DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1930 str. 10 <-- 10 --> PDF |
moyenne de toutes les tiges d´essai, h leur moyenne hauteur. Les formules 111 h VI sont construites pour le cas de séparation de quelques ^classes d´ arbres" d´ apres leur rang dans le peuplement (dominants, moyens, dépassés). Ce mode de cubage devrait etre plus exact que les méthodes connue jusqu´ a présent. «O» Prof. Dr. A. LEVAKOVIĆ, ZAGREB: O KUBISANJU SASTOJINA POMOĆU SLOBODNO IZABRANIH PRIMJERNIH STABALA (NOTES A L´ARTICLE PRÉCÉDENT) Novost, što je prednji članak pokazuje prema dosadanjem stanju u dendrometriji, bile bi te´k formule, što ih gosp. Maletić navodi pod . do VI. Ali one nemaju nikakove prednosti pred dosadanjim formulama, koje se upotrebljavaju za izračunavanje s a s t o j i n s k e drvne mase iz drvnih masa ob lični h primjernih stabala. Rekao bih rade, da one prema dosadanjim formulama !imaju i dosta i bitnih mana. Dosadanja, jednostavna i praktična formula, što je gosp. Maletić označuje sa I, počiva, kako to spominje i gosp. Maletić, na pretpostavci hf = UF (1) t. j . da je umnožak srednje visine i srednjeg obličnog broja za sv a primjern a stabl a jednak umnošku srednje visine i srednjeg ;obličnog broja za cijelu s a s t o j i n u. A ta pretpostavka može lako da izborom primjernih stabala prema unaprijed za njih utvrđenim dimenzijama bude i ostvarena u tolikoj mjeri, koliko je to potrebno za točnost, štono se želi da postigne kubisanjem sastojine. Jer ako smo za primjerna stabla izabrali one individue, od kojih svaki zasebno i debljino m i visino m dovoljno točno predstavlja — u prosječnom smislu naravski — cijelu sastojinu, pak ako pored toga svaki od njih ima prosječan, a ne možda ekstreman kakav oblik debla i krošnje, onda gornja jednadžba postoji približno već kod svakoga od njih z a s e b i c e, a još više kod svih njih kao cjeline. Poznato je naime, da oblični brojevi (punodrvnost, jedrina) stabala zavise najviše od visin e i od debljin e stabala u prsnoj visini, pak da su stoga kod osovnih stabala ove dimenzije najsigurnije, a većinom i jedino realn o m j e r il´ o za određivanje obličnih brojeva. Nema li u sastojini faktično stabala, koja i debljinom i visinom dovoljno točno odgovaraju matematičkom (pravom) srednjem stablu, onda se toj neprilici dade, kao što je poznato, lako doskočiti raz mjerno slobodnijim izborom primjernih stabala. No njihov b r o j mora onda da bude razmjerno veći. Ujedno moraju ona 492 |