DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 24     <-- 24 -->        PDF

IZVJEŠTAJI


ŠUMARSKO-LOVAČKA IZLOŽBA U LJUBLJANI.


Izložbe pojedinih grana narodnog gospodarstva od osobite su važnosti za njihov
progres. Pored toga što se na taj način vrši propaganda, izložbe imaju zadaću da prikažu,
u kom se stadiju nalazi razvitak dotične gospodarske grane, kao i najnovije tekovine
na polju njezine produkcije i tehnike. One dakle služe ne samo popularizaciji, već
i poučnim svrhama. Njihova je golema važnost osim toga i u tome, što pobuđuju u
posjetiocima interes za struku, a time daju podstrek i volju za međusobno takmičenje.
Naravno da sve to donosi pojedinoj struci obilnih koristi.


Pored mnogih izložbi iz područja raznih grana našeg narodno-gospodarskog
života, što su dosad otvarane u našoj državi, održana je ove godine u međuvremenu
od 31. augusta do 15. septembra na ljubljanskom velesajmu i šumarsko-lovačka izložba.
Interesuje nas za prvi čas više šumarska izložba, jer je to prva izložba ove vrsti u
našoj državi i jer je njome udaren novi smjer smišljenoj propagandi našeg šumarstva.
Izložbu je priredila Podružnica Jugoslavenskog šumarskog udruženja u Ljubljani.


Svrha je priređivanju spomenute izložbe bila, da se u preglednim tabelama, grafikonima,
modelima, uzorcima iz prirode, slikama i fotografijama prikaže pravi pregled
šumarskih prilika u Jugoslaviji. Osim toga imala je ona ne samo da zorno prikaže
racionalno uzgajanje, njegovanje, zaštitu i iskorišćivanje šuma, kao i važnost onih
grana, koje stoje sa šumarstvom u uskoj vezi, nego i da pouči šire slojeve naroda,
od kolike je važnosti šuma kako za pojedinca tako i za državu, a ujedno da pobudi
u narodu interes za podizanje, njegovanje i zaštitu šuma i da mu pokaže racionalnu
upotrebu različnih šumskih proizvoda. S tim se namjerama prihvatila Podružnica J. Š.


U. u Ljubljani posla oko priređivanja izložbe.
Sa sličnim se željama pridružilo Podružnici J. Š. U. Slovensko lovačko društvo,
želeći da priredbom lovačke izložbe prikaže veliko značenje lovstva u našem narodnom
gospodarstvu, te potrebu i sredstva racionalnog gojenja i čuvanja lova.


Čitav je posao oko priređivanja šumarsko-lovačke izložbe izveo uspješno sa
velikom požrtvovnošću i golemim trudom priređivalački odbor sa svojim predsjednikom
gosp. Ing. Josipom Rustijom, dvorskim savjetnikom. Interes za ovu izložbu bio je osobito
velik, što su dokazali brojni posjeti iz cijele države, a djelomično i iz inozemstva. Da
bi se sa uređajem izložbe upoznali i oni čitatelji, kojima nije bilo moguće, da je osobno
pogledaju, donašam ovdje kratak opis cijele izložbe.


Izložba je smještena u nekoliko paviljona ljubljanskog velesajma. U dva srednja
paviljona smještena je šumarska produkcija, a u nekoliko postranih šumska industrija,
obrt i lovstvo. Pristup u paviljone za šumarstvo bio je ograđen kolonama šumskih
orijaša i vrlo interesantnim raznolikim izraslinama rijetko velikih dimenzija.


Izložbeni je materijal grupisan uglavnom po skupinama: važnost i uloga šume,
vrste šumskog drveća i grmlja, uzgoj i njegovanje šume, iskorišćavanje šume, mjerenje
drva, transport drva, obrana i čuvanje šume, uređivanje šumskog gospodarstva,
uređivanje bujica, zaštita prirodnih rijetkosti, agrarne operacije. Posve se konsekventno


— pored najvećeg truda priređivača — nije moglo udovoljiti ovoj razdiobi iz razloga,
što je velik dio materijala stizao baš posljednjih dana. Osim toga predviđen je za izložbu
manji prostor, nego je to trebalo, jer se izlagači nisu na vrijeme odazvali pozivu
priređivalačkog odbora, tako da su izložbeni predmeti bili poredani odviše nagusto.
Kao zasebne cjeline, koje nisu ušle u gore spomenute skupine, izloženi su predmeti
Šumarskog odjela poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu, Jugoslovcnskog šumarskog
udruženja u Zagrebu, iDrekcije šuma u Zagrebu, Brodske i Đurđevačke imovne
općine, Kamničke korporacije i neki drugi.
458




ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Već se na početku mora naglasiti, da je — ma da su se izložbom imale prikazati
šumarske prilike čitave Jugoslavije — u najvećoj mjeri zastupan prikaz šumarskih
prilika u Dravskoj banovini. Opći karakter izložbe nije mogao doći do pravog izražaja,
jer iz svih krajeva nije bio odziv u sudjelovanju potpun.


U skupini »Važnost i uloga šume« predočeni su u prvom redu statistički podaci


o površinama, na kojima se rasprostiru šume pojedinih evropskih država. Napose su
prikazani isto takovi podaci za Jugoslaviju. Na izrescima od kartona u obliku stabla
predočena je množina šuma za 21 država. Izresci su napravljeni u odgovarajućem
mjerilu. Prema tim podacima imadu šuma:
Sied. drž. sjev. Am. 187 mil. lia Čile 4,94 mil. ha
Evropska Rusija 149 » » Čehoslov. Republika 4,65 . » »
Indija (Engl.) 35,21 » » Austrija 3,13 » »
Japan 30,26 » » Bugarska 2,56 » »
Finska
Švedska
25,26
21,39
»
»
»
»
Maroko (Fr.)
Velika Britanija
1,50
1,25
»
»
»
»
Njemačka
Francuska
Poljska
13,10
10,34
9,06
. »
»
»
»
»
»
Mađarska
Tunis
Švicarska
1,09
1,02
0,90
»
»
»
»
»
»
Jugoslavija 7,56 » » Grčka 0,84 » >,>
Norveška 7,50 » » Belgija 0,55 » >
>>
Rumunjska
Španija
7,24
5,00
»
»
»
»
Danska
Nizozemska
0,34
0,25
»
»
»
»
Italija 4,96 » »


Brojnim kartama, koje je izradio Šumarski odsjek Dravske banovine, prikazan
je kako za pojedine srezove tako za čitavu Dravsku banovinu:


1.) Postotni razmjer šuma prema cjelokupnoj površini.
2.) Postotni razmjer šumskog, poljodjelskog i neproduktivnog zemljišta. Po tim
podacima ima u Dravskoj banovini šuma 44,7%, poljodjelskog zemljišta 51 %, neproduktivnog
zemljišta, parifikata i dr. 4,3%.
3.) Odnos vrsti drveća u šumama Dravske banovine. Prema tim podacima ima
u Dravskoj banovini čistih crnogoričnih šuma 34,73%, mješovitih crnogoričnih i bjelogoričnih
šuma 32,8%, mješovitih bjelogoričnih šuma 10,37%, čistih bukovih šuma
21,091%, hrastovih 1,006% i jasenovih 0,005%.
4.) Pridolazak šuma sa nadmorskom visinom, prema čemu ima u Dravskoj banovini
kod nadmorske visine od 100—300 m 12%, od 300—600 m 42%, od 600—1000 m
32%, iznad 1000 m 14% šuma.
5.) Postotni omjer apsolutnog i relativnog šumskog tla. U čitavoj banovini ima
82% apsolutno šumskog i 18% relativno šumskog tla.
6.) Postotni odnos stalno i privremeno zaštitnih i nezaštitnih šuma. Prema tome
ima nezaštitnih šuma 72%, stalno zaštitnih 27,6% i privremeno zaštitnih 0,4%.


7.) Postotni odnos šuma u pojedinim općinama.


8.) Prikaz područja sreskih šumarskih referenata.
Na ovećem reljefu i slici iznad njega prikazan je Krš sa svojim najvažnijim
osebinama. Dok su jednim dijelom prikazane prostrane površine sasma opustošenog
i golog Krša, od koga nema niko nikakve koristi, dotle je na drugom dijelu prekrila
kamen gusta šuma — nastala pošumljivanjem.
Posebnim slikama prikazan je povoljni upliv šume na uzduh.


459




ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 26     <-- 26 -->        PDF

U skupini »Vrste šumskog drveća i grmlja« izložene su 42 vrste lisnatog i 18
vrsti četinjavog šumskog drveća i grmlja. Od svake vrsti izloženo je 1—2 komada
oko 80 cm visoka sa kosim presjekom i korom, prešano lišće, sjemenje, kod četinjača
češeri, a kod listaća pupovi, te slike (Wilhelm-Hempel) i fotografije. Trgovine šumskim
sjemenjem (Fructus i K. Stare izložile su također velike zbirke šumskog sjemenja
i češera. Radi pomanjkanja mjesta izložilo je vlastelinstvo Mokrice izvan ovog paviljona
posebno lijepu zbirku fotografija egzotičnog drveća, uzgojenog u vlastitom parku.


U »Uzgajanju šuma« upadale su u oči — pored mnoštva vrlo lijepih slika raznovrsnih
čistih i mješovitih sastojina, te raznih načina sjeçe, uspjelog naravnog pomlađivanja
i njegovanja šuma — također mnoge slike o umjetnom pomlađivanju golih
površina u raznim stadijima svog napretka i slike o zaštićivanju mladih kultura. Na
više fotografija predočeni su pijesci u Deliblatu, njihovo vezanje i uspjesi pošumljavanja
sa biljkama crnog bora, crnog jasena, bagrema i kanadskog bora.


Na vidljivom su mjestu izložene razne slike i karte iz područja pošumljavanja
sjevernog krša. Grafički je predočen broj sadnica, koje je Inspektorat za pošurnljivanjc
krša i goleti u Senju izdavao iz svog rasadnika od 1919—1930, te troškovi, koji se
izdaju oko ipošumljavanja krša u tome području. U vezi sa pošumljavanjem krša oko
Senja izložena je geološka i biljno-geografska karta senjske okolice.


Na više karata, tabela i modela prikazana su nalazišta raznih javnih i privatnih
šumskih rasadnika u Dravskoj banovini, te količine biljka, koje se godišnje proizvode
u njima. U posebnoj su tabeli prikazani najvažniji podaci o sjemenju našeg bjelogoričnog
i crnogoričnog drveća. Tu su doneseni podaci o težini sjemena, klijavosti,
trajanju klijavosti, pokrivanju sjemena, potrebi sjemena po jedinici površine i dr.


U malome je izložen šumski rasadnik sa 32 gredice. Njime je prikazano, kako
se valjano sije sjeme u rasadnicima s obzirom na gustoću i debljinu pokrova. Osim
toga prikazan je u njem uzrast 1, 2, 3 i 4-godišnjih nepresađenih i (za usporedbu) 2, 3
i 4-godišnjih presađenih smrekovih biljaka. Na drugim je gredicama prikazan uzrast
jednogodišnjih borovih, ariševih, jelovih i duglasijinih biljaka, pa najvažnijih listača,
koje se goje u rasadnicima. Uz rasadnik je izloženo sve oruđe i naprave, koje su potrebne
u šumskom vrtu, aparati za ispitivanje klijavosti sjemena, udešaji za tamanjenje
štetočinja u »šumskom rasadniku i si.


U daljnjoj su skupini »Iskorišćavanje šuma« predočena u prvom redu tehnička
svojstva drveta. Grafički i tabelarno prikazana je za najvažnije vrsti ´našeg drveća
cjepkost, tvrdoća, gorivost, težina u svježem i suhom stanju, te trajnost drva u vodi,
na suhom i na otvorenom mjestu. Čvrstoća drveta na tlak, vlak i posmik predočena je
zasebno na uzorcima iz prirode, i to napose za jasen, bukvu, smreku i jelu. Interesantna
je bila skupina primjeraka đeverastog jasena i javora.


Pored izloženog oruđa za siječenje, tesanje, cijepanje i piljenje, pa modela radničkih
koliba, pokazano je na uzorcima iz prirode, kako se valjano i uz najmanji gubitak
na materijalu ruše stabla. Iza toga prikazani su razni, uglavnom sporedni produkti,
što se dobivaju iz šume i drva. U vanjskom dijelu istog paviljona veoma je
zorno prikazano, kako drvo prati čovjeka od njegova rođenja pa do smrti.


Kemijsko-tehnološkom skupinom prikazan je kemijski sastav drveta, te produkti,
što se dobiju destilacijom drveta. Pored toga izložena je zbirka lisnatog drveća impregniranog
raznim tvarima.


Brojnim fotografijama, pa uzorcima iz prirode predočeno je smolarenje — i to
po francuskom, njemačkom i austrijskom načinu. U bocama je izložena smola od
raznih četinjača, te proizvodi, koji se dobiju od smole (terpentin, kolofonij, kolomaz,
smolno ulje, kelj i dr.).


Lijepo i poučno je prikazano ugljarenje. Na više modela raznih tipova žežnica
prikazan je postupak kod njihova slaganja. Uz modele žežnica postavljena je uglja


460




ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 27     <-- 27 -->        PDF

reva koliba kao i sve oruđe, koje je potrebno u tome poslu. Napose se ističe zbirka
ugljevlja pojedinih vrsta drveća, zatim skup ugljevlja dobivenog pougljavanjem krupnog,
sitnijeg i sasma sitnog materijala. Zasebnu je zbirku sačinjavalo ugljevlje, koje
je tek djelomično, na pol i gotovo potpuno pougljeno u poredenju sa posve dovršenim
ugljevljem.


U skupini »Mjerenje građevnog i ogrjevnog drva« izložene su razne sprave za
mjerenje i označavanje stabala i drvnih sortimemata. Pored toga izloženi su razni
manuali potrebni kod premjeravanja, razne tablice za kubisanje drveta i si.


Skupina »transport drva« bila je vrlo bogato zastupana i lijepo opremljena.
Brojnim je modelima pokazano, kako izgledaju valjano izvedeni šumski putevi, ceste,
mostovi, klizovi, pa suha i vodena točila, žicare, splavovi za daske, trupce i kolje,
maprave za hvatanje plavarenog drva i dr. Na modelima raznih vrsta saona i kola
pokazano je pravilno tovarenje i vezanje drva. Zbirku modela popraćuju mnogobrojne
slike i fotografije. Njima je prikazano izvažanje šumskih proizvoda valjanjem, sanjkanjem,
vučom, tovarnjacima, pa transport drva žicarama (Bleichert), splavovima,
čekrcima, tankovima i si. Zasebnim je skupom fotografija prikazano izvadanje pojedinih
transportnih sredstava u raznim stadijima.


U skupini »Čuvanje i obrana šume« prikazani su u prvom redu na malim modelima
razni načini omedašivanja šuma. Izloženi su zatim mnogobrojni primjerci i fotografije
raznih oštećenja u šumi, nastalih učinkom anorganske i organske prirode. Tako
su prikazane od šteta po anorganskoj prirodi razna oštećenja po vjetru, mrazu, snijegu,
tuči i gromu. Od šteta nastalih pod -uplivom organske prirode prikazana su mnogobrojna
oštećenja po stoci, divljači, glodavcima, pticama i zareznicima. Od važnosti
je zbirka Dr. bar. Hoscheka iz Sevnice, kojom su u 72 kutije izloženi Buprestidi, sabrani
u Evropi, Aziji, Africi i Australiji. U zasebnim ´su zbirkama prikazani najvažniji
potkornjaci, pipe i strižibube, te leptiri. Ovećom je skupinom slika Poljoprivredne
ogledne i kontrolne stanice u Osijeku prikazano štetno djelovanje gubara u slavonskim
hrastovim šumama, pa štitaste uši na hrastu i grabu.


Na velikim ´ kartama predočeni su štetočinci na boru (17) i smreki (12). Za
svakog su od tih kukaca prikazani razni stadiji preobrazbe, pa njihovi karakteristični
hodnici, po kojima se mogu lako jedan od drugoga raspoznavati.


Spomena je vrijedna oveća zbirka fotografija, ´kojom je prikazana obrana crnogoričnih
šuma od smrekovog i borovog prelca, koja se vrši u Njemačkoj sipanjem
specijalnog preparata t. ´zv. esturmita iz aeroplana.


U skupini »Uređivanje šumskog gospodarstva« izložen je na vidljivom mjestu
reljef predjela drž. šume Jelavce (Šum. uprava Bohinjska Bistrica) sa naznačenjem
unutrašnjeg razdjelenja. Prikazan je zatim odnos dobnih razreda za sve šumske uprave
Kr. Direkcije šuma u Ljubljani zajedno s osnovama, revizijskim operatima, te preglednim
i drugim nacrtima. Lijepo je prikazana nadalje visinska, debljinska, plošna i drvnogromadna
analiza smrekovog stabla sa njegovim uzdužnim presjekom. Osim toga
izložena je velika zbirka strojeva, potrebnih kod raznih izmjera u šumarstvu i inače
u taksatorske svrhe.


Vrlo uspjele fotografije, koje su izložene u ovoj skupini, spadale bi zapravo
više u skupinu uzgajanja i iskorišćivanja šuma.


Sistematski i vrlo poučno bila je uređena daljnja skupina »Uređivanje bujica«.
Na ovećem je reljefu prikazano uređeno bujično područje u Češnjici kraj Bohinja.
Sa više manjih modela pokazan je izgled i izgradnja raznih tipova bujičnih pregrada.
Velikim je brojem većih i manjih fotografija sistematski prikazano s jedne strane razorno
djelovanje bujica, a s druge strane djelovanje njihovog uređivanja postavljanjem
pregrada i paralelnim izvađanjem pošumljavanja bujičnog područja. Osim toga su


461




ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 28     <-- 28 -->        PDF

tabelarno prkiazani troškovi, izdani oko uređivanja bujica u Sloveniji odnosno sada
Dravskoj banovini od 1919—1S09 g. (ukupno 6,915.650 Din.), koji su se odnosili na 23
bujična područja.


Skupinom »Agrarne operacije« predočeni su interesantni nacrti o komasaciji
šumskog zemljišta, te nekim obavljenim melioracijama — također u Dravskoj banovini.


U zasebnoj je skupini, kojom su prikazani prirodni rariteti u našem šumarstvu,
izložen vrh-40-godišnje Pančićcve omorike sa češerima i oveći skup njezinih fotografija,
te lijepo opremljen herbarij planinskih bilina, zaštićenih zakonom od 1922. ,g.


Nadalje je izložena lijepa skupina uvećanih fotografija Kr. direkcije šuma u
Zagrebu iz područja visokog Krša. Pored drugih nacrta izložila je Kr. direkcija šuma
u Zagrebu i razne nacrte Šumske uprave u Rujeveu zajedno s gospodarskom osnovom.


Uz netom spomenute izložbene predmete prikazani su razni diagrami iz gospodarenja
u šumama Brodske i Đurđevačke imovne općine. Osobito je upadao u oči
zorno predočen grafički prikaz pravoužitničkih prava Đurđevačke imovne općine.


Od posebno izloženih predmeta vrijedno je spomenuti vrlo lijep reljef eksploatacionog
područja Šumsko-industrijskog preduzeća a. d. Sarajevo. Medu izložbenim
predmetima veleposjeda Turjak rado je gledana zbirka manuala, raznih tabela o kubisanju,
način knjigovodstva, način određivanja etata i prirasta, kako se to provada u
gospodarenju s ondješnjim šumama.


Agrarna korporacija u Kamniku lijepo je dekorirala svoju skupinu velikom panoramom
i razuoličnim motivima iz Kamničkih planina. !Na izloženom je reljefu prikazan
šumski posjed te korporacije. Pored ostaloga izloženi su razni drvni proizvodi,
koji se ondje izrađuju u vlastitoj režiji. Mnogim fotografijama i modelima prikazano
je racionalno gospodarenje u tamošnjim šumama.


Osobito lijepu izložbenu skupinu sačinjavali su predmeti Šumarskog odjela poljoprivredno-
šumarskog fakulteta u Zagrebu, koji su izloženi na gotovo čitavoj polovici
jednog paviljona za šumarstvo. Bilo je uglavnom zastupano uzgajanje, njegovanje i
čuvanje šuma, pa uređivanje i konačno iskorišćavanje šuma. Već na početku ovog
dijela izložbe naročito su se isticali kartogrami o rasprostiranju najvažnijih vrsta
drveća u našoj državi, zatim mnogobrojne slike iz područja pošumljavanja krša, pjeskulja
i vriština. Rado je gledana velika zbirka oruđa, koje se upotrebljuje u šumskim
rasadnicima. Oruđe je bilo poredano prema njegovoj upotrebi. Najprije je izloženo
oruđe za obrađivanje i priredbu tla za sjetvu odnosno sadnju, pa raznolike vrste sijalica,
onda strojevi za plijevljcnjc i presađivanje bilja i konačno oruđe za njegovanje
kultura. Izložena je nadalje velika zbirka pupova, sjemenja i češera, pa herbarij najvažnijih
odlika naših hrastova i drugog drveća. Osim toga izložena je sva postojeća
domaća literatura iz uzgajanja šuma. Brojnim grafikonima, crtežima i predlošcima
prikazane su nadalje sve važne zasade iz područja uređivanja šuma, na kojima se
temelji racionalno šumsko gospodarenje. Kemijsko-tehnološkom skupinom prikazan je
kemijski sastav raznog drva, pa proizvodi, koji se dobiju kod destilacije drva. Lijepo
opremljenom entomološkom zbirkom izloženi su uglavnom svi šumski zareznici, koji
se redovno pojavljuju u našim šumama. Naročito je lijepo po izložbenom materijalu
bila zastupana skupina iskorišćivanja šuma. Mnogobrojnim, vrlo ukusno opremljenim
fotografijama, uzorcima, objektima iz prirode, modelima i crtežima prikazane su u
prvom redu razne deformacije vanjskog oblika stabala, pa grješke u nutarnjosti drva


— kao kvrge, paljivost, okružljivost, promjene boje, ekscentricitet srca, višestruka
srca i dr. Nadalje su pokazane sve vrsti oruđa za siječenje, tesanje, cijepanje, pdlenje,
makljanje, valjanje trupaca, krčenje .panjeva, gulenje kore i si. Predočeno je zatim
iskorišćavanje drva ugljarcnjem i smolarenjem, razni načini iznošenja i prevoza šumskih
produkata, pa prerada drva na pilanama, raznolika .upotreba drva i t. d.
462