DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 19 <-- 19 --> PDF |
previše propisivati, što priroda treba da radi. Mi se ne odalečismo od prirode (izuzev devastacije i slično). Stručnjačkom se uzgajanju šuma posvećuje u Gorskom kotaru premalo pažnje i neće da se prepozna pri sređenoj prebirnoj sječi — proreda Ne ona proreda jednoličnih, jednodobnih i t. d. sastojina, ali ipak proreda u formi čišćenja, uzgajanja i t. d.s Nuzgredno je pitanje, da li da se proreda ubraja u međutimne užitke ili u glavne užitke dotično da li su prorede u prebirnim šumama »dozvoljene « ili ne — prema nedavnoj stručnoj literaturi.9 Pri doznaci sječivih stabala proredni je neizvađeni materijal, koji neće dati nikad valjanih stabala, često samo privid , da su zastupani niži debljinski razredi. I pogdjekoje se stablo izvadi za račun »privida«. Tko bi pak mislio, da može pod tim zastarčenim, ćućavim, manjkavim stablićima uzgojiti bezuvjetno i u svakom slučaju dobar podmladak, taj se opet vara. (Principi zaštite i t. d, podmlatka moraju se promatrati i sa stanovišta nauke o sunčanoj energetici.10) I vara se taj već stoga, jer je oborio na račun tog »privida« možda više dobrih i najboljih sjemenjaka. Stabla, koja započeše ili će tek započeti sjemeniti, nemaju odmah dostatnog: kapaciteta oplodnje. U prebirnoj se šumi nemogu da odgajaju stabla maksimalnog bukovog tvoriva, što takova šuma nema pravog" sklopa, a ondje, gdje se ovakav nalazi, poremećuje se on brzo sječama. Stabla uzrastu duboko granata sa razmjerno velikom krošnjom. I ako su možda i uzgojeni donekle podesni čopori bukovih letvenjaka — visokih, ravnih, čistih — eto dolazi u njima ili pokraj njih sječa zrelog bukovog ili četinjastog stabla i oni stradaju djelomično već pri sječi, a djelomično pri prvom jačem južnom snijegu, naročito pak pri poledici. Stradaju od snijega, jer nemaju potpore ni veze sa susjedstvom. .. Ako bismo htjeli da zaista na naše dobro pogodujemo bukvi, morali bismo prema prednjim navodima da prihvatimo ili prebirnu sječu sa do bom oplodnje jednakom ^ .´ oplodnu sječu u novijem smislu rijeci sa dobom oplodnje u trajanju od 21—40 god., pri kojoj bi bila za naše kraške terenske prilike (u vezi sa vrlo promjenljivom stojbinom i t. d.) najpodesnija Bavarska kombinovana metoda po prof. Qayeru.11 0 prebirnoj sječi bijaše već dosad nekoliko navedenih momenata. Ako pak uzmemo u obzir oplodno doba y , to bi ta metoda mogla bar sa 50% pogodovati bukvi (pa svakako i jeli). Kako se pak tim . već vrlo mnog"o približismo oplodnoj sječi sa oplodnom dobom od 21—40 8 Dr. Baien Josip: »O prorcdama, I«, Zagreb 1929.: str. 146 i t. d. — o prebornoj proredi. ´ Vidi s str. 51, 52. 10 Vidi medu inim interesantan članak: »Allgem. Forst- u. Jagdzeitung, Frankfurt am Main. Svezak juni, juli 1913. Ma x Wagner : »Die Sonnenenergie im Walde«. 11 Vidi c . 411 |