DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 16 <-- 16 --> PDF |
JANKO ŠUŠTERŠIČ (CRNI LUG) . BUKVA U GORSKOM KOTARU (LE HETRE DANS LE „GORSKI KOTAR") I. U prošloj godini čitasmo nekoliko članaka o rentabilnosti bukve. Promotrimo dakle bukvu u Gorskom kotaru u visini od 600 m i više nad morem. Konstatujmo ono, što postoji, te ono, što bi moglo i moralo da postoji. U navedenim visinama nailazimo na: 1. običnu bukvu i njezine varitete: a) kamenu bukvu b) »bukvu Gorskog kotara«1 2. crni grab (Ostrya vulgaris, Willdenow). Pri obično j bukv i razlikujemo crvenu bukvu sa crvenom (smeđom) srčevinom i bukvu bjelicu bez te srčevine. Trgovci idu u prvom redu za bukvom bjelicom, jer je mnogo vrjednija. U proporciji dostiže na tržištu cijene četinjača, te se može stoga i mnogo laglje da unovči. Za željezničke pragove traži se u prvom redu bjelica, no uzimlje se za pragove i crvena bukva. Nekoji vješti trgovci i šumski težaci hoće da prepoznavaju bukvu bjelicu po tome, da je zaraštena mahovinom, više puta po čitavom stablu do u same grane. Paze i na žljebavost debla. Sa stručnjačke se strane navodi, da vapneno tlo prouzrokuje prividnu srčevinu pri bukvi. Posve bi se to teško moglo ustvrditi, jer se nailazi na istom tlu u neposrednoj blizini i bukva sa srčevinom i bez nje (u istoj starosti, istom uzrastu). Može se ipak reći, da kod srčevine bukve ima neku ulogu i voda.2 Poznato je, da bukva stavlja prilično velike zahtjeve na fizikalna svojstva tla. Pogotovo traži i svježinu grude. Ako ove nema u doba vegetacijonog perijoda (ljetna suša), to organizam stabla ne može da funkcijoniše normalno, pa se u starijem drvetu, koje služi u glavnom samo još za transport vode (a te baš nema za vrijeme suše) stvara prividna srčevina. Isto se događa na pr. kod javora. Kako je naš krševiti teren vrlo nijansiran s obzirom na stojbinu (i u užem smislu riječi), to se događa, da si jedna bukva može i u suši da crpi dostatno vode iz zemlje, a druga susjedna ne. Stoga dolazi, da od tih dviju bukava jedna srčevine nema, a druga je ima. Još više ima jedna bukva srčevinu radi svoje individualnosti i poradi toga, što eventualno stoji i na vapnenom tlu, te je već dostigla svoju »kulminaciju mladosti«. IP´očetkom zrelosti, poslije kulminacije mladosti, stvara se pri bukvi drvo više zagorjele boje, koja u srčevini prelazi često u jako tamno-smeđi ton sa raznolikim šarenilom, poput fladra. Takav stadij bukova drveta prvi je znak i za mogućnost početka truleži. Da je tome tako, pokazuju najbolje stara, dozrela, oborena i razrezana bukova stabla, kod kojih baš 1 Šum. List br. .. i 7., 1929.: I. Šuštcršič : »Nešto iz uzgajanja šuma«. 2 Dr. Andrija Petračić: »Uzgajanje šuma, I. dio«, Zagreb 1925. 408 |