DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 39 <-- 39 --> PDF |
LITERATURA Dr. Milan Marinović: »Privredni značaj lova u Jugoslaviji«, Beograd 1930. — Nedavno je izašlo iz štampe djelo, koje sadrži 219 stranica napisanih u formatu velike osmine, 105 slika raznovrsnih lovačkih trofeja i 2 diagrama u tekstu. U njem je pisac zgodnim rasporedajem materijala iscrpno obradio prilike lovstva u našoj državi. Na osnovu velikog broja donesenih statističkih podataka te smišljenih zaključaka prikazano je ovim djelom pravo značenje i puna važnost lova u našoj narodnoj privredi. Već u predgovoru knjige ističe pisac, da lov promatran s objektivnog gledišta nije samo zabava, kako se to inače često drži, nego mu se daje privredni značaj zbog toga, što su uza nj vezani mnogi interesi opće važnosti. Izvršivanjem lova spašavaju se u korist narodne privrede znatni prihodi, koji bi inače beskorisno propali. U uvodu je knjige prikazao pisac ulogu lova u historijskom razvitku čovječanstva i pojam lova u današnjem smislu. Od najstarijeg vremena pa do doba, kad se čovjek počeo baviti stočarstvom, jedino mu je zanimanje bio lov. Lov na divljač bila mu l´e i hrana i odjeća. Zamašnije promjene za lov nastupile su tek u srednjem vijeku, kad je lov postepeno prelazio u ruke vladara i plemićkog staleža. Seljaštvu se tada sve više branilo lovljenje, dok konačno u 15. i 16. vijeku nije postao lov uglavnom zabavom svemoćnog plemstva. Oslobođenje kmetstva i razriješenje feudalnog odnosa koncem 18. i tokom 19. vijeka donašaju opet znatniji preokret za lov. Lov je tad opet postao slobodan za svakog. Ta međutim sloboda urodila je zlim posljedicama, jer je dovela do gotovo posvemašnjeg istrijebljen ja divljači. Da bi se zaštitila lovna divljač, a lovstvo pridiglo na pravu visinu, počinju se od tog doba donašati zakoni o lovu. Divljač se otada počima sve to više smatrati prirodnim dobrom, koje može — ako se njime valjano gospodari — da znatno potpomaže narodnu privredu. Pod lovom se ne smatra više samo tehnika lovljenja, nego se u pojam lova uključuje i ona ekonomska djelatnost, koja dolazi do izražaja kod uzgajanja i njegovanja divljači, te iskorišćivanja lovnih proizvoda. U prvom je poglavlju predočen istorijski razvitak lovnog prava za Sloveniju, Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju, Srbiju te Bostiu i Hercegovinu. Kao što je ovo, tako su i ostala poglavlja obrađena prema bivšim pokrajinama, budući da su statistički podaci, kojima se pisac služio, sastavljeni prema granicama tih pokrajina. U poglavlju »Temeljni u s 1 o v i za r a š i r e n j e i razvitak divljači u naši m krajevima « iscrpno su prikazani svi važniji prirodni i ostali faktori, koji imaju upliva na kvantitativno raširenjc i kvalitativni razvitak lovne divljači u našoj državi. U tu je svrhu posebice pisac obradio: 1. klimatske faktore, 2. zemljište, 3. vrstu kultura, 4. posjedovne oduošaje i 5. gustoću stanovništva. Prema obrazloženju svih tili faktora povučen je zaključak, da su prirodni i ostali uslovi vrlo povoljni u našoj državi za razvitak lovne divljači svake vrste, i to kako s obzirom na dovoljnu količinu, tako i s obzirom na prvoklasnu kvalitetu. U opsežnom poglavlju »Rasprostiranje divljači kod nas nekadsa d a« prikazao je pisac sa brojnim statističkim podacima pridolazak pojedinih vrsta divljači kod nas, te njihovo rasprostranjivanje negda i danas — osvrćući se pri tom na razne okolnosti, koje su u tom pogledu imale odlučnog upliva. Poglavlje je razrađeno posebice za: 1. Bosnu i Hercegovinu, 2. Vojvodinu, 3. Crnu Goru, 4. Dalmaciju, 5. Hrvatsku i Slavoniju, 6. Sloveniju i 7. Srbiju. U daljnjem «poglavlju »K v a 1 i ta ti v u i razvitak naše divljači« predočene su pojedine vrste naše lovne divljači gledom na njihovo kvalitativno stanje nekad i danas. Posebno su opisani od visoke divljači: jeleni, srne, divokoze, divlje svinje i medvjedi, a od niske divljači tetrijeb gl.ihan. Kao kriterij, po kom je prosuđivana kva 431 |