DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 8 <-- 8 --> PDF |
jine binomske raspodjele, koje se konfundiraju (stapaju) kod prsnog pro mjera od 15 cm. Radi toga binomski oblik svake od njih ne može doći do potpunog izražaja. Učešće sporedne sastojine u pojedinim je slučajevima različito. Isto je tako različito i njeno stapanje sa glavnom sastojinom. Tako je kod izrazite binomske strukture uopće ne primjećujemo, jer je nema, pa je stoga ne možemo ni izolirati. Organizam sastojinâ te strukture jest homogen, jedinstven. Pri ekstremnom stanju kososti sastojina je heterogena — i to još heterogenija, nego u slučaju dimodalne distribucije. Jer u takovim sastojinama nisu zastupana u glavnom samo dva — međusobno jako različita — fenotipa, kao što je to u sastojinama dimodalne distribucije, već mnogo više njih. Oni se međusobno ne razlikuju tako jako kao kod dimodalne distribucije, pa zato — nerazlučeni — sastavljaju distribucionu krivulju posvemašnje ili gotovo posvemašnje jednostranosti, karakterizovane time, da broj stabala od slabijih debljinskih stepena prema jačima neprestano samo pada (Vidi grafikone broja stabala za Bilo-Ooru, Petrovu Goru i plohe broj 21, 25, 26 i 27., koji prikazuju tipično stanje kososti). Nepovoljne opće prilike staništa, koje mijenjaju biološke osobine u pogledu zahtjeva za svjetlom, u stanju su, da razbiju tu labilnu kompoziciju — strukturu posvemašnje kososti — na njene sastavne elemente na isti način, kao što prizma rasipa sastavljeno bijelo svjetlo na njegove komponente. Jer sporedna je sastojina varijabilni elemenât strukture bukovih sastojina karaktera prašume. U slučaju binomske strukture ima bukova prašuma izgled dosta jednolične pravilne visoke šume. Naprotiv u slučaju izrazite kososti dobiva se dojam nejednolične, prestarjele sastojine s mnogobrojnim potstojnim stablima sve do najslabijih dimenzija. Između ta dva ekstremna tipa mogući su brojni prelazi. Pri tom dolazi potstojna sastojina, varijabilni elemenat strukture, do naročitog značenja, jer o njoj znatno ovisi spoljašnji izgled šume. Depresija u pogledu broja stabala pojačava dojam pravilne visoke šume s potstojnom etažom tanjih stabala. Neprimjetno spajanje obiju sastojina slabi dojam pravilne visoke šume, a pojačava utisak nejednoličnosti čitave sastojine. Kojem se od navedenih tipova približuje konkretna sastojina, moguće je pouzdano ustanoviti tek pomoću izbrajanja stabala. Zbog znatnog prostranstva bukovih prašuma i u nižim regijama češće ćemo nailaziti na stanje ekstremne kososti, dok je binomska struktura ograničena u glavnom na eksponirane položaje iznad 1.200—1.250 m nadmorske visine. Uzevši stoga u obzir distribucionu krivulju u cijelosti, može se u pogledu strukture bukovih sastojina karaktera prašume izrazito stanje kososti označiti pravilom, a binomska razdioba iznimkom. 9. Odnos prašume i preborne bukove sastojine. Dosadanjim je istraživanjima dovoljno objašnjena struktura bukovih sastojina karaktera prašume. Stoga bismo mogli pristupiti daljnjem zadatku ovog rada, naime proučavanju njenog odnosa spram preborne 400 |