DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Ing. ŽARKO MILETIĆ (BEOGRAD):


ISTRAŽIVANJA O STRUKTURI BUKOVIH
SASTOJINA KARAKTERA PRAŠUME


(RECHERCHES SUR LA STRUCTURE DES PEUPLEMENTS DE
HETRE DANS DES FORETS DU CARACTERE DE
FORET-VIERGE)


(Svršetak — Suite et fin).


8. Biometrijska analiza dobivenih rezultata.
Prije nego završimo ovo pitanje, sravnit ćemo dobivene rezultate
sa zaključcima, do kojih je došla biometrika istraživanjem drugog materijala
i drugim putem.


Ranije sam spomenuo, da stanje kososti jednog niza varijanata biometrijski
znači, da je u toj populaciji u nejednakoj mjeri zastupano više
raznih bilo to biotipova ili fenotipova. Da se iz takovog stanja kososti
ne bi izvađali krivi zaključci, potrebno je provesti biološku analizu i izolaciju
pojedinih tipova.1


Međutim je kod nekih ovdje spomenutih objekata ta analiza i izolacija
fenotipova — sastojina — već i provedena. Provela ju je sama
priroda. Tako se na primjernim plohama broj 6, 7, 8, 22—24, 28 i 29,
na kojima se zapaža karakteristična depresija broja stabala, jasno primjećuju
dvije sastojine — glavna i sporedna (podstojna).


Glavnu sastojinu obrazuju stabla obuhvaćena donekle binomskom


razdiobom. Sporednoj pripada sav višak broja stabala u tanjim debljin


skim stepenima, koji sprečava potpunu binomsku raspodjelu, t. j . sva


stabla počevši od početnog promjera inventarisanja pa do sastavka s


krivuljom binoms´koj slične razdiobe.


Da je zaista riječ o dvije sastojine ili dva fenotipa, razabire se i po


tome, što krivulje broja stabala pokazuju dvije kulminacije (Vidi si. 14.).


Takova se pojava biometrijski tumači smjesom dvaju izrazito različitih


fenotipova uvjetovanih različitim životnim prilikama. A upravo taj slučaj


nastupa kod navedenih ploha. Na njima susrećemo dvije heterogene sa


stojine, jednu glavnu i drugu sporednu (potstojnu), koje zajednički žive


na istoj stojbini, ali pod različitim životnim uslovima. Kumulišu li se nji


hovi podaci prilikom izbrajanja stabala i nanesu li se na zajednički koor


dinatni sistem, to na taj način dolazimo do t. zv. dimodalnih krivulja.


Tako bismo kod 8. primjerne plohe mogli pomoću izjednačenih po


dataka njenog grafikona (i uz uslov, da se u obzir uzmu sva i najtanja


stabalca — sve do 0 cm prsnog promjera) brojevno izolirati dvije sasto


1 Dr. W. Johann s en: Spomenuto djelo, str. 265 i 316.


399