DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 13 <-- 13 --> PDF |
razlogom jednoličnosti tih sastojina, jer se u tim visinama nalaze i tipični preborni sastojinski oblici. To bi bili klimatski oblici preborne šume. 3. Na pećinastim, strmim i siromašnim stojbinama triaskih vapnenaca Hercegovine, gdje je sklop prašume rijedak i prekinut i gdje stabla žive i umiru pojedince, obrazuje munjika također sastojine prebornog karaktera.14 To je edafski oblik preborne sastojine. 4. Po boljim stojbinama i kraj povoljnijih klimatskih prilika .prašuma gubi preborni izgled, a do izražaja dolazi jednolična visoka šuma sa sklopljenim pokrovom krošanja. Između ovog sastojinskog oblika i onoga navedenog pod tačkom 1. ne postoji oštra granica, nego čitave prelazne zone, čija širina ovisi o lokalnim prilikama. Opsežni, za sredogorje čak i veliki materijal ove moje radnje, doveo je do posve drugih rezultata. Razlozi zato leže svakako u različitim metodima rada. Tako ni u Rubnerovom, ni čermakovom, a ni ostalim radovima koje sam naveo, ne nalazimo konkretnih i autentičnih podataka o izbrajanju stabala, to jest o strukturi sastojina, kojima bi se dokumentovali navedeni zaključci. Šta više, Cerma k je posvetio izvjesnu pažnju i učešću pojedinih dobnih razreda u prašumi (vidi poglavlje Das Altersklassenverhältnis im Urwalde, str. 363.), pa na tom temelju nastoji, da utvrdi sastojinske oblike prašume. Međutim operisanje s vremenskim faktorima nije dovelo do uspjeha u prebornoj sastojini, pa sumnjam, da bi unašanje starosti i kod prašume bilo od veće koristi. Stoga nije čudo, ako takav metod rada nije bio u stanju da riješi istaknuto pitanje. Zbog toga su doneseni zaključci dosta spekulativnog karaktera, jer su formulisani na osnovu nepouzdanog dojimanja o izvanjem stanju i izgledu prašume. Stoga padaju na takav način rada s pravom Wap p e s o v i15 prigovori, što se kod brojnih šumarskih istraživanja na mjesto kvantitativne analize nalaze općeniti opisi i što se izriču mišljenja na osnovu opažanja, koja se ne mogu kontrolisati. Stoga — cijeneći Cer makovo i Rubnerovo nastojanje, da unesu što više svjetla u ovo tamno ali zanimivo pitanje, ipak se ne mogu saglasiti s njihovim zaključcima. Što se tiče vjetra, to smo vidjeli ranije, da njegovo djelovanje često upravo ometa pravilnost binomske razdiobe, dakle i jednoličnost izgleda sastojina viših regija. Na naročito izloženim položajima vjetar obara u prvom redu jaka i krošnjata stabla stvarajući time praznine u sastojini. Na tim svjetlijim mjestima hvata se mlađa sastojina i time se stvara depresija u broju stabala. Zbog toga se gubi potpuno jednolični karakter sastojine, pa su stoga i faktične posljedice djelovanja vjetra u tim slučajevima upravo protivne od onih, koje im R u b n e r pripisuje. Time nikako ne osporavam važnost ovog klimatskog faktora. Jedino naglašujem, da se njegovo djelovanje ne smije promatrati izolovano od ostalih klimatskih faktora. Vjetar doprinaša obrazovanju binomske strukture, dakle i jednoličnom stanju prašume na visokim i izloženim .glavicama tek u toliko, što se njegovim djelovanjem ujedno pogoršavaju opće prilike staništa. Zbog toga se povećavaju zahtjevi za svjetlom, što dovodi do većeg mor14 Taj je zaključak R u b n e r preuzeo iz Cermakovog rada, str. 369. 2-c. Jedino Cerma k dodaje, da je i veća nadmorska visina razlogom prebornog izgleda takovih sastojina. 15 K a r o 1 y i Ar päd: Spomenuti članak. Šumarski List 1922. str. 129. 405 |