DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1930 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Potreba stručnih knjiga veoma je velika. Jedva si možemo zamisliti stručnjaka
bez knjiga. I najviša univerzitetska nastava ne može dati slušačima svu množinu onih
detalja i onog znanja, koje mu je u životu iz struke potrebno. A ne može svatko i uvijek
da drži u glavi sve ono znanje i svu onu nauku, što ju je stekao za vrijeme svoga školovanja.
Stručne knjige su svakomu stručnjaku prijeko potrebne. Do nedavna je u
tome bila situacija na našem jeziku u našoj struci prilično slaba. Ako je i bilo stručnih
knjiga, bile su to knjige sve starijeg datuma, a većinom i rasprodane. Slušači su se
na universitetu većinom služili ili vlastitim bilješkama ili litografisanim tabacima (skriptima).
Te bilješke i tabake slušač većinom nije ponio sa sobom u život. Većinom neuvezani,
poderali bi se i brzo izgubili. Po svojoj formi su redovno tabaci nepregledni,
te manje sistematski obrađeni. Stručnjak, kad je završio studij, bio je upućen na stranu
literaturu. Uzimao je u ruke one knjige, koje možda i za vrijeme studija nije imao u
rukama. Morao je obrađivati nove knjige iz nova.


Kad na univerzitetima postoje štampani udžbenici, stvar je sasvim drugačija.
Stručnjak ponese takovu knjigu, takav udžbenik, sa sobom u život. Treba li mu nešto
u struci, vrlo lahko, može to da nade i pronađe u takovoj knjizi. Knjiga mu je već za
vrijeme studija prešla u krv. Poznate su mu slike u knjizi, važnije stvari ima podcrtane.
Za kratko vrijeme je upućen opet u predmet jednako, kako je bio na universitetu
pred polaganjem ispita iz tog predmeta.


Udžbenici i knjige od velike su važnosti za svaku struku i svakog stučnjaka. Od
velike su važnosti i za svakog studenta. Učenje po knjizi i kud i kamo je lakše i temeljitije,
nego li po bilješkama i tabacima. Lijepo je rekao engleski pisac Karlay: dobra
knjižnica je najbolji univerzitet. Onaj tko nosi kroz život nekoliko! dobrih stručrijih
knjiga, taj nosi sa sobom i svoj vlastiti univerzitet.


Nova knjiga g. Dr. Ojoke Jovanovića, profesora univerziteta i predstojnika šumarskog
odsjeka poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, obrađuje mehaničku preradu
drveta — mehaničku tehnologiju. Knjiga će vrlo dobro doći slušačima naših šumarskih
fakulteta. Odlično će poslužiti i svršenim šumarima te šumskim trgovcima i industrijalcima.


Da si čitatelji Šumarskog Lista stvore sliku o predmetu, što ga knjiga obraduje,
donosim ovdje naslove njenog sadržaja.


Mehanička prerada drveta.


A. Primitivna prerada drveta. 1. Razboj testera. 2. Strugare potočare.
B. Veštačka prerada drveta. I. Strugare (pilane). II. Transmisija. III. Strugarsko
postrojenje, a) Izbor mesta i zemljišta, b) Izrada planova za zgrade, c) Radna snaga,
d) Izbor radnih mašina. 1. Glavne radne mašine. 2. Pomoćne radne mašine. 3. Pomoćna
uređenja, e) Manipulativni prostori (placevi), f) Veličina strugarskih postrojenja,
g) Troškovi investicija strugarskih postrojenja.
Tehnika prerade.


A. Prerada u strugarama. I. Poslovi na klocplacu. II. Poslovi u strugarskoj dvorani.
III. Poslovi na materijal-placu. IV. Kalkulacija i prodaja.
B. Ostale vrste prerade.
Veštačko sušenje drveta.


Knjiga je ilustrovana sa 65 fotografskih slika i crteža i broji 291 stranicu normalnog
formata. Predmet je obrađivan jasno i precizno. Pisac je knjigu izdao kao
manuskript u glavnom za upotrebu svojih đaka. Obećaje u uvodu, da će doskora predmet
prošireno obraditi i izdati kao novu knjigu.


351




ŠUMARSKI LIST 7/1930 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Zabilježili smo i obavijestili ovdje kroničarskom dužnošću čitaoce Šumarskog
Lista o tome, da je izašla ta toliko potrebna stručna knjiga. Detaljnije razmatranje
prepuštamo pozvanijem peru. Dr. N. N.


»Agronomski Glasnik«. Izišao je 2 broj »Agronomskog Glasnika« u redakciji Dr.
Stjepana Poštića sa ovim sadržajem: Ing. Ivan Varga. Prošlost i budućnost našega zadrugarstva,
Ing. Vojislav Gjorgjević — Zakon o zadrugarstvu, Ing. Maso Balić —
Stočna stanica u Gacku, Dr. Ljudevit Gutschv — O soji i sojinom brašnu, Stanko
Ožanić — Trajnost navratite loze, Dr. Mirko Korić — Važnost biocenoškog kompleksa
u poljoprivredi, Ing. Ante Makar — Natjecanje traktora u pokusnom oranju u Osijeku,
Poljoprivredne vijesti, Vijesti Saveza Udruženja jugoslavenskih agronoma, Literatura
i !z redakcije.


List izlazi 12 brojeva godišnje, pretplata iznosi 120 Din. godišnje, redakcija i administracija
nalaze; se u Zagrebu, Aleksandrov trg 3.


IZ UDRUŽENJA


OVOGODIŠNJA GLAVNA SKUPŠTINA!


Ovogodišnja glavna skupština Jugoslavenskog šumarskog Udruženja održavati
će se na dane 7., 8. i 9. septembra ove godine u Ljubljani za vrijeme šumarskolovačke
izložbe.


Umoljavaju se gg. članovi, koji žele na toj skupštini šta referisati ili održati
kakovo stručno predavanje, da to na vrijeme jave Upravi udruženja. Uprava je naime
dužna, da najkasnije u slijedećem broju Šumarskog Lista objavi dnevni red i raspored
skupštine.


Popust na željeznicama i brodovima dobiti će gg. članovi sa svojim članovima
obitelji tako, da zatraže jo š prij e polask a na skupštinu legitimacije za polazak
izložbe u Ljubljani. Legitimacije će izdavati Uprava velesajma, Ljubljana, kao i svi
veći novčani zavodi u državi te društvo Putnik, uz cijenu od 30 dinara. Legitimacije
će se moći nabaviti i kod Uprave Udruženja, Zagreb, Vukotinovićeva 2, uz istu cijenu.


Ista legitimacija služiti će posjetiocu i kao trajna ulaznica u izložbu.


Uprava je zaključila, da se traži popust na željeznicama s razloga izložbe, a ne
s razloga skupštine, poradi toga, jer bi po novome Pravilniku Ministarstva saobraćaja
bile potrebne za polazak skupština uz legitimaciju još i posebne članske karte
sa fotografijom. Za polazak izložb e su potrebne samo legitimacije. K tome se za
članove obitelji dobivaju legitimacije bez poteškoća. Teže bi bilo izdati članske karte
i članovima obitelji.


Postupak će za popust na željeznicama ove godine dakle biti slijedeći:


1. Posjetilac naruči unaprijed od Uprave Velesajma u Ljubljani legitimaciju za
posjet šumarsko-lovačke izložbe. Izložba traje od 31. augusta do 15. septembra.
2. Kad polazi na izložbu daje posjetilac tu legitimaciju žigosati na polaznoj stanici,
sa koje stanice putuje na izložbu (skupštinu).
3. Pri dolasku u Ljubljanu ne predaje željezničku kartu, već ju zadržava za
povratak.
4. Odbor za priređenje izložbe potvrditi će u Ljubljani na legitimaciji, da je posjetilac
posjetio izložbu.
5. Posjetilac će se sa starom kartom vratiti iz Ljubljane, ali mora kod odlaska
dati ponovno na stanici Ljubljana žigosati legitimaciju.
352