DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Pa i po toj formi stablimične mješavine dolazit će pri primjeni bavarske metode, da će se (radi vrlo u svakom pogledu niansiranog kraškog terena) formisati grupe raznolikog opsega, sastojine i sastojinice tipične za sebe. I one će pokazivati, da se pri navedenoj metodi uopće nemože da prelazi preko sastojinskog gospodarenja. A to sastojinsko gospodarenje bit će to izrazitije, što intenzivnije će postajati naše šumsko gospodarstvo. Ništa ne smeta, ako prebirna šuma daje maksimalnu masu. Oplodna sječa daje mnogo bolju kvalitetu, koja sa svojom cijenom izjednačuje razliku do maksimalne mase. Uvjet je toj kvaliteti, osim načina uzgoja: a) stanište i b) ophodnja. Samo na posve pogodnom staništu možemo se upuštati u namjer n o uzgajanje bukovog tvoriva. Samo ovdje možemo da tražimo rentabilnost bukve. Sva ostala staništa mogu i moraju imati bukvu zaista u prvom redu kao »majku šume«. Ako možemo na tim ostalim staništima uzgojiti razmjerno što više kvalitetnog tvoriva, tim bolje. Ali uvjet ovdje postavljati ne možemo. Uvjet za ostala staništa samo je taj, da se nastoji uzgajati i podržavati to izrazitima stablimična mješavina sa četinjom, što lošije i eksponiranje je stanište. Na takovom normalno osušnom i škrapovitom staništu obično je više manje i teška zadaća podržavati toliko i tako poredanih bukava među četinjačama, kao što bi to bilo poželjno. Jer takova staništa zauzimlju i onako u prvom redu četinjače — jela, a napose smreka.16 Za bukvu ponajprije nema dosta — vode. Naročito za jednogodišnju biljku, koja pri prvoj omanjoj žegi pogiba. ´Poznato je, da i jela zahtijeva skoro jednako dobra svojstva tla, kao i bukva. Ali razlika je između bukve i jele u tome, što nam jela i ondje, gdje bukva otkazuje svoju rentabilnost, daje razmjerno još vazda dovoljan prihod, koji je evidentan bez dalnjih računa. Stoga bi oni, koji ne mogu bez daljnjega da se opredijele i za bukvu, trebali da ustanove razliku između kvantitativnog + kvalitativnog prirasta bukve i jele samo za posvema podesna staništa bukvi (koja odgovaraju svakako i jeli u punom ^opsegu). Već u glavi I. bijaše napomenuto, da bukva na pogodnoj stojbini postizava »kulminaciju mladosti« sa 100—120 godina. Ta bi starost bila dakle i ophodnja za bukvu, od koje očekujemo maksimalni postotak prvovrsnog tvoriva. Pri toj ophodnji možemo da očekujemo prema elevaciji, ekspoziciji i bonitetu tla prosječno prsnu debljinu od 32—45 cm. Trupce od 50 cm debljine u našim prilikama, iz ranije navedenih razloga, ne možemo da tražimo, premda bi inače poželjni bili." \ IV. Konačno moram da navedem još nekoliko momenata s obzirom na predstojeću raspravu. Naročito pri bukvi treba paziti na štetni upliv refleksa svjetla.18 A taj može prije da se pojavljuje pri tipičnoj prebirnoj šumi, nego u šumi s oplodnom sječom. 16 Vidi \ 17 Vidi 4. Stranica knjige: 75. 18 10 Vidi °, str. 49., zatim. 413 |