DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Da je u nas šumara, svih bez razlike, iole trgovačkog znanja, a naročito onog o trgovini drvom, ne bi se dogodilo, da je vlastelinstvo virovitičko kupio drugi kupac, još k tomu na vjeresiju, a ne Brodska imovna općina, koja je mogla čitavu kupovninu tako reći u gotovom isplatiti, a što je još najljepše, kupio je taj drugi kupac virovitičko vlastelinstvo znatno skuplje, nego što je to bilo ponuđeno Brodskoj imovnoj općini. Nadalje se ne bi dogodilo, da se krasne 40 do 50 godišnje, tako reći čiste hrastove uzor-šume, kojih je jedva naći i kod Brodske imovne općine, moraju sjeći u najboljem prirastu lili radi namirenja kupovnine. K tomu dolazi još i ta žalosna činjenica, da će se znatne površine otuđiti daljnjem šumskom uzgoju, a kakav utjecaj imade to i na klimatičke odnošaje, prepuštam sudu štovanog čitaoca. Tako je glasio doslovno dopis u »Hrvatskoj obrani«, bivšem dnevniku u Osijeku, mjeseca februara 1913. godine, kojega sam bio sastavio kao mladi kotarski šumar službujući iste godine u Slatini. Nakon izašlog dopisa primio sam pismo od sada već pokojnog upravitelja šumskogospodarstvenog ureda Brodske imovne općine g. Mile Masleka, kojim mi je saopćio, da pravoužitnici nisu bili zauzeti za kup i da je prodajna cijena bila odviše visoka. Istodobno interesirao se za mene s obzirom na izašli dopis posrednik kupoprodaje i ujedno zastupnik vlastelinstva virovitičkog gosp. Schmidt, koji mi je saopćio, da je novčana vrijednost vlastelinstva virovitičkog ustanovljena po izaslanicima vlade i Brodske imovne općine sa ukupnih 23,000.000 kruna — i to 13,000.000 kruna za ekonomiju, a samo 10,000.000 kruna za šume. Mislim, da daljnji komentar tomu nije potreban, kada se uoči, da je Brodska imovna općina tada posjedovala gotovinu od 129,000.000 kruna. Da sudbina bude još zlobnija i gorča, kupila je Brodska imovna općina prije četiri godine od nekadanjeg vlastelinstva virovitičkog ostatak ostataka brdskih šuma u kotaru slatinskom u površini od 9.000 jutara za 27,000.000´ dinara, ali sama kupovnina nije isplaćena u gotovom novcu, već je prodavaocu dala ekvivalenat od cirka 12.000 nr´ stare hrastovine. Od ovih 9.000 jutara otpada 4.200 jutara na sječine stare 1—10 godina, a 4.800 jutara na mješovite sastojine bukve, graba, hrasta razne starosti od 40 godina na niže. A koliko je milijuna kruna od onih prvobitnih 29,000.000 kruna Brodska imovna općina izgubila kupovanjem austrijskih i mađarskih ratnih zajmova, nije mi točno poznato. Svrha i cilj ovog članka jeste, da se sve naše imovne općine i jače zemljišne zajednice, koje posjeduju gotovog novca, zainteresuju za kup šuma od veleposjeda, pa bio taj i udaljeniji od samog njihovog središta, a takovih objekata ima mnogo. Na taj će način one najbolje osigurati svoje šumske glavnice i ujedno spriječiti, da se šume veleposjeda, koje se nemilosrdno parceliraju putem fakultativnog otkupa, bezrazložno po pojedincima devastiraju i pretvaraju u drugu vrst težadbe i to još na strogo absolutnom šumskom tlu (primjerice kod bivšeg vlastelinstva Novi Marof uz državne ceste Zagreb—Varaždin i Varaždin—Križevci). Ing. Kolibaš M. Rudolf, kr. viši šumarski inspektor u p. 430 |