DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Nadzorni odbor neka se u buduće uvijek zamoli, da javi .Upravi kako i kada se je konstituisao, t. j. , koga je izabrao za svoga predsjednika. 6.) Zaključuje se: Novi članovi suđeni od strane Drž. Savjeta izgubili sa po članu 12. Pravila tom osudom pravo na članstvo J. Š. U. Uprava neka pismeno pozove one, koji to do sada nisu učinili, da se u roku od 14 dana sami ispisu iz članstva. U koliko to ne učine, smatraju se da su istupili. 7.) Odobrava se poklon jednoga primjerka Spomenice gosp. prof. Arthuru Poskinu, direktoru Zavoda za šum. istraživanja u Gembloux u Belgiji. 8.) Tajnik referiše, da je u vezi sa tačkom »4. Eventualija« od prošle sjednice stigao rukopis knjige gosp. Pade Dmitrašinovića. Gospodin Dmitrašinović moli za stručnu ocjenu. Zaključuje se zamoliti gosp. Dr. Jovanovića za ta ocjenu. 9.) Zaključuje se zamoliti gosp. prof. Dr. N e n a d i ć a, Dr. B a 1 e n a i Dr. J o- v a n o v i ć a, da udu u redakcioni odbor brojeva »Lesnicke Prace« i »Las Poljski«, koji će biti posvećeni šumarstvu Jugoslavije. Nadalje, da se zamoli gosp. prof. Dr. Levaković, da i on bude član redakcije time, da uredi posebne brojeve Šumarskog Lista, koji će brojevi biti posvećeni šumarstvu Českoslovačke i Poljske. Redakcionom odboru biti će prvom zadaćom, da prikupi saradnike iz Jugoslavije i da im nadijeli teme. Sami članci treba da budu što kraći i informativniji. 10.) Primaju se novi članovi: Ing. Perokovi ć Ivo , šum. inžinjer, Čabar; ing. Stefan ović Miloš, prof. univerziteta Beograd; ing. Sotošek Stanko, šum. inžinjer Drvar; ing. Vuković Veljko, šum. inžinjer Sarajevo; fing. Groz da n i ć Milan, šum. nadsavjetnik Ogulin; ing. Sučić Jakov, šum. inžinjer, Turbe. Prima se za člana pomagača: Žegare c P a v 1 e, stud. forest Zagreb. 11.) Zaključuje se predložiti glavnoj skupštini Skoplje, kao mjesto zborovanja u godini 1931. Po mogućnosti početkom oktobra. 12.) Na završetku sjednice ustaje gospodin podpredsjednik Dr. Petr a čić . Zahvaljuje se u ime Udruženja gosp. predsjedniku ing. Čmeliku, koji je toliko pomagao radu našeg Udruženja u prošle dvije godine. Tople riječi gospodina podpredsjednika primaju se s odobravanjem. ZAPISNIK 54. (IX.) glavne godišnje skupštine Jugoslovenskog šumarskog udruženja, održane na dan 7. septembra 1930. u Ljubljani. Gospodin predsjednik ing. Vil i m Cmeli k otvara kongres u 10 sati prije podne u maloj dvorani Kasina. Toplim riječima pozdravlja zastupnika Njegovog Veličanstva Kralja, brigadnog generala M. P o p o v ić a. Iza toga izreče u kratkom govoru odprilike ovo: Njegovo Veličanstvo je Pokrovitelj našega Udruženja. Manifestom od 6. jari jara 19129. udaren je čvrst temelj budućnosti naše otadžbine. Udaren je i čvrst temelj budućnosti našega šumarstva. Promatramo li rad na polju šumarstva kroz zadnje dvije godine, vidimo, da se on može raščlaniti u dva dijela: 1.) Zakonodavni rad i 2.) revizija dugoročnih ugovora. U oba ta smjera radilo se je mnogo i intenzivno. Najvažniji plod zakonodavnog rada jeste novi Zakon o šumama od 21. XII. 1929. Njime je udaren čvrst temelj šumarskoj politici cijele države. Na tom zakonu su surađivali, može se reći, mnogi šum. stručnjaci. Saradivalo je na njemu mnogo i ovo naše 467 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 34 <-- 34 --> PDF |
šumarsko Udruženje. Moram primjetiti, da se u novom zakonu nije moglo ići u velike detalje. Prilike su u raznim krajevima naše otadžbine odviše heterogene. Zakon je u svakom pogledu dao jasne i odlučne smjernice i odredbe, kako se ima čuvati i unapređivati naše šumarstvo, bez obzira čije su vlasništvo šume. Detaljne odredbe, koje će ovisiti od lokalnih prilika, donositi će i upravne oblasti. Tako kr. banske uprave, dotično ban, odnosno, i za manje važne lokalne odredbe, sreski načelnici prema utvrđenim zakonskim odredbama. Doneseni, dotično dovršeni su svi pravilnici i uredbe, koji su potrebni za provedbu zakona o šumama. Zakon o šumama mogao je dati samo glavne smjernice. Detalje razrađuju pravilnici. Zakon o šumama ima da se provede u život. Svakako će to nailaziti na poteškoće. Ali poteškoća imade kod provedbe svega što je novo. Nema napretka bez poteškoća. No ako se ispravno shvati manifest Njegovog Veličanstva Kralja od 6. januara, dužnost nam je svima bez razlike, da živo poradimo na tome, da naša Kraljevina na šumarskom polju živo korakne naprijed. Baš posljednje vrijeme dani su za to svi uslovi. Drugi važan momenat u radu na šumarskom polju bila je revizija dugoročnih ugovora o prodaji drva iz drž. šuma. Ovo je pitanje također potaknulo Jugoslovensko šumarsko udruženje. Kod revizija dugoročnih ugovora bile su ove direktive: 1.) Osiguranje trajnosti naših zelenih šuma. One su izvor državnih i opće narodnih prihoda. Taj izvor ne smije da ugasne. 2.) Osiguranje što većeg prihoda drž. kasi računajući sa prilikama, koje postoje. Zahvaljujući saradnji stručnjaka i ovaj je rad u glavnom priveden kraju. Iz ovih nekoliko misli odmah možemo da stvorimo zaključak u dva pravca: a) O radu šumarstva u prošloj godini b) O radu, koji nama šumarima predstoji u budućnosti. U prošloj godini doneseni su zakoni, pravilnici i naredbe. Zakon o šumama, o bujicama, o ograničavanju drž. šuma. Stvorena je baza za budućnost. Naš rad u budućnosti kristalizuje se sam od sebe. Njegov smjer je posve jasan. Uvjeren sam, da šumari Jugoslavije imaju dobre volje, spreme i energije, da se intencije zakona o šumama i ostalih uredaba provedu. Šumarstvo je jedna od najvažnijih naših privrednih grana. Naša je zadaća i cilj, da se ono što bolje unaprijedi i podigne. Mi šumari dugujemo veliku zahvalnost Njegovom Veličanstvu Kralju. Manifestom od 6. januara omogućen je naš rad. Predlažem, da sa ovoga zbora odašaljemo svome Visokom Pokrovitelju slijedeći brzojav : Njegovom Veličanstvu Kralju Aleksandru I. — Beograd. Jugoslavenski šumari sakupljeni na svojoj 54-toj godišnjoj skupštini pozdravljaju Vaše Veličanstvo, Visokog pokrovitelja svoga Udruženja. Da živi Vaše Kraljevsko Veličanstvo! Da živi ceo naš uzvišeni Kraljevski Dom! Na te riječi predsjednika svi prisutni ustaju i kliču »Živio Kralj«. Uzima ponovo riječ predsjednik i pozdravlja sve prisutne. Pozdravlja izaslanike bratskog čehoslovačkog naroda: izaslanika Ministarstva zemedlstvi u Pragu, g. višeg inspektora ing. Adolf a Maleca ; izaslanika čehoslovačkog šumarskog udruženja, glavnog tajnika g. ing. Bohumil a Walte r a. Pozdravlja gosp. profe468 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 35 <-- 35 --> PDF |
šora Arthur a P o s kina , koji je odaslan u Jugoslaviju od belgijske vlade, da vidi i proučava naše slavonske hrastike; pozdravlja gg. zastupnike vlasti i raznih društava iz Ljubljane, zastupnika bana, podbana g. Dr. Pirkmajera ; Dr. Pless a kao zastupnika Zbornice za trgovinu, obrt i industriju i t. d. Uzima riječ gosp. delegat čehoslovačkog ministarstva šuma ing. M a 1 e c. Toplim riječima zahvaljuje na pozdravu predsjednika. Uvjerava o osjećajima Čehoslovaka prema bratskom jugoslovenskom .narodu. Čestita Jugoslaviji na novom zakonu o šumama. Zatim su govorili g. podban P i r k m a j e r, g. delegat čehoslovačkog šum. udruženja ing. Walte r te zastupnik Zbornice T. O. I. g. Dr. P1 e s s. Zahvaljuju Jugoslovenskom šumarskom udruženju. Ističu važnost šumarstva u Jugoslaviji i veliku životnu zadaću jugoslavenskih šumara. Ustaje g. prof. P o s k i n A„ direktor zavoda za šum. istraživanja u Gembloux, Belgija. Iskrenim riječima oduševljenja zahvaljuje na svemu, što mu je iskazano m njegovoj ekskurziji kroz Jugoslaviju. Svoj put kroz tu velebnu zemlju završava ovim kongresom i posjetom šum. lovačke izložbe. Hvali ove manifestacije cijenjenog jugoslavenskog šumarstva. Tajnik N. Neidhard t čita pozdrav poljskog šumarskog udruženja. Žele uspješan rad i žale, što ove godine ne mogu da odašalju lično svoje delegate. Oosp. predsjednik ing. V. čmeli k predlaže, da se odašalju slijedeći brzojavi: »Gospodinu Petru Živkoviću, ministru predsjedniku Beograd. Jugoslovenski šumari, sakupljeni na svom 54. zboru pozdravljaju Vaše gospodstvo. Mole i za Vašu buduću blagonaklonost prema šumarskoj struci.« »Gospodinu Dr. A. Korošcu, Ministru šuma i rudnika Beograd. Jugoslovenski šumari pozdravljaju Vaše gospodstvo svoga ministra, sa svog 54. godišnjeg zbora u Ljubljani. Žele zelenoj struci što veći procvat pod Vašom cijenjenom vrhovnom upravom.« »Gospodinu Ministru Zemedelstvi Praha. Šumari Jugoslavije iskreno pozdravljaju Vaše Gospodstvo sa svog 54. godišnjeg zbora u Ljubljani.« Prisutni prihvaćaju sa odobravanjem. Riječ uzima gosp. ing. Novak . Čita opis Ekskurzije, koju će skupštinari prigodom ove skupštine apsolvirati kroz šume kamniške mešćanske korporacije (štampano u posebnoj brošuri). Predsjednik na to završava svečano otvorenje kongresa. Zakazuje nastavak zborovanja za isti dan poslije podne u 16 sati. Za ovjerovljenje skupštinskog zapisnika predlaže gosp. ing. Fay-a i g. Dr. P e t r a č i ć a, što se prima jednoglasno. Nastavak zborovanja: isti dan u 16 sati u velikoj dvorani Kasina. Tajnik čita pozdravne brzojave članova, koji nisu mogli lično da prisustvuju, pa brzojavno žele uspjeh zborovanja: Jovan Jekić, Eduard Slapničar, ing. 469 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 36 <-- 36 --> PDF |
B a r a n a c, ing. Rohr, ing. M a r k i ć, ing. N c d i m o v i ć, ing. P e r u š i é, N i k o 1 a j Plesa Kosinjković, ing. Q r u b i ć, ing. G a č i ć. Prije prelaza na dnevni red čita tajnik slijedeći predlog odbora. »U Pravilima našeg Udruženja, predviđeno je da uvijek glavna skupština ima odlučiti, gdje da se slijedeće godine održi godišnje zborovanje. Predlaže se Skoplj e kao mjesto zborovanja u god. 1931. Vrijeme zborovanja nekako početkom oktobra.« Razvija se debata o mjestu zborovanja u god. 1931. Potpredsjednik C i riko vi ć razlaže, kako bi bilo lijepo, kada bi se mogla koja skupština Jugoslovenskog šumarskog udruženja održati u Čehoslovačkoj. Eventualno u istome mjestu i u isto vrijeme, kada čehoslovački šumari održavaju svoj zbor. Provedba te zamisli bila bi najbolje upoznavanje međusobnih prilika. Šumari obiju naroda upoznali bi se međusobno. Predlaže, da se prepusti odboru, da uznastoji stupiti u kontakt sa čehoslovačkim šum. udruženjem po predmetu. Ako li to naiđe na poteškoće, da se onda održi skupština u Skoplju. Ing . Ružić : Prošle godine predložen je Sušak ili Ljubljana kao mjesto ovogodišnjeg zborovanja. Sušak za slučaj, ako se ne bi održavala izložba u Ljubljani. Zar se ne bi ta alternativa prošlogodišnjeg zbora mogla prenesti na ovu godinu i shvatiti tako, da se 1931. održi skupština na Sušaku. Predlažem Sušak. Ing. Mi´kla u govori o tome, kakve bi sve poteškoće postojale, kada bi se skupština održavala u Č. S. R. Teško je skupno išta rešavati. Ne razumije se jezik. Opasnost je k tome, da bi na ovakovu našu skupštinu u inozemstvo došlo razmjerno malo članova. Ne može nekolicina članova stvarati zaključke, koji imaju važnost za čitavo društvo. Po pravilima se skupština može održavati sa »stiglim brojem članova«. Predlaže, da se rade organizuje kakova ekskurzija u inostranstvo. Podpredsjednik Cirković odgovara kako moramo, da se što više zbližimo sa čehoslovačkom braćom. Predlaže, da se zaključi, da se do godine nastoji skupština održati u istome mjestu kao i skupština C. S. R. Ako taj kontakt ne uspije, da s.´ održi u Skoplju. Ing. Ružić predlaže Č. S. R. ili Sušak. Ing. F e r e n č i ć govori protiv održavanja skupštine u C. S. R. Glavni razlog jesu veliki troškovi. Došlo bi vrlo malo članova. Nakon kraće daljnje debate prihvaća se predlog g. Cirkovića, da do godine odbor nastoji stupiti u kontakt sa Čehoslovacima. Ukoliko bi se naišlo na teškoće, neka se u god 1931. održi skupština u Skoplju . Prelazi se na 3. tačku dnevnoga reda: rasprava o izvještaju upravnog odbora o radu u prošloj godini. Predsjednik predlaže, da se odmah pređe na debatu t. j. , da se uopće izvještaj ne čita. Izvještaj je svima dobro poznat, jer je već pred više od mjesec dana štampan i razaslan članovima. Riječ uzima nadsavjetnik ing. Ružić . Razlaže, kako je prošle godine .....vao rad upravnog odbora. Ove godine ne može da kritikuje. Vidi se, da se je radilo mnogo. Uprava je učinila sve što je mogla. Naše je čitavo šumarstvo kroz zadnju godinu dobilo tekovine, koje mu se kroz ranijih 10 godina nisu dale. Novi zakon o šumama je odličan. Uprava je zavrijedila pohvalu. U daljnjem govoru moli, da mu zbor izvine, što nije mogao učiniti tokom godine sve ono, što je prošle godine razlagao, a tiče se k.iji^j 470 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 37 <-- 37 --> PDF |
o gljivarstvu. Okupiranost u poslu priječi ga u tome. Nas šumare čeka toliki uži stručni rad, da se na žalost drugim osim naše uže struke, ne možemo intenzivnije baviti. I n g. Rus ti ja: Gospodo! Dužnost mi je da Vama svima najljepše zahvalim na pomoći, koju ste iskazali pripravljalnom odboru za šumarsko-lovačku izložbu. Rada oko izložbe bilo je veoma mnogo. I baš ovom prilikom, kada vidimo, kako je izložba uspjela,. sada možemo pravo da prosudimo kako su izložbe veoma važno sredstvo propagande za svaku pa i za našu struku. Široka javnost ima prilike da na izložbi instruktivno upozna u četnu sastoji šumarstvo. U čemu je velika važnost naših šuma i našeg šumarstva. Sve novine donesle su izvještaje o izložbi. Ljepše propagande naše zelene struke ne možemo zamisliti. Uspjeh izložbe je velik. Kulminira u tome, što su Veličanstva Kralj i Kraljica izvoljeli osobno doći na izložbu, razgledati ju i pokloniti joj svoju pažnju. Kako rekoh, rada oko izložbe bilo je veoma mnogo. Zahvalnost za to ide mnogo zagrebačkom šumarskom fakultetu. Zahvalnost velika ide i ovom našem šumarskom Udruženju. Upravni odbor je potpomagao izložbu sa svim silama. Uspjeh izložbe nije samo uspjeh rada pripravljalnog odbora i Podružnice, već i uspjeli rada ovog našeg čitavog Udruženja i njegove Uprave. Nažalost moram da pripomenem, da su neki predmeti morali1 ostati na izložbi neiizloženi. Odziv je u prvom početku bio malen. U zadnji čas, kada je sve ostalo već bilo aranžirano, stiglo je još mnogo izložbenog materijala. Nažalost neki se ti predmeti nisu zbog pomanjkanja prostora mogli izložiti. Moli gg. s´kupštiiiare da izvinu taj manjak kao i eventualne druge manjke izložbe, ako ih imade. Ovo je prva šum. izložba u našoj ujedinjenoj otadžbini. Izrazuje ponovnu zahvalnost Upravnom odboru u predmetu potpomaganja izložbe. Gosp. predsjednik ing. V i 1 i m čmeli k stavlja na skupštinu upit, da li se prima izvještaj upravnog odbora. Izvještaj se prima jednoglasno uz odobravanje sviju skupštinara. Prelazi se na blagajnički izvještaj. Pošto je blagajnik pročitao izvještaj o stanju imovine i fondova, zatim izvještaj nadzornog odbora, uzima riječ gosp. inspektor ing. Borošić . Govori o potpori, što ju je Ministarstvo obećalo već ranije Udruženju u iznosu od 40vO(K) Din. Sada je Glavna kontrola dala svoju vizu. Ta suma će se isplatiti iz režijskog fonda. Doskora će se moći isplatiti od gornje svote 15.000, dok će se ostalo isplatiti do godine. î Osim toga je ove godine bilo predviđeno u budžetu Ministarstva 30.000 Din kao potpora Udruženju. Ta je svota Udruženju isplaćena u cijelosti. Izvještaj blagajne, nadzornog odbora, stanje imovine i fondova prima iza toga skupština jednoglasno. Predsjednik predlaže, da bi: se prešlo na 4. tačku dnevnog reda t. j . na raspravu o budžetu za 1931. godinu. Predlaže gosp. prof. Dr. N e n a d i ć a, ing. Ružic a i ing. Fay-a , da razmotre budžet i da u tome smjeru stave svoj predlog skupštini. Za vrijeme dok su imenovana gospoda radila na budžetu održao je g. ing. Lup ša predavanje b eksploataciji šuma u S i a mu i o lovu i lovarstvu Siama. Zatim se predlaže budžet, koji se prihvaća kako slijedi: 471 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 38 <-- 38 --> PDF |
472 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 39 <-- 39 --> PDF |
473 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Uzima riječ g. prof. Dr. Nenadić . Pohvaljuje rad oko izložbe kao i samu izložbu. Uspofeduje ovu skupštinu sa prijašnjima. Ova je skupština historijska. Vec i radi novoga zakona o šumama i radi šumarske izložbe. Novi zakon je dobar, ali zapravo će on biti onakav, kakovog ćete ga Vi gospodo provadati. Ljubav će dati i morala bi dati smisao i dušu zakonu. Između ove skupštine i prijašnjih golema je razlika. Dok su prijašnje skupštine često bile burne, ova je mirna. Slobodan sam joj ali ipak prigovoriti. Na ovoj skupštini nema nika´kovog stručnog referata. Naše šumarstvo imade toliko vanredno važnih problema. Zar se o njima nisu mogli spremiti referati? Evo na pr. sušenje množine crnogorice u Bosni. O tome na ovoj skupštini ne čujemo riječi. Uprava je za to trebala dati inicijativu. Pa evo nadalje problemi, koji su u vezi sa kmetskim šumama Pohorja. I o tome je trebalo spremiti referat. Malo se kod nas stručno radi. Naša stručnost se malo poštuje. Malo se cijeni šum. nauka. Procjene šuma trebalo bi publikovati´ u šum. Listu. U nekim novinama i dnevnim listovima napada se naša stručnost. Uprava o tome šuti i ne reaguje. Udruženje je prvo zvano da reaguje na ovakove napadaje. Govori o članku u Lloydu, gdje je predbačeno bilo, da šumari neznaju procjenjivati, prigodom jedne licitacije Križevačke imovne općine. Na kritiku g. prof. Dr. Nenadića odgovaraju slijedeća gospoda: Lenarčić, Čmelik, Ferenčić, Dojković. Gosp. i . g. Lenarči ć žali što gosp. profesor nije spremio ranije referate o spominjanom, pa bi se o tome debatovalo. Gosp. i . g. Čmeli k odgovara po istome predmetu. Svi članovi Udruženja dužni su da saraduju. Gospoda profesori su u prvom redu zvani da spremaju referate. Katastrofi u Bosni posvećivalo se je zadnje godine mnogo pažnje. Velike svote novaca su votirane za to. Šteta, što se ranije nije našlo gg. iz Bosne, koji bi pisali o predstojećoj opasnosti katastrofe. I n g. Ferenčić , direktor križevačke imovne općine odgovara u predmetu licitacije, koju je gosp. profesor Dr. Nenadić napomenuo. Prvi članak u Lloydu bio je anoniman i spominjao je, da će uspjeh licitacije dokazati, kako je procjena bila previsoka. Međutim uspjeh je licitacije bio velik, pa je tim samim oprovrgnuto pisanje onog prvog članka u Lloydu. Ne smatra, da je bilo potrebno na to reagirati. Gosp. dir. Dojković , spominje kako je prošlogodišnja skupština bila po svećena gotovo isključivo kmetijskim šumama Pohorja. A i na ovoj skupštini spremljen je jedan predlog o tome. O tome predlogu biti će kasnije govora. Jednako je djelo mičnom zaslugom Udruženja omogućeno, da se osnuje škola za seljake-šumske po sjednike, škola će se otvoriti ove jeseni u Mariboru. Udruženje je dapače dosta radilo za seljake šumske posjednike u Pohorju. Uzima riječ gosp. iprof. Dr. Nenadić . Ukratko se osvrće na izlaganje pred govornika. Predsjednik i u g. Čmeli k predlaže, da se pređe na nastavak dnevnoga reda. Tajnik čita slijedeći predlog pravilnika Podružnice Jugoslovenskog šumarskog udruženja u Ljubljani. i»Pavilnik Podružnice Jugoslovenskog šumarskog udruženja u Ljubljani § 1. Podružnice se konstituišu i rade po smernicama predviđenim u IV. odsjeku pravila J. Š. U. Podružnice mogu osnivati i održavati vlastite šumske drevesnice, osnivati lokalne šumske izložbe i održavati svoje biblioteke. Broj odbornika si određuju podružnice po potrebi. 474 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 41 <-- 41 --> PDF |
§ 2. Za opće unapređenje i zastupanje interesa šumarstva i šumske privrede u narodu podružnice mogu osnivati u manjim interesnim krugovima šumarske krugove (krožke). 1.) Clan šumarskog krožka može biti svako lice, koje ima interes na šumi i koga uprava podružnice, kao člana krožka primi. Svaki član krožka ima jednako pravo glasa. 2.) Šumarski krožki biraju svoju upravu, koja se sastavlja jednako, kao uprava podružnice. 3.) Šumarski krožki mogu pošiljati na skupštine pripadajućih podružnica svoje delegate i to po jednoga za svakih započetih 50 članova. Delegate se može birati samo izmed redovitih članova udruženja. 4.) Članovi šumarskog krožka dužni su da plate podružnici samo vanrednu članarinu, koju određuje skupština podružnice. Na Šumarski List J. Š. U. ovi članovi nemaju prava. § 3. Pravilnik šumarskog krožka sastavlja po potrebi podružnica.« Ovaj pravilnik prima skupština u cijelosti. Tajnik predlaže, da se podignu honorari u Šumarskom Listu za 50%. Originalni članci, da se plaćaju sa 60 Dinara, a prevodi sa 30 Din po stranici. Prima se. , ´. ´ ~»! Riječ uzima gosp. podpredsjednik Dr. P e t r a č i ć. Upravni odbor izabrao ga je za člana jury-a za ocjenu izložbenih slika na šumarsko-lovačkoj izložbi. Zahvaljuje na povjerenju. Nažalost članovi jury-a nisu iz Ljubljane. Zbog kratkoće vremena i mnoštva svijeta u izložbenim prostorijama nemoguće im je odmah obaviti ocjenu slika, Predlaže u ime izabranog jury-a da tu dužnost preuzme Podružnica J. Š. U. u Ljubljani, odnosno, priređivački odbor izložbe. Prima se. Gosp. podpredsjednik L e n a r č i ć predlaže, da se zamoli Ministarstvo šuma u slijedećem predmetu. Političke prilike posleratne dobe donesle su našem slovenskom šumskom posjedniku zabranu na njegovu svojinu. On ne može svojim imetkom slobodno raspolagati. Dapače niti sa objektima, koji sa ciljevima agrarn e reform e nemaju nikakove veze. Kako je prestala politika strančarstva i kako su se prilike sredile, otpadaju razlozi za ove zabrane. Osobito bi u tome smjeru trebalo ići na ruku slovenskom šumoposjedniku na granici države, koji je sa svojom ekonomskom snagom od velike važnosti po državu. Treba da mu se u svrhu sređenja njegovih ekonomskih prilika dade mogućnost slobodnog raspolaganja sa svojim šumskim posjedom. Naravno u okviru zakona o šumama. Šume u Dravskoj banovini većinom su u posjedu domaćeg življa. Uslijed zabrane agrarne reforme1 otešćan je napredak, otešćan kredit, investicije i t. d. Prihvaća se predlog, da se zamoli Ministarstvo šuma da poradi na tome, da se podignu zabrane uslijed agrarne reforme nad šumoposjednicima. Prelazi se na daljnju tačku dnevnoga reda. Izbor nove uprave. Podpredsjednik Dr. P e t r a č i ć predlaže, da se glasa po listama, kako se izbor ne bi odviše otegao. Uostalom skupština neka odluči o načinu glasanja. Zaključuje se glasovati po listinama. Predlaže se listina po gosp. Miklau. Čita se ta listina. 475 |
| ŠUMARSKI LIST 11/1930 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Predsjednik pozivlje da se predadu listine. Nitko više ne predaje. Predsjednik stavlja upite na skupštinare, da li da se prijeđe na glasanje o toj jednoj listini, koja je predana. Skupštinari jednoglasno izjavljuju, da se ta listina kao jedina ima smatrati izabranom. Nakon ponovnoga poziva, da se skupštinari odluče, izabire se jednoglasno: za predsjednika: Milo š Cirković , inspektor ministarstva saobraćaja, Kruševac; za podpredsjednike: I. Dr. Andrij a P e t r a č i ć, prof. univerziteta, Zagreb; II. ing. Milan Lenarčić, veleposjednik, Ribnica na Pohorju; tajnik: Dr. Nikola Neidhardt, asistent univerze, Zagreb; blagajnik: Dragutin H rad il, šum. nadsavjetnik u. m., Zagreb; Za odbornike su izabrana gg.: Bogičević Aleksander, šum. nadsavjetnik, Pančevo Vojvodina; ing. Boji´ć Savo, šum. nadsavjetnik, Ilidža; ing. Dujić Branko, šum. savjetnik, Sušak; ing. Manojlović Branko, šum. nadsavjetnik, Jasenak; ing, Miodragović B o g o 1 j u b, šum. direktor, Aleksinac; ing. P eHrović Dragoljub, šum. inspektor, Beograd; Dr. Baien Josip, prof, niverziteta, Beograd; Dojkovi ć Vi lim, šum. direktor u. m., Novska; ing. G r ii nwal d Josip , šum. direktor, Zagreb; ing. Prpi ć Petar , viši inspektor, Beograd; ing. Rohr Petar, šum. direktor, Našice; ing. Sacher Hugo, šum. direktor, Belišće; ing. Pahernik Franc, veleposjednik, Vuhred; ing. Sevnik Franjo, Soteska; ing. Šivi c Antun , šum. inspektor, Ljubljana. Za zamjenike odbornika izabrani su: Ing. D i v j a k T i h o m i r, šum. savjetnik, Banja-Luka; i n g. Krstić O r es t i j e, Tetovo; ing. Sarnavka Roman, šum. inspektor, Beograd; ing. Šurić Stjepan, šum. savjetnik, Sušak; ing. Božić Cvjetko, šum. direktor, Ljubljana. U nadzorni odbor izabrana su gospoda : Ing. Rustija Josip, šum. nadsavjetnik, Ljubljana; Drnić Milan, šum. nadsavjetnik, Zagreb: Dr. Škori ć Vladimir , prof. univerziteta, Zagreb; Jerbi ć Ivan , šum. nadsavjetnik, Zagreb. Zamjenici nadzornog odbora: Ing. Jošove c Adolf, šum. nadsavjetnik, Zagreb; ing. Lončar Milutin, šum. nadsavjetnik, Zagreb. Uzima riječ izabrani predsjednik gosp. Milo š Cirković . Zahvaljuje srdačnim riječima na izboru i povjerenju, koje mu je skupština iskazala. Zahvaljuje bivšem predsjedniku gosp. ing. Vilimu Cmeliku, koji je tako požrtvovno vodio lađu našega Udruženja. Novi odbor nastojati će da vodi Udruženje onim smjerom, koji je Udruženju dao raniji odbor. Moli gospodina bivšeg predsjednika, da bi i u buduće zadržao svoju blagonaklonost prema našem društvu, kako bi i u buduće mogao između društva i Ministarstva postojati onaj kontakt i razumijevanje, kako je to bilo kroz ove posljednje dvije godine. Time je skupština završena dne 7. septembra oko 20 sati u večer. Skupštini je prisustvovalo oko 120 članova. Predsjednik: Tajnik: Cirković v. r. Neidhardt v. r. Ovjerovili: P e t r a č i ć v. r. F a y v. r. Gosp. Ministar dvora poslao je 10. septembra o. g. predsjedniku našega udruženja ovaj dopis: 47 ß |