DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 16 <-- 16 --> PDF |
vrijeme, zatim nijesu radila u taksaciji kao taksatori dulje vremena, a poslije na svojim položajima imaju da u višoj instanciji obavljaju važne poslove i da inspiciraju podređene uprave? Sve su ovo i previše važne okolnosti, na koje se do sada malo mislilo, jer je stvar previše olako shvatana. Samo tako moglo je doći do katastrofalnih posljedica na štetu države i samo tako mogle su biti uništene čitave bosanske planine. A sada da čujemo, kakove su posljedice u materijalnom pogledu. Opisani nestručni rad i propuštaj u nadziranju šuma, omogućio je navedeni kalamitet od potkornjaka. Materijalna šteta ide na milijune, ali za sada može se uzeti aproksimativno u sumi od 40,000.000 Din. Šteta proističe iz gubitka na vrijednosti u cijeni. Najvećim dijelom ove su štete u ugovornim područjima. Ako su štete u ugovornom području, ali izvan godišnjeg preliminara, onda prema sankcijama u ugovoru firme plaćaju samo 60% propisane takse. Ovaj gubitak samo na 2 milijuna kubika iznaša oko 30,000.000 dinara. Nakon sječe sušika nastati će gole površine. Za regeneraciju šuma i pošumljenja ovog šumskog zemljišta potrošit će se ogromne sume gotovine kroz više godina. Ono drvo, koje se nađe izvan ugovornih područja, isto će se tako izraditi i nastojati unovčiti. Ovdje će gubitak biti mnogo veći, nego u ugovornim područjima. Ovo zato, što će se uopće moći unovčiti od takovoga materijala samo 30%, radi´teškoga izvoza. Tih 30% postignut će možda 50% tarifne cijene, ali onaj ostatak drveta od 70% ostat će u šumi izrađen i neprodan, tu će država pretrpiti štetu od 100% vrijednosti. Sada dolazi gubitak prihoda za državu najmanje za 50 godina. Ako se uzme, da drvna masa daje samo 6% godišnjeg prihoda, to se onda od gore navedene mase gubi najmanje 100.000 kubnih metara etata, kroz 50 godina. K tome dolaze milijuni gotovine, što se već izdaju za tamanjenje kukaca, a sve bi ovo izostalo, da se radilo na čuvanju šume u proljeću 1929. godine. Résumé. L´année derniere, on voit, dans la Bosnie, se desécher en masse les forets d´épicéa et de sapin par cause des bostrichides Tomicus typographus et Pityogenes chalcographus. L´auteur enumere les fautes administratives qui ont causée cette destruction des forets et propose quelques mesures de remede. 450 |