DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 26 <-- 26 --> PDF |
U skupini »Vrste šumskog drveća i grmlja« izložene su 42 vrste lisnatog i 18 vrsti četinjavog šumskog drveća i grmlja. Od svake vrsti izloženo je 1—2 komada oko 80 cm visoka sa kosim presjekom i korom, prešano lišće, sjemenje, kod četinjača češeri, a kod listaća pupovi, te slike (Wilhelm-Hempel) i fotografije. Trgovine šumskim sjemenjem (Fructus i K. Stare izložile su također velike zbirke šumskog sjemenja i češera. Radi pomanjkanja mjesta izložilo je vlastelinstvo Mokrice izvan ovog paviljona posebno lijepu zbirku fotografija egzotičnog drveća, uzgojenog u vlastitom parku. U »Uzgajanju šuma« upadale su u oči — pored mnoštva vrlo lijepih slika raznovrsnih čistih i mješovitih sastojina, te raznih načina sjeçe, uspjelog naravnog pomlađivanja i njegovanja šuma — također mnoge slike o umjetnom pomlađivanju golih površina u raznim stadijima svog napretka i slike o zaštićivanju mladih kultura. Na više fotografija predočeni su pijesci u Deliblatu, njihovo vezanje i uspjesi pošumljavanja sa biljkama crnog bora, crnog jasena, bagrema i kanadskog bora. Na vidljivom su mjestu izložene razne slike i karte iz područja pošumljavanja sjevernog krša. Grafički je predočen broj sadnica, koje je Inspektorat za pošurnljivanjc krša i goleti u Senju izdavao iz svog rasadnika od 1919—1930, te troškovi, koji se izdaju oko ipošumljavanja krša u tome području. U vezi sa pošumljavanjem krša oko Senja izložena je geološka i biljno-geografska karta senjske okolice. Na više karata, tabela i modela prikazana su nalazišta raznih javnih i privatnih šumskih rasadnika u Dravskoj banovini, te količine biljka, koje se godišnje proizvode u njima. U posebnoj su tabeli prikazani najvažniji podaci o sjemenju našeg bjelogoričnog i crnogoričnog drveća. Tu su doneseni podaci o težini sjemena, klijavosti, trajanju klijavosti, pokrivanju sjemena, potrebi sjemena po jedinici površine i dr. U malome je izložen šumski rasadnik sa 32 gredice. Njime je prikazano, kako se valjano sije sjeme u rasadnicima s obzirom na gustoću i debljinu pokrova. Osim toga prikazan je u njem uzrast 1, 2, 3 i 4-godišnjih nepresađenih i (za usporedbu) 2, 3 i 4-godišnjih presađenih smrekovih biljaka. Na drugim je gredicama prikazan uzrast jednogodišnjih borovih, ariševih, jelovih i duglasijinih biljaka, pa najvažnijih listača, koje se goje u rasadnicima. Uz rasadnik je izloženo sve oruđe i naprave, koje su potrebne u šumskom vrtu, aparati za ispitivanje klijavosti sjemena, udešaji za tamanjenje štetočinja u »šumskom rasadniku i si. U daljnjoj su skupini »Iskorišćavanje šuma« predočena u prvom redu tehnička svojstva drveta. Grafički i tabelarno prikazana je za najvažnije vrsti ´našeg drveća cjepkost, tvrdoća, gorivost, težina u svježem i suhom stanju, te trajnost drva u vodi, na suhom i na otvorenom mjestu. Čvrstoća drveta na tlak, vlak i posmik predočena je zasebno na uzorcima iz prirode, i to napose za jasen, bukvu, smreku i jelu. Interesantna je bila skupina primjeraka đeverastog jasena i javora. Pored izloženog oruđa za siječenje, tesanje, cijepanje i piljenje, pa modela radničkih koliba, pokazano je na uzorcima iz prirode, kako se valjano i uz najmanji gubitak na materijalu ruše stabla. Iza toga prikazani su razni, uglavnom sporedni produkti, što se dobivaju iz šume i drva. U vanjskom dijelu istog paviljona veoma je zorno prikazano, kako drvo prati čovjeka od njegova rođenja pa do smrti. Kemijsko-tehnološkom skupinom prikazan je kemijski sastav drveta, te produkti, što se dobiju destilacijom drveta. Pored toga izložena je zbirka lisnatog drveća impregniranog raznim tvarima. Brojnim fotografijama, pa uzorcima iz prirode predočeno je smolarenje — i to po francuskom, njemačkom i austrijskom načinu. U bocama je izložena smola od raznih četinjača, te proizvodi, koji se dobiju od smole (terpentin, kolofonij, kolomaz, smolno ulje, kelj i dr.). Lijepo i poučno je prikazano ugljarenje. Na više modela raznih tipova žežnica prikazan je postupak kod njihova slaganja. Uz modele žežnica postavljena je uglja 460 |