DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1930 str. 25 <-- 25 --> PDF |
MANJA SAOPĆENJA NOTICE U POGLEDU OSNIVANJA I NJEGOVANJA KESTENOVIH I ORAHOVIH SASTOJINA. U ovog. Šum. Listu br. 1. u članku g. Bosiljevića : »Ekskurzija zagreb. studenata šumarstva u naše istočne krajeve« čitam na str. 14., da »pokušaji sa Castanea vesca nijesu uspjeli, jer su se kesteni uvijek posušili«. Interesantno bi bilo saznati, da li se posuši samo stabljika ili sa stabljikom i korijen ? U voćarstvu je poznato, da se stabljika posađene (presađene) Castanea vesca vazda posuši. Stoga je uputno, da se pri sadnji stabljika (Heister) odreže odmah nad vratom korijena. Jer C. vesca potjera iz korijena nove izbojke, od kojih se jedan može da uzgoji za stabljiku — eventualno po principima pomološkim. I kalamljenje se stoga ne preporučuje u rasadniku, već na licu mjesta nakon uzgojene stabljike od izbojka iz korijena. C. vesca može se saditi na licu mjesta i kao plod (Frucht). Plod se prije toga stratifikuje — uloži u pijesak (ili barem pjeskovitu zemlju), da počne klijati, te se sadi u naklijanom stanju. — Vidi u pogledu stratifikacije i sadenja orahova ploda (koja stratifikacija vrijedi i za C. vesca) moje primjedbe na članak »Neuere Erfahrungen über die Anzucht einiger Juglandeen« od šumarnika Rebmann-a na str. (258/259 u »Allgemeine Forst- u. Jagdzeitung« 1913, Juli. U tim primjedbama napominjem i pinciranje, pa i obrezivanje postranih mladica prije odrvenjenja (dakle u mjesecu augustu) na stabljici, koja se uzgaja, da može da dade u svoje doba visoka, čista, uspravna i zdrava stabla. Orane, naročito deblje, mogu se odrezivati uvijek samo po prestanku »curenja« sokova, koje je najjače s proljeća u početku vegetacije. Ovi sokovi, koji su pri orahu dosta jetki, prouzročuju drvetu na mjestima odrezanih grana bolest sličnu raku, te sprečavaju zacjeljivanje rana, radi čega nastaje trulež. Bilo bi ovdje od interesa saznati, da li se čišćenje oraha od grana na deblu u lipnju i srpnju (prema spomenutom članku) vazda dobro izvelo i da li su se rane premazivale katranom? Jer orah je vrlo osjetljiv na rezanje debljih grana — s obzirom na njegovo »zdravlje« debla. Naročito ondje, gdje se ne sadi orah tako gusto, da bi se više manje čistio i sam, te se ne potsaduje bukvom kao sredstvom za regulaciju sastojinskog razvoja i zaštitu tla (Füll- und Treibholz), morao bi nastupiti uzgoj stabljika prema principima pomološkim (ma i bez skupog pinciranja), mjesto da se na deblu režu naknadno deblje i debale grane. To sve vrijedi naročito za obični orah. Napomenuti moram konačno, da se osobito pri upotrebi skupocjenih sadnica vazda isplati, da se one nose pri sadnji sa sobom u posudu, u kojem se nalazi načinjena »kaša« od ilovače (ne najteže i mrtve). Za sadnice, koje zahtijevaju krepko tlo, može se primiješati toj »kaši« nešta dubra (ili gnojnice) dotično vrlo dobrog i jakog komposta. U vezi s ovim osvrnut ću se i na navode g. Omanovića u članku: »Pošumljivanje krša i golijeti« (u prošlogodišnjem šum. Listu br. 12), te velim, da bi i pri sadenju u kršu (i svuda) bolje bilo, da se biljke drže u napomenutoj kaši (no bez primjese dubra za obično šum. drveće), mjesto jednostavno u samoj vodi. Sama voda ispere i ono malo zemlje sa korijenja, a vodom isprani korijen vazda se teže primi — već s razloga, jer voda ispere s njega i mnogo bakterija, koje mu služe za uzimanje hrane iz zemlje. Janko Šušteršič. POJAVA GUSJENICA GUBARA I ČETNJAKA U ISTOČNOM DIJELU ŠUMA ZAGREBAČKE OKOLICE. U mjesecu septembru lanjske godine zapažena su gubareva legla u šumama Fakultetskog dobra Maksimir Dnbrav i-M o k ri ca.maj i Šašinovačkom 383 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1930 str. 26 <-- 26 --> PDF |
lugu , koje se nalaze u okolici Kobiljaka i Šašinovca nedaleko Sesvcta. Legla su odlagana po hrastovim i grabovim stablima u raznim visinama i to većinom s južne strane, a nađeno ih je dosta i po složajima drva, koja su ostala od prošlogodišnjeg proredivanja. Po cijelom su jednom i drugom kompleksu šume bila legla odložena podjednako, a tek uz rubove šume i uz prosjeke u nešto većoj mjeri. Osim toga opaženo je u isto vrijeme, da je u okolnim šumama zemljišnih zajednica Sesvete, Kobiljak, Budinec. Sašinovac i Lužan, te Zagrebačkog prvostolnog kaptola i Nadbiskupskog sjemeništa, koje se steru između Sesveta, Dugogsela i Sv. Ivan Zeline, bilo posvuda gubarevih legla. Najveće su količine takovih legla nađene u šumi Zagreb, prvostolnog kaptola, zvanoj Gliboki jarak, kraj Sesveta. Uprava je fakultetskih šuma upozorila odmah o tom Sreska načelstva u Dugomselu i Sv. Ivan Zelini i pozvala ih, da organizuju i nadziru rad oko uništavanja gubarevih legla u područnim šumama preporučivši im pritom kao najbolje sredstvo u toj stvari premazivani e legla drvnim katranom, U mjesecima januaru, februaru i martu o. g. obavljeno je u fakult. šumama premazivanje gubarevih legla drvnim katranom, razrijeđenim donekle sa petrolejem, te kvašenje legla samim petrolejem. Iz legla, koja su pri tom ostala nepremazana, pojavile su se koncem aprila u obim šumama gubareve gusjenice. Njihovo je brštenje bilo najjače do početka juna, a po tom je sve više jenjavalo. U drugoj polovici mjeseca juna zakukuljile su se gusjenice, a 3. jula opaženi su prvi leptiri. Napominje se, da se iz jajašaca onih legla, koja su bila (premazivana katranom, kao i onih, koja su kvašena petrolejem, nisu izlegle gusjenice. Nađeno je u više slučajeva, da su ptice raskopale mnoga legla, koja su bila premazana katranom, ali se ni iz jajašaca takovih legla nisu izlegle gusjenice. Pored gubarevih gusjenica zapaženo je u mjesecu junu o. g., da su se pojavile u šumi Dubrava-Mokrice u znatnijoj mjeri i gusjenice hrastovo g četnjak a (Thaumetopoea processionea). Kako je poznato, četnjakove se gusjenice mogu lako raspoznati po svojoj tamnoj boji, dugim bijelim dlakama i crnosmeđim pjegama po hrptu. Trbušna im je strana zelenkastosiva. Gusjenice borave danju u većim ili manjim zapredištima, odakle izlaze naveče u uskim redovima na brštenje. Zapredišta tih gusjenica nađena su na južnim i jugozapadnim stranama debala i to do 60 cm visine iznad zemlje. U pojedinim zapredištima bilo je oko 30 do 40 gusjenica. Najviše je zapredišta nađeno na jednom mjestu blizu ruba šume, u čistoj hrastovoj dobro sklopljenoj sastojini srednje dobi. Taj je dio sastojine znatno obršten spram ostale šume. Osim gusjenica gubara i četnjaka pojavile su se ove god. u fakult. šumama i gujsjenice velike grbice (Erannis defoliaria), te male grbice (Opero.phthera brumata) i crvenorepk e (Dasychira pudibunda), ali u manjoj mjeri. Uprava je fakult. šuma izvijestila o ovogodišnjoj pojavi gusjenica Kr. bansku upravu savske banovine u Zagrebu kao i sresko načelstvo u Sv. Ivanu Zelini i upozorila o potrebi provadanja najstrožijih odredaba u pogledu tamanjenja spomenutih štetnjaka bilo u obliku jajašaca, gusjenica, kukuljica ili leptira, jer će se samo tako izbjeći velika šteta, koja bi mogla u protivnom slučaju zadesiti šume onog kraja. U istoj su stvari upozorene osim toga posebno Uprava šuma zagreb. prvostol. kaptola i Uprava šuma nadbiskupskog sjemeništa u Zagrebu, te ujedno zamoljene, da pristupe uništavanju štetnika u svojim šumama. Ne pristupi li se ove godine temeljito uništavanju gubara, a i četnjaka gdje ga ima, i to u svim spomenutim šumama jednako, može se očekivati, da će šume u onom kraju, koje su dosad ostale pošteđene, stići doskora ista sudbina, koja je stigla prošlih godina brojne šume u Slavoniji. To se ima tim više očekivati, što su gotovo sve spomenute šume mlade odnosno u srednjoj dobi, a osim toga napada ih i medljika . Ing. Milan Anić. 384 |