DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Pa i po toj formi stablimične mješavine dolazit će pri primjeni bavarske
metode, da će se (radi vrlo u svakom pogledu niansiranog kraškog
terena) formisati grupe raznolikog opsega, sastojine i sastojinice tipične
za sebe. I one će pokazivati, da se pri navedenoj metodi uopće nemože da
prelazi preko sastojinskog gospodarenja. A to sastojinsko gospodarenje bit
će to izrazitije, što intenzivnije će postajati naše šumsko gospodarstvo.


Ništa ne smeta, ako prebirna šuma daje maksimalnu masu. Oplodna
sječa daje mnogo bolju kvalitetu, koja sa svojom cijenom izjednačuje
razliku do maksimalne mase. Uvjet je toj kvaliteti, osim načina uzgoja:
a) stanište i b) ophodnja.


Samo na posve pogodnom staništu možemo se upuštati u namjer n
o uzgajanje bukovog tvoriva. Samo ovdje možemo da tražimo rentabilnost
bukve. Sva ostala staništa mogu i moraju imati bukvu zaista u
prvom redu kao »majku šume«. Ako možemo na tim ostalim staništima
uzgojiti razmjerno što više kvalitetnog tvoriva, tim bolje. Ali uvjet ovdje
postavljati ne možemo.


Uvjet za ostala staništa samo je taj, da se nastoji uzgajati i podržavati
to izrazitima stablimična mješavina sa četinjom, što lošije i eksponiranje
je stanište. Na takovom normalno osušnom i škrapovitom staništu
obično je više manje i teška zadaća podržavati toliko i tako poredanih
bukava među četinjačama, kao što bi to bilo poželjno. Jer takova staništa
zauzimlju i onako u prvom redu četinjače — jela, a napose smreka.16 Za
bukvu ponajprije nema dosta — vode. Naročito za jednogodišnju biljku,
koja pri prvoj omanjoj žegi pogiba.


´Poznato je, da i jela zahtijeva skoro jednako dobra svojstva tla, kao
i bukva. Ali razlika je između bukve i jele u tome, što nam jela i ondje,
gdje bukva otkazuje svoju rentabilnost, daje razmjerno još vazda dovoljan
prihod, koji je evidentan bez dalnjih računa. Stoga bi oni, koji ne
mogu bez daljnjega da se opredijele i za bukvu, trebali da ustanove razliku
između kvantitativnog + kvalitativnog prirasta bukve i jele samo za
posvema podesna staništa bukvi (koja odgovaraju svakako i jeli u punom


^opsegu).


Već u glavi I. bijaše napomenuto, da bukva na pogodnoj stojbini
postizava »kulminaciju mladosti« sa 100—120 godina. Ta bi starost bila
dakle i ophodnja za bukvu, od koje očekujemo maksimalni postotak prvovrsnog
tvoriva. Pri toj ophodnji možemo da očekujemo prema elevaciji,
ekspoziciji i bonitetu tla prosječno prsnu debljinu od 32—45 cm. Trupce
od 50 cm debljine u našim prilikama, iz ranije navedenih razloga, ne možemo
da tražimo, premda bi inače poželjni bili."


\


IV.
Konačno moram da navedem još nekoliko momenata s obzirom na


predstojeću raspravu.


Naročito pri bukvi treba paziti na štetni upliv refleksa svjetla.18 A
taj može prije da se pojavljuje pri tipičnoj prebirnoj šumi, nego u šumi
s oplodnom sječom.


16 Vidi \
17 Vidi 4. Stranica knjige: 75.


18 10


Vidi °, str. 49., zatim.


413