DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1930 str. 9 <-- 9 --> PDF |
bukove sastojine. Time u vezi nastupa potreba, da se objasne i utvrde opći kriteriji prebornog stanja neke sastojine. Predaleko bi nas odvelo, kad bismo se na ovom mjestu upuštali u proučavanje teorija normalnog stanja prebornih sastojina. To ostavljamo za drugu priliku. Ovdje ću navesti tek najpotrebnije kriterije i to tek u onoj mjeri, u koliko je to potrebno za rješavanje istaknutog zadatka. Prema običajnom shvatanju za preborno su gospodarenje prikladne one vrste drveća, koje podnašaju zasjenu, a u prvom redu jela. Ona je po svom temperamentu kao stvorena za tu vrst gospodarenja. Stoga se i glavna domena preborne šume nalazi u oblasti prirodnog raširenja jele.1 Duge godine zasjene i zastora nijesu kadre, da u jeli uguše veliku životnu energiju, koja kasnije na slobodi ipak dolazi do potpunog izražaja, navada B a 1 s i g e r2 u jednom radu o prebornoj šumi. Glede prebornog gospodarenja s ostalim vrstama drveća, a pogotovo s bukvom, koja nas u prvom redu zanima, mišljenja su podijeljena. Tako J o 1 y e t3 zastupa gledište, da se s bukvom preborno gospodari tek u smjesi s jelom. M a t h e s4 je naprotiv mišljenja, da su i čiste bukove sastojine s pojedinim javorima, brijestovima i hrastovima vrlo prikladne za preborno gospodarenje. Roge r Ducamp 5 isto tvrdi, da se preborno gospodarenje može primjenjivati ne samo kod jele, nego i kod ostalih vrsta drveća, koje podnašaju zasjenu. Na osnovu svojih opažanja u prašumama dolazi do osvjedočenja, da su sve vrste drveća i,na svim staništima prikladne za preborno gospodarenje. Jedino dodaje,_ da kod toga treba voditi naročitog računa o potrebama sastojine i tla. Šta više, prema B r o i 11 i a r d u6 podnašaju preborno gospodarenje i limba i ariš. Jedino treba prilikom sječa jače progaljivati, da bi do mladih biljaka doprlo više svjetla i topline. I B ü h 1 e r7 navada, da se bor u Švedskoj uzgaja i u sastojinama prebornog karaktera. Konačno ne smijemo da prijeđemo preko zaključka prof. Dra A. Petračića , do kojeg se došlo istraživanjem uzroka sušenju naših hrastika, da je najbolji lijek protiv toga zla vraćanje mješovitim i raznodobnim sastojinama, odnosno i prebornom gospodarenju na vrlo vlažnim mjestima/ Nemam namjere, da navađam mišljenja još i drugih autora. 1 Dr. A. Büh l er: Der Waldbau. II. str. 591. A. Fron : Sylviculture. Paris 1923. str. 200. 2 R. Balsiger : Die Plenterwirtschaft als Lichtwuchsbetrieb. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen 1912. str. 211. Razni članci i rasprave o prebornoj šumi skupljene su, ponešto prerađene, u naročitom djelu: »Der Plenterwald und seine Bedeutung für die Forstwirtschaft der Gegenwart«. Bern 1925. 107 strana. 3 A. Jolyet : Traité pratique de sylviculture. Paris 1916. str. 137. 4 Dr. Mat h es : Der gemischte Buchenplenterwald auf Muschelkalk in Thüringen. Allgem. Forst- und Jagdzeitung 1910. str. 149 i dalje. 5 Vidi predgovor B i o 11 e y-evom radu: L´Aménagement des Forets par la méthode du Contrôle. 1920. str. 10. ° Ch. Broilliard : Cours d´aménagement, Paris 1878. str. 183. 7 Dr. A. Büh l er : Spomenuto djelo II. str. 591. s Prof. Dr. A. Pe t račić : O uzrocima sušenja hrastovih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji. Glasnik za šumske pokuse. Zagreb 1926. str. ... 401 |