. Prošlost i budućnost našega zadrugarstva, Ing. Vojislav Gjorgjević — Zakon o zadrugarstvu, Ing. Maso Balić — Stočna stanica u Gacku, Dr. Ljudevit Gutschv — O soji i sojinom brašnu, Stanko Ožanić — Trajnost navratite loze, Dr. Mirko Korić — Važnost biocenoškog kompleksa u poljoprivredi, Ing. Ante Makar — Natjecanje traktora u pokusnom oranju u Osijeku, Poljoprivredne vijesti, Vijesti Saveza Udruženja jugoslavenskih agronoma, Literatura i !z redakcije. List izlazi 12 brojeva godišnje, pretplata iznosi 120 Din. godišnje, redakcija i administracija nalaze; se u Zagrebu, Aleksandrov trg 3. IZ UDRUŽENJA OVOGODIŠNJA GLAVNA SKUPŠTINA! Ovogodišnja glavna skupština Jugoslavenskog šumarskog Udruženja održavati će se na dane 7., 8. i 9. septembra ove godine u Ljubljani za vrijeme šumarskolovačke izložbe. Umoljavaju se gg. članovi, koji žele na toj skupštini šta referisati ili održati kakovo stručno predavanje, da to na vrijeme jave Upravi udruženja. Uprava je naime dužna, da najkasnije u slijedećem broju Šumarskog Lista objavi dnevni red i raspored skupštine. Popust na željeznicama i brodovima dobiti će gg. članovi sa svojim članovima obitelji tako, da zatraže jo š prij e polask a na skupštinu legitimacije za polazak izložbe u Ljubljani. Legitimacije će izdavati Uprava velesajma, Ljubljana, kao i svi veći novčani zavodi u državi te društvo Putnik, uz cijenu od 30 dinara. Legitimacije će se moći nabaviti i kod Uprave Udruženja, Zagreb, Vukotinovićeva 2, uz istu cijenu. Ista legitimacija služiti će posjetiocu i kao trajna ulaznica u izložbu. Uprava je zaključila, da se traži popust na željeznicama s razloga izložbe, a ne s razloga skupštine, poradi toga, jer bi po novome Pravilniku Ministarstva saobraćaja bile potrebne za polazak skupština uz legitimaciju još i posebne članske karte sa fotografijom. Za polazak izložb e su potrebne samo legitimacije. K tome se za članove obitelji dobivaju legitimacije bez poteškoća. Teže bi bilo izdati članske karte i članovima obitelji. Postupak će za popust na željeznicama ove godine dakle biti slijedeći: 1. Posjetilac naruči unaprijed od Uprave Velesajma u Ljubljani legitimaciju za posjet šumarsko-lovačke izložbe. Izložba traje od 31. augusta do 15. septembra. 2. Kad polazi na izložbu daje posjetilac tu legitimaciju žigosati na polaznoj stanici, sa koje stanice putuje na izložbu (skupštinu). 3. Pri dolasku u Ljubljanu ne predaje željezničku kartu, već ju zadržava za povratak. 4. Odbor za priređenje izložbe potvrditi će u Ljubljani na legitimaciji, da je posjetilac posjetio izložbu. 5. Posjetilac će se sa starom kartom vratiti iz Ljubljane, ali mora kod odlaska dati ponovno na stanici Ljubljana žigosati legitimaciju. 352 |