DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Sve te šume jesu u glavnom 40—50 godišnje hrastove sastojine pomiješane sa
grabom i bukvom, u kojima se mjestimično nalaze umetnuta starija hrastova stabla
bolje kakvoće. Sva drvn a mas a tih šuma, koje iznašaju površinu od okruglih 4.000
jutara, već je prodana, dok će se zemljišt e nakon sječe posebno prodavati.


Sva hrastova i ina stabla između 10 i 40 cm. kupila je 11 tim šumama tvrtka A.
Engl i sinovi iz Pečuha, te plaća za stabla sposobna za tehničku porabu od 11 do 30 cm.
debljine 14 kruna po 1 m3, a za ona iznad 30—40) cm. debljine 30 kruna po 1 m3, u vagon
stavljeno.


Sva stabla iznad 40 cm. debljine kupila je tvrtka Kopstein i Klein iz Budimpešte,
te1 plaća 48 kruna po 1 m3, u vagon stavljeno.


Stabla tanja od 11 cm. debljine, te vrškovje i otpatke kupila je za gorivo tvrtka
Breuer iz Barča i tvrtka Deutsch iz Slatine.


Svu drvnu masu između 5 i 11 cm. debljine kao i onu, što nije sposobna za tehničku
robu, nadalje otpatke, vrškovje i t. d. dužan je vlasnik postaviti na željezničku
stanicu, te dobiva od gore spomenutih tvrtki popriječno 20 kruna po šumskom hvatu,
dok će se iz stabala tanjih od 5 cm. debljine i ostalih otpadaka paliti ugalj.


Primjera radi, što će svakako zanimati bivše procjenitelje Kr. zemaljske vlade
kao i one Brodske imovne općine, navađam, da u šumi Petrovac ima popriječno po
jutru 140 m 3 drvne mase, od toga otpada 65% na tehničku robu.


Ovi su podaci uzeti sa površine od 400 jutara, na kojoj je jur čista sječa vođena.
Vlasnik dobiva za drvnu masu u šumi Petrovac (površina 1.885 jutara) čistih 800 kruna
po jutru, a za zemljište dobiva napose po 400 kruna. Za ostale šume može se uzeti
kubikatura po jutru 100—120 m3, od toga otpada 40—50% na tehničku robu.


Razumijeva se, da je s izradbom i izvozom zaposleno na hiljade, najviše domaćih
radnika. Šume leže ili tik željezničkih postaja Mikleuš, Bukovica, Slatina, Medinci ili
su popriječno najviše 3 do 4 km udaljene od tih postaja.


U trgovištu Slatina gradi se također pilana većega stila po Emilu Bačoka iz
Vrbanje, gdje će se rezati roba počamši od 30´ cm. debljine.


Razumije se, da će se kroz 5 godina sjeći najmanje godišnje četrdeset do pedeset
hiljada kubnih metara drvne mase, jer se u svim gore navedenim šumama siječe
najeđamput.


2. Brdske šume. Kotar Virovitica i Slatina. Za brdske šume govori se, da ima u
njima 3,000.000 m3 bukovine sposobne za tehničku robu. Francusko društvo nije položilo
cijelu kupovninu od 15,500.000 kruna, već samo jamčevinu od 3,000.000 kruna, katu
pak kroz 15 godina izraditi stare bukove sastojine prema nekom sječnom redu i podjedno
uživati mlade sastojine proredama. Sječa će se voditi djelomično oplodna i djelomično
čista. Čiste sječine posaditi će se žirom kitnjakom.
Gruntovni vlasnik brdskih šuma ostaje i nadalje knez Adolf Schaumburg-Lippe,
koji podjedno ima pravo nadzora godišnjih sječina s razloga, što stanoviti godišnji
prihod ide na račun otplate kupovnine.


Koliko je kup podravskih šuma bio vrlo povoljan po kupca Ivana grofa Draškovića,
ne može se to isto kazati i za kup brdskih šuma, a to lih radi prevelike drvne
mase, koja će se morati godišnje sjeći, t. j . hoće li se moći uopće posjeći, izraditi,
izvesti i unovčiti. Uzimajući u račun, da vlastelin Ivan grof Drašković siječe godišnje
najmanje 50.000 m3 koli tehničke robe toli ogrijeva, to je za izvoz tih 50.000 m3 potrebno
godišnje najmanje 5.000 vagona ili na dan 13 vagona, računajući, da u jedan vagon
stane 10 m3.


Vlastelinu Ivanu grofu Draškoviću stoje na raspolaganju u glavnom četiri željezničke
postaje: Mikleuš, Bukovica, Slatina i Medinci. Tad se i u najbolje m slučaju,
računajući i blagdane i svaku postaju sa 4 raspoloživa vagona dnevno, ne bi mogla


428