DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 32 <-- 32 --> PDF |
MANJA SAOPĆENJA PRODAJA VLASTELINSTVA VIROVITIČKOG I SUDJELOVANJE BRODSKE IMOVNE OPĆINE KOD TE PRODAJE. U Zagrebačkom dnevniku »Novosti«, u broju 107. ove godine, objavljen je zaključak glavne skupštine zastupstva Križevačke imovne općine, prema kojem je nakon raspravljanja zaključen kup šumskog veleposjeda kneza Esterhazija u Donjoj Lendavi u površini od 6.600 jutara za svotu od 26 milijuna dinara. Prije kratkog vremena kupila je Brodska imovna općina od firme »Slaveks« djelomičnu površinu bivšeg Vlastelinstva pakračkog i to šumski veleposjed Buć— Kamensko sa šumama na Papuku u površini od 13.352 jutra za iznos od 16,556.755 dinara, a prije nekoliko godina oko 9.000 jutara od bivšeg veleposjeda Schaumburg- Lippe u Virovitici za 27,000.000 dinara. Ovakove kupoprodaje velikih šumskih posjeda po imovnim općinama svakako su hvalevrijedne, pak neka služe primjerom i ostalim imovnim općinama, kako bi i one zaključile, da svoje velike novčane glavnice, koje su nastale prodajom drvnih zaliha u njihovim šumama, ulože u kup šumskih veleposjeda, ma bio taj i znatno udaljen od samih središta dotičnih imovnih općina. Ove kupoprodaje posljedice su poratnih prilika, u kojima se došlo do spoznaje, da se nagomilane novčane glavnice imovnih općina dadu najsigurnije uložiti u nekretnine, čija je vrijednost uvijek stalnija od raznih novčanih vrijednosnih papira i uložaka. Prije svjetskog rata nije bilo te dalekovidnosti u upravama imovnih općina, a još manje kod samih pravoužituika, čemu za potvrdu neka služi dopis, što ga je pod gornjim naslovom potpisani dao uvrstiti u mjesecu februaru 1913. godine u osječki dnevnik »Narodna Obrana«, a koji je doslovno glasio ovako: »Kako u raznim novinama dolaze netočne vijesti o prodaji velikog vlastelinstva virovitičkoga, te kako je kod prodaje bila interesirana i sama Brodska imovna općina, dolazim da ovu prodaju točnije opišem naročito pak sa šumarskog gledišta. Vlastelinstvo virovitičko bilo je nekada plemićko dobro, vlasništvo obitelji grofova Pejačević, barunice Špišić-Bukovačke, te plemića Mihalović. Od svih gore navedenih obitelji kupio je ta plemićka dobra vladajući knez Schaumburg-Lippe, te su se sva ta plemićka dobra vodila pod jednim imenom kao »vlastelinstvo virovitičko«. Vlastelinstvo virovitičko, kako ga je kupio knez Schaumburg-Lippe, protezalo se u kotaru virovitičkom i slatinskom, a sastojalo se od okruglih 70.000 jutara, od toga opet 40.000 jutara šume, te 30.000 jutara oranica, livada i t. d. Vlastelinstvo virovitičko razdijelilo je svoje šume u tako zvane brdske i podravske šume. Međom između brdskih i podravskih šuma bila je cesta, što spaja trgovišta Đurđevac, Virovitica, Slatina i Našice. Šume stojeće od gore spomenute ceste prema jugu sačinjavale su brdske šume, a one stojeće prema sjeveru sačinjavale su podravske šume. Sama cesta proteže se od zapada prema istoku. Površina brdskih šuma iznaša 23.000, a ona podravskih šuma 17.000 Jutara. Pošto se šume protežu u kotaru virovitičkom i slatinskom, to otpada na kotar virovitički okruglo 14.500, a na kotar slatinski 05.500, od toga opet otpada u kotaru virovitičkom 11.000 jutara na brdske i 3.500 jutara na podravske, a u kotaru slatinskom 12.000 jutara na brdske, te 13.500 jutara na podravske šume. I. B r d s k e šume . (Površina 23.000 jutara) Vlastelinstvo virovitičko pod vlasništvom Schaumburg-Lippe vodilo je u svojim šumama upravo uzorno šumsko gospodarstvo. Sve brdske šume, kako ih je kupio knez Schaumburg-Lippe, bile su u glavnom čiste, popriječno stogodišnje bukove sastojine. 424 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Brdske šume, u koliko je u njima vodena sječa, pretvarale su se u hrastove, u koliko je to uopće moguće bilo, te vidimo danas gdjekoje mlade, 20—30 godina stare sastojine, u kojima prevladava hrast sa 50—75%, što je neizmjerna zasluga bivšeg šumarskog savjetnika vlastelinstva virovitičkog Vilima Miillera, koji je na gojidbene radnje vrlo pazio, te se samo njegovom ustrajnom radu može pripisati, da se ove sastojine brdskih šuma mogu ubrojiti medu uzorne sastojine, kako ih šumarska znanost nauča. U brdskim šumama vođena je do danas, u koliko je to potpisanom poznato, sječa na površini od okruglo 10.000 jutara, dok je 13.000 jutara brdskih šuma ostalo još netaknuto. Izradbu i prodaju drvne mase brdskih šuma na površini od 10.000 jutara obavilo je vlastelinstvo virovitičko samo, u vlastitoj režiji. II. Podravsk e šume . (Površina 17.000 jutara) Podravske šume bile su u glavnom preko sto godina stare čiste hrastove sastojine, od kojih su se mnoge odlikovale krasnim prastarim hrastovima, a samo mjestimično bilo je takovih hrastovih sastojina, u kojima je bilo još umetnutih bukovih, brjestovih, grabrovih i jasenovih stabala. Podravske šume jesu sada gotovo sve mlade, većim dijelom uzorne čiste hrastove sastojine od 20—50 godina stare, sa gdjegdje umetnutim starim hrastovima, osim šuma Napast i Brezik u kotaru virovitičkom u površini od okruglo 1.200 jutara, koje su u glavnom preko sto godina stare čiste hrastove sastojine. Nekadanje podravske stare hrastove sastojine kupila je većim dijelom (t. j . drvnu masu) francuska tvrtka »Société d´Importation de Chene«, koja je te šume izradila između godina 1880. i 1890. III. Gospodarstv o (ekonomija). Površina 30.000 jutara. Gospodarstvo vlastelinstva virovitičkog sastoji se iz slijedećih pustara: Antunovac, Špišić-Bukovica, Korija, Rogovac, Okrugljača, Brezik u kotaru virovitičkom, te Slatina, Višnjica, Španat, Kapinci, Ciganka, Noskovci, Senkovci i Mikleuš u kotaru Slatinskom. Veličina pojedinih pustara iznaša 1.000 do 2.000 jutara. Gotovo sve pustare sastoje se iz oranica prvog razreda,-a isto tako i livada, te se za svaku pustaru vodi posebno gospodarstvo. Na svakoj pustari ima bezbroj vrlo solidno građenih gospodarskih zgrada, gospodarskih strojeva, velik broj rogatog blaga, konja, svinja i ovaca. Osim toga ima vlastelinstvo ogromnu kružnu ciglanu, paromlin, nadalje velika svratišta i privatne kuće u trgovištima Virovitica i Slatina. IV. Prodaja vlastelinstva i Brodska imovna općina. Godine 1908. prvi puta je u javnost došao glas, da bivši vlasnik vlastelinstva virovitičkog vladajući knez Đuro Schaumburg-Lippe kani vlastelinstvo prodati. Među inim interesentima za kup vlastelinstva virovitičkog zanimala se na poticaj Kr. zemaljske vlade godine 1909. i Brodska imovna općina. Kako je uopće bila cijela prodaja vlastelinstva virovitičkog životno pitanje onih zemljišnih zajednica kao i pojedinih ovlaštenika, što graniče na posjed vlastelinstva virovitičkog, te kako bi veći dio posjeda ostao u posjedu kod obližnjih zemljišnih zajednica i stanovnika obližnjih sela, dakle jednom riječju kod domaćeg življa, zainteresirala je Kr. zemaljska vlada Brodsku imovnu općinu za tu prodaju, kako bi ona eventualno financirala čitav taj kup, koli u interesu same sebe toli u interesu obližnjih zemljišnih zajednica i pojedinih stanovnika obližnjih sela. U tu svrhu izaslala je Brodska imovna općina godine 1909. svoje procjenitelje, koji su zajedno s izaslanicima vlade procjenjivali u tančine vrijednost šuma i gospodarstva. 425 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Vlastelinstvo virovitičko tražilo je tada za svoj cjelokupni posjed zajedno sa fundusom instructusom kojih 42,000.000 kruna, što čini 600 Kr. po jutru. Brodska imovna općina posjedovala je tada okruglo 29,000.000 kruna u vrijednosnim papirima. Nakon obavljene procjene koli po izaslanicima [Kr. zemaljske vlade toli po izaslanicima Brodske imovne općine bude kod Kr. zemaljske vlade određen dan sjednice, kojoj su prisustvovali izaslanici Kr. zemaljske vlade, izaslanici Brodske imovne općine, te izaslanici vladajućeg kneza Gjure Schaumburg-Lippe, da se zaključi, da li je kup vlastelinstva virovitičkog po Brodskoj imovnoj općini moguć i pod kojim uvjetima. S razloga, što su šume vlastelinstva virovitičkog po izaslanicima vlade (medu kojima je bio blagopokojni i nezaboravni zemaljski šumarski nadzornik Andrija Bo rošić) i po izaslanicima Brodske imovne općine bile odviše nisko procijenjene, nije došlo do nikakovog uspjeha, da bi to vlastelinstvo kupila Brodska imovna općina, te je tako kup vlastelinstva virovitičkog ponuđen drugim kupcima. Kako se ukupna procjena vlastelinstva virovitičkog, obavljena po izaslanicima vlade i Brodske imovne općine, znatno razlikovala od ponude, koju je tražio knez Schaumburg-Lippe, nije se mogla Brodska imovna općina više za kup interesirati, a to tim više, što je knez Schaumburg-Lippe tražio za svoj posjed 42,000.000 kruna, a procjena obavljena po izaslanicima iznosila je zajedno sa cijelim rundusom instructusom po jednoj verziji tek 23,000.000 kruna, a po drugoj 30,000.000 kruna, dakle prema drugoj verziji sa razlikom od ......... kruna. Međutim umre vladajući knez Đuro Schaumburg-Lippe, te je njegovom smrću prodaja pospješena s razloga, što je Đuro Schaumburg-Lippe ostavio osam sinova i jednu kćerku, pa je trebalo vlastelinstvo virovitičko medu djecu razdijeliti. Valja pripomenuti, da su kotari Virovitica i Slatina i po površini i po stanovništvu veći od cijele kneževine Schaumburg-Lippe, O Božiću godine 1911. bude u Biickeburgu, glavnom gradu kneževine Schaumburg- Lippe, sklopljen kupoprodajni ugovor između sadanjeg vladajućeg kneza Adolta Schaumburg-Lippe i grofa Ivana Draškovicha Trakošćanskog, glasom kojega je Ivan grof Drašković kupio od vlastelinstva virovitičkog sve podravske šume (17.000 jutara) i čitavo gospodarstvo (ekonomija) u površini od 30.000 jutara zajedno sa cijelim fundusom instructusom za 32,000.000 kruna. Prema tome kupio je Ivan grof Drašković veći dio vlastelinstva virovitičkog sa čitavim fundusom instructusom uz cijenu od 680 kruna po katastralnom jutru. 0 Božiću pak godine 1912. bude sklopljen u Biickeburgu kupoprodajni ugovor između kneza Adolfa Schaumburg-Lippea i francuske tvrtke »Société des Bois de Hongrie et Slavonie«, koja ima svoje sjedište u Algiru (Africi), a podružnicu na Rijeci (Fiume), glasom kojega je ta tvrtka kupila od vlastelinstva virovitičkog sve brdske šume u površini od 23.000 jutara za 15,000.000 kruna, dakle uz cijenu od 670 kruna po katastr. jutru. 1 tako je cijelo vlastelinstvo virovitičko prodano za ukupno 47,000.000 kruna, koje je Brodskoj imovnoj općini bilo ponuđeno za 42,000.000 kruna. V. Parcelacija bivšeg vlastelinstva virovitičkog. S razloga, što posjed Ivana grofa Draškovića u Seljinu (Baranya-Sellye u Ugarskoj) u površini od kojih 4.000 jutara graniči samo u kotaru slatinskom na posjed vlastelinstva virovitičkog, a dijeli ga mjestimično samo rijeka Drava, to je Ivanu grofu Draškoviću bilo stalo do toga, da dođe do posjeda vlastelinstva virovitičkog samo »i kotaru slatinskom, dok je posjed, što ga je kupio u kotaru virovitičkom, većim dijelom već i rasprodao. Tako je primjerice staru hrastovu šumu Napast i Brezik u površini u 1.200 jutara prodao za 2,500.000 kruna, a pustaru Antunovac u površini od 1.100 jutara sa cijelim fundusom instructusom za 1.060 kruna po jutru šestorici Njemaca iz Apatina u Bačkoj, 426 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 35 <-- 35 --> PDF |
dok si je zemljišna zajednica Virovitica razbijala glavu, da li može za tu pustaru, koja graniči na njen posjed, kao i na kućišta same Virovitice, dati svotu od 1.000 kruna po jutru, koju je novi vlasnik od iste zatražio. Svratiste u Virovitici prodano je samo za 120.000 kruna. Pripomenuti valja, da je Ivan grof Drašković čitavi posjed, što ga je kupio od vlastelinstva virovitičkog u kotaru virovitičkom, koli šume toli i ekonomiju jur rasprodao, a nijedno jutro ispod 800 kruna. U kotaru slatinskom pridržati će si grof Drašković pustare Senkovci, Višnjica, Spanat, Slatina i Noskovci, dok će pustare Ciganka, Mlikleuš i Kapinci prodati, a ima za njih već i kupce sa više od 800 kruna po katastralnom jutru. Za pustare Kapinci i Ciganku u površini od 1.200 jutara ima kupce, koji mu nude 975 kruna po jutru sa fundusom instruetusom. Osim toga kani grof Drašković od podravskih šuma u kotaru slatinskom, koje iznose 17.000 jutara, površinu od okruglo 4.000 jutara pretvoriti u drugu vrst kulture, dok je šumu Crnje u površini od 606 jutara prodao tvrtci I. Frank i dr. u Osijeku zajedno sa zemljištem za 1.150 kruna po jutru, pri čem će tvrtka sigurno opet nešto zaslužiti. U drugu vrst kulture kani novi vlasnik pretvoriti slijedeće šume, koje će ali a vlastitoj režiji izraditi: a) Šumu Lipik u površini od 315 jutara; b) » Brezik u površini od 206 jutara; c) » Petrovac u površini od 1885 jutara; d) » Prolom u površini od 425 jutara; e) » Olovnik u površini od 949 jutara. Napominje se, da će zemljište gore navedenih šuma biti prikladnije za oranice i livade, nego za šumski uzgoj. Drvnu masu gore navedenih šuma želi novi vlasnik lih radi toga unovčiti, da uzmogne otplatiti zajam od 15,000.000 kruna, što ga je učinio, da podmiri kupovninu. Prodajom gotovo svih pustara u kotaru virovitičkom, a donekle i u kotaru slatinskom, te unovčenjem drvne mase iz gore navedenih šuma kao i prodajom zemljišta od dotičnih šuma ostati će novom vlasniku tada jedino u kotaru slatinskom oko 20.000 jutara i to pustare Slatina, Višnjica, Spanat, Senkovci i Noskovci u površini od 8.000 jutara i podravske šume u površini od okruglo 12.000 jutara, na kojoj će se površini i nadalje po novom vlasniku šuma uzgajati. Ovih 20.000 jutara zadržati će si novi´ vlasnik, te ne želi ništa više prodati. Za brdske šume, što ih je kupila francuska tvrtka, nema izgleda većoj parcelaciji, već će se na istom zemljištu i dalje šuma uzgajati. VI. Faktična prodajna vrijednost šuma. 1. Podravske šume. a) Kotar Virovitica. Kako je napred spomenuto, prodana je hrastova šuma Brezik—Napast u površini od 1.20O jutara za 2,500.000 kruna, što čini okruglo 2.080 kruna po jutru. Šumu je kupilo jedno holandesko dioničko društvo, pri kojem sudjeluje i »Brodsko dioničko društvo za trgovinu drva«. U svrhu što boljeg iskorišćenja te šume gradi se po Brodskom d. društvu u trgovištu Virovitica pilana u velikom stilu, pri kojoj će biti zaposleno preko 1.200 radnika. Šuma je udaljena od trgovišta Virovitica kojih 4 do 5 km. Ostalih 2.300 jutara podravskih šuma u kotaru virovitičkom, što čini Lozansku i Bušetinsku Gjoltu, kupila je Hrvatska zemaljska banka u Osijeku za 800 kruna po jutru, aji tako, da pri višku iznad 80O kruna sudjeluje u polovici opet Ivan grof Drašković, ako bi se iste šume dalje prodavale. b) Kotar Slatina. U kotaru slatinskom kani za sada i najdulje za pet godina novi vlasnik lih radi otplate zajma voditi jače sječe u slijedećim šumama: Lipik, Brezik, Petrovac, Prolom, Olovnik i donekle u Orešačkoj Ojolti. 427 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Sve te šume jesu u glavnom 40—50 godišnje hrastove sastojine pomiješane sa grabom i bukvom, u kojima se mjestimično nalaze umetnuta starija hrastova stabla bolje kakvoće. Sva drvn a mas a tih šuma, koje iznašaju površinu od okruglih 4.000 jutara, već je prodana, dok će se zemljišt e nakon sječe posebno prodavati. Sva hrastova i ina stabla između 10 i 40 cm. kupila je 11 tim šumama tvrtka A. Engl i sinovi iz Pečuha, te plaća za stabla sposobna za tehničku porabu od 11 do 30 cm. debljine 14 kruna po 1 m3, a za ona iznad 30—40) cm. debljine 30 kruna po 1 m3, u vagon stavljeno. Sva stabla iznad 40 cm. debljine kupila je tvrtka Kopstein i Klein iz Budimpešte, te1 plaća 48 kruna po 1 m3, u vagon stavljeno. Stabla tanja od 11 cm. debljine, te vrškovje i otpatke kupila je za gorivo tvrtka Breuer iz Barča i tvrtka Deutsch iz Slatine. Svu drvnu masu između 5 i 11 cm. debljine kao i onu, što nije sposobna za tehničku robu, nadalje otpatke, vrškovje i t. d. dužan je vlasnik postaviti na željezničku stanicu, te dobiva od gore spomenutih tvrtki popriječno 20 kruna po šumskom hvatu, dok će se iz stabala tanjih od 5 cm. debljine i ostalih otpadaka paliti ugalj. Primjera radi, što će svakako zanimati bivše procjenitelje Kr. zemaljske vlade kao i one Brodske imovne općine, navađam, da u šumi Petrovac ima popriječno po jutru 140 m 3 drvne mase, od toga otpada 65% na tehničku robu. Ovi su podaci uzeti sa površine od 400 jutara, na kojoj je jur čista sječa vođena. Vlasnik dobiva za drvnu masu u šumi Petrovac (površina 1.885 jutara) čistih 800 kruna po jutru, a za zemljište dobiva napose po 400 kruna. Za ostale šume može se uzeti kubikatura po jutru 100—120 m3, od toga otpada 40—50% na tehničku robu. Razumijeva se, da je s izradbom i izvozom zaposleno na hiljade, najviše domaćih radnika. Šume leže ili tik željezničkih postaja Mikleuš, Bukovica, Slatina, Medinci ili su popriječno najviše 3 do 4 km udaljene od tih postaja. U trgovištu Slatina gradi se također pilana većega stila po Emilu Bačoka iz Vrbanje, gdje će se rezati roba počamši od 30´ cm. debljine. Razumije se, da će se kroz 5 godina sjeći najmanje godišnje četrdeset do pedeset hiljada kubnih metara drvne mase, jer se u svim gore navedenim šumama siječe najeđamput. 2. Brdske šume. Kotar Virovitica i Slatina. Za brdske šume govori se, da ima u njima 3,000.000 m3 bukovine sposobne za tehničku robu. Francusko društvo nije položilo cijelu kupovninu od 15,500.000 kruna, već samo jamčevinu od 3,000.000 kruna, katu pak kroz 15 godina izraditi stare bukove sastojine prema nekom sječnom redu i podjedno uživati mlade sastojine proredama. Sječa će se voditi djelomično oplodna i djelomično čista. Čiste sječine posaditi će se žirom kitnjakom. Gruntovni vlasnik brdskih šuma ostaje i nadalje knez Adolf Schaumburg-Lippe, koji podjedno ima pravo nadzora godišnjih sječina s razloga, što stanoviti godišnji prihod ide na račun otplate kupovnine. Koliko je kup podravskih šuma bio vrlo povoljan po kupca Ivana grofa Draškovića, ne može se to isto kazati i za kup brdskih šuma, a to lih radi prevelike drvne mase, koja će se morati godišnje sjeći, t. j . hoće li se moći uopće posjeći, izraditi, izvesti i unovčiti. Uzimajući u račun, da vlastelin Ivan grof Drašković siječe godišnje najmanje 50.000 m3 koli tehničke robe toli ogrijeva, to je za izvoz tih 50.000 m3 potrebno godišnje najmanje 5.000 vagona ili na dan 13 vagona, računajući, da u jedan vagon stane 10 m3. Vlastelinu Ivanu grofu Draškoviću stoje na raspolaganju u glavnom četiri željezničke postaje: Mikleuš, Bukovica, Slatina i Medinci. Tad se i u najbolje m slučaju, računajući i blagdane i svaku postaju sa 4 raspoloživa vagona dnevno, ne bi mogla 428 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 37 <-- 37 --> PDF |
natovariti i izvesti drvna roba samog Ivana grofa Draškovića, a kamo li kad k tomu pridolazi još drvna roba francuskog društva iz brdskih šuma tako redajući za iste željezničke postaje u kotaru slatinskom. Kako je napred spomenuto, imaju brdske šume najmanje 3>O0O.00O m3 drvne mase, koja će se uživati kroz 15 godina. Prema tomu otpada na pojedinu godinu za izradbu 200.000 m3, od kojih otpada recimo samo polovica, t. j . 100.000 m3, opet samo na tri gore navedene željezničke postaje, ostalo na kotar virovitički. Prema tome je uopće nemoguće imati na svakoj postaji najmanje II? vagona dnevno na raspolaganju. Još gore stoji račun sa radnim silama. Vlastelin Ivan grof Drašković ima zaposlenih najmanje 1.500 radnika, većinom domaćih, susjedni baruni braća Gutmann imaju u planinskim šumama zaposlenih opet najmanje 2.000 radnika, većinom domaćih. Dakle će francusko društvo morati tražiti strane radnike, koji su svakako skuplji od domaćih, *e bi se lako moglo dogoditi, da francusko društvo ne će moći udovoljiti svojim godišnjim obavezama prema knezu Schaumburg-Lippcu. Faktična prodajna vrijednost šuma (zemljište i drvna masa) može se prema gore razloženom, a i prema faktičnim podacima uzeti za podravske šume sa najmanje 1.200 kruna, a za brdske šume najmanje 600 kruna po jutru, što čini za ukupno 40.000 jutara šume kako slijedi: 17.000 jutara podravskih šuma a K 1.200 . . . = K 20,400.000 23.000 jutara brdskih šuma a K 60O . . . . — K 13,800.000 Ukupno K 34,200.000 Odbiv od toga površinu na puteve, šančeve, prosjeke, neplodno tlo i t. d. sa okruglo 1.000 jutara po 900 kruna, t. j . ukupno 900.000 kruna; odbiv nadalje od ukupnih 34,200.000 kruna 4.3% na postotnu pristojbu, t. j . 1,470.600 kruna; odbiv napokon od ukupnih 34,200.000 razne izdatke, u najgorem slučaju sa 1,000.000 kruna, pokazuje se faktična prodajna vrijednost šuma bivšeg vlastelinstva virovitičkog sa 30,830.000 kruna, dok je procjena učinjena po vladinim izaslanicima i po izaslanicima Brodske imovne općine iznosila za cijelo vlastelinstvo virovitičko sa cijelim fundusom instruetusom u povoljnom slučaju tek 30,000.000 kruna. VII. Z a g 1 a v a k. Čim je uslijedila .prodaja vlastelinstva virovitičkog, sveopći je glas bio »grof Ivan Drašković mora propasti, njemu nemaj spasa« i t. d., nu iz svega toga nije ništa, već obratno, grof se smije, da mu ostaje u kotaru slatinskom ravnih 20.000 jutara tako reći badava, od toga 8.O0O jutara najbolje ekonomije i 12.000 jutara krasnih podravskih šuma. I pisac ovih redaka rado dijeli radost grofa Draškovića s utjehom, da je bar nešto od nekadanjeg vlastelinstva virovitičkog ostalo u rukama domaćeg, hrvatskog velikaša. Ova prodaja neka bude ujedno nauka nama šumarima, kako treba da šume procjenjujemo, naročito s obzirom »na prodajnu vrijednost« šuma. Mi šumari, svi bez razlike, znamo procjenjivati šume samo po jednoj te istoj šabloni, dok ih sa prometnog i trgovačkog gledišta ne znamo nimalo. A zašto? Jednostavno zato, što prvo ne pratimo dovoljno, kako bi to trebalo, trgovačke vijesti o drvnoj robi s obzirom na to, kakova se drvna roba potražuje, te koja joj je cijena, drugo što se prometu i trgovini drvom podaje slaba pažnja na šumarskim školama, dok se to za više trgovačke škole ne može kazati. S toga razloga događa se vrlo često, da gotovo svaki drvotržac, naročito ako je svršio višu trgovačku školu, pogodi bolju prodajnu vrijednost ne samo cijelih šuma, već i pojedinih stabala, nego šumar, pa bio on i akademičar. 429 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Da je u nas šumara, svih bez razlike, iole trgovačkog znanja, a naročito onog o trgovini drvom, ne bi se dogodilo, da je vlastelinstvo virovitičko kupio drugi kupac, još k tomu na vjeresiju, a ne Brodska imovna općina, koja je mogla čitavu kupovninu tako reći u gotovom isplatiti, a što je još najljepše, kupio je taj drugi kupac virovitičko vlastelinstvo znatno skuplje, nego što je to bilo ponuđeno Brodskoj imovnoj općini. Nadalje se ne bi dogodilo, da se krasne 40 do 50 godišnje, tako reći čiste hrastove uzor-šume, kojih je jedva naći i kod Brodske imovne općine, moraju sjeći u najboljem prirastu lili radi namirenja kupovnine. K tomu dolazi još i ta žalosna činjenica, da će se znatne površine otuđiti daljnjem šumskom uzgoju, a kakav utjecaj imade to i na klimatičke odnošaje, prepuštam sudu štovanog čitaoca. Tako je glasio doslovno dopis u »Hrvatskoj obrani«, bivšem dnevniku u Osijeku, mjeseca februara 1913. godine, kojega sam bio sastavio kao mladi kotarski šumar službujući iste godine u Slatini. Nakon izašlog dopisa primio sam pismo od sada već pokojnog upravitelja šumskogospodarstvenog ureda Brodske imovne općine g. Mile Masleka, kojim mi je saopćio, da pravoužitnici nisu bili zauzeti za kup i da je prodajna cijena bila odviše visoka. Istodobno interesirao se za mene s obzirom na izašli dopis posrednik kupoprodaje i ujedno zastupnik vlastelinstva virovitičkog gosp. Schmidt, koji mi je saopćio, da je novčana vrijednost vlastelinstva virovitičkog ustanovljena po izaslanicima vlade i Brodske imovne općine sa ukupnih 23,000.000 kruna — i to 13,000.000 kruna za ekonomiju, a samo 10,000.000 kruna za šume. Mislim, da daljnji komentar tomu nije potreban, kada se uoči, da je Brodska imovna općina tada posjedovala gotovinu od 129,000.000 kruna. Da sudbina bude još zlobnija i gorča, kupila je Brodska imovna općina prije četiri godine od nekadanjeg vlastelinstva virovitičkog ostatak ostataka brdskih šuma u kotaru slatinskom u površini od 9.000 jutara za 27,000.000´ dinara, ali sama kupovnina nije isplaćena u gotovom novcu, već je prodavaocu dala ekvivalenat od cirka 12.000 nr´ stare hrastovine. Od ovih 9.000 jutara otpada 4.200 jutara na sječine stare 1—10 godina, a 4.800 jutara na mješovite sastojine bukve, graba, hrasta razne starosti od 40 godina na niže. A koliko je milijuna kruna od onih prvobitnih 29,000.000 kruna Brodska imovna općina izgubila kupovanjem austrijskih i mađarskih ratnih zajmova, nije mi točno poznato. Svrha i cilj ovog članka jeste, da se sve naše imovne općine i jače zemljišne zajednice, koje posjeduju gotovog novca, zainteresuju za kup šuma od veleposjeda, pa bio taj i udaljeniji od samog njihovog središta, a takovih objekata ima mnogo. Na taj će način one najbolje osigurati svoje šumske glavnice i ujedno spriječiti, da se šume veleposjeda, koje se nemilosrdno parceliraju putem fakultativnog otkupa, bezrazložno po pojedincima devastiraju i pretvaraju u drugu vrst težadbe i to još na strogo absolutnom šumskom tlu (primjerice kod bivšeg vlastelinstva Novi Marof uz državne ceste Zagreb—Varaždin i Varaždin—Križevci). Ing. Kolibaš M. Rudolf, kr. viši šumarski inspektor u p. 430 |