DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Ing. ŽARKO MILETIĆ (BEOGRAD): ISTRAŽIVANJA O STRUKTURI BUKOVIH SASTOJINA KARAKTERA PRAŠUME (RECHERCHES SUR LA STRUCTURE DES PEUPLEMENTS DE HETRE DANS DES FORETS DU CARACTERE DE FORET-VIERGE) (Svršetak — Suite et fin). 8. Biometrijska analiza dobivenih rezultata. Prije nego završimo ovo pitanje, sravnit ćemo dobivene rezultate sa zaključcima, do kojih je došla biometrika istraživanjem drugog materijala i drugim putem. Ranije sam spomenuo, da stanje kososti jednog niza varijanata biometrijski znači, da je u toj populaciji u nejednakoj mjeri zastupano više raznih bilo to biotipova ili fenotipova. Da se iz takovog stanja kososti ne bi izvađali krivi zaključci, potrebno je provesti biološku analizu i izolaciju pojedinih tipova.1 Međutim je kod nekih ovdje spomenutih objekata ta analiza i izolacija fenotipova — sastojina — već i provedena. Provela ju je sama priroda. Tako se na primjernim plohama broj 6, 7, 8, 22—24, 28 i 29, na kojima se zapaža karakteristična depresija broja stabala, jasno primjećuju dvije sastojine — glavna i sporedna (podstojna). Glavnu sastojinu obrazuju stabla obuhvaćena donekle binomskom razdiobom. Sporednoj pripada sav višak broja stabala u tanjim debljin skim stepenima, koji sprečava potpunu binomsku raspodjelu, t. j . sva stabla počevši od početnog promjera inventarisanja pa do sastavka s krivuljom binoms´koj slične razdiobe. Da je zaista riječ o dvije sastojine ili dva fenotipa, razabire se i po tome, što krivulje broja stabala pokazuju dvije kulminacije (Vidi si. 14.). Takova se pojava biometrijski tumači smjesom dvaju izrazito različitih fenotipova uvjetovanih različitim životnim prilikama. A upravo taj slučaj nastupa kod navedenih ploha. Na njima susrećemo dvije heterogene sa stojine, jednu glavnu i drugu sporednu (potstojnu), koje zajednički žive na istoj stojbini, ali pod različitim životnim uslovima. Kumulišu li se nji hovi podaci prilikom izbrajanja stabala i nanesu li se na zajednički koor dinatni sistem, to na taj način dolazimo do t. zv. dimodalnih krivulja. Tako bismo kod 8. primjerne plohe mogli pomoću izjednačenih po dataka njenog grafikona (i uz uslov, da se u obzir uzmu sva i najtanja stabalca — sve do 0 cm prsnog promjera) brojevno izolirati dvije sasto 1 Dr. W. Johann s en: Spomenuto djelo, str. 265 i 316. 399 |