DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1930 str. 24     <-- 24 -->        PDF

štiti iz vida kod prosuđivanja pitanja paše koza u šumama. Sveta je dužnost sadanjc
generacije, da te prostrane površine šikara privada njihovom valjanom iskorišćivanju,
a potpuno izvršenje te zadaće predstavlja kulturni akt prvoga reda.


Uporedo sa gore postavljenim računom postavljamo i račun o koristima, što ih
daju koze u čitavoj našoj državi. Kako je već istaknuto, iznosio je broj koza koncem
god. 1929. u čitavoj Jugoslaviji 1,803.574 grla. Prema Statistici spoljne trgovine kraljevine
Jugoslavije za 1929. god., str. 20. i 21. izvezeno je u Grčku, Italiju i Maltu


91.396 koza u vrijednosti od 17,784.250 dinara, dok vrijednost godišnjeg prihoda, koji
se polucuje od mlijeka i mesa potrošenog u državi, iznosi po računu stručnjaka oko
150 milijuna dinara. U svemu dakle iznosi korist koza oko 170 milijuna dinara na
godinu.
Netom spomenutoj koristi koza od 170 milijuna dinara, stajala bi nasuprot korist
šuma od 500 milijuna dinara, koja bi se polučila sa površine od 2,5 milijuna ha današnjih
šikara, kad bi se u njima vodilo napredno šumsko gospodarstvo.


U prilog toj činjenici valja istaći i to, da je izvoz našeg drva u godini 1929.
dostigao zamjernu svotu od 2 milijarde dinara, te da je najviše izvezeno drva baš u
one zemlje, u koje se izvoze naše koze. Ograničenjem broja koza u banovinama, koje
iskazuju i najviše koza i najviše šikara, rastao bi i ´izvoz drva iz tih banovina, a njegova
bi vrijednost bila mnogo veća od vrijednosti eksportiranih koza.


Život se naroda u gore spomenutim banovinama ne može prema tome olakšati
pašom ´koza u šumama. To se može postići drugim načinima i sredstvima, kao podignućem
poljoprivrede, naprednijeg stočarstva, vinogradarstva, voćarstva, promicanja
trgovine i industrije kao i drugih privrednih grana. Odje se naprednom stočarstvu,
poljoprivredi, voćarstvu, livadarstvu itd. poklanja nužna pažnja, tu ne može koza biti
jedini izvor materijalnog opstanka naroda.


Ponovno poticanje pitanja paše koza u šumama ne smatramo kao prijeku narodnu
potrebu, jer zakon o šumama od 21. decembra 1929. dozvoljava najsiromašnijim
i potrebnim porodicama pašu koza u šumama. Međutim te sirotinjske koze ne prouzročuju
u svom malenom broju velikih šteta šumama kao mnogobrojni čopori koza
bolje situiranih žitelja odnosno trgovaca kozama. U interesu je pridignuća narodnog
gospodarstva naročito potrebno, da se ovima ograniči držanje koza, kako je to ispravno
i određeno članom 33. zakona o šumama.


Prof. Dr. Nenadić Đuro Prof. Dr. Levaković Antun
Prof. Dr. Petračić Andrija Prof. Dr. Škorić Vladimir.


JUGOSLAVENSKA ŠUMARSKA I DRVARSKA LITERATURA PRED
INOSTRANSTVOM


Inostranstvo je počelo da se živo interesuje za našu šumarsku i drvarsku literaturu.
Publikacija »Forstliche Rundschau«, koja donosi prikaze šumarske i drvarske
stručne literature Čehoslovačke, Danske, Engleske, Estonije, Finske, Francuske, Holandije,
Japana, Letonije, Madžarske, Norveške, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Rusije,
Sjeverno Američkih Država, Švedske, Španije i Svajcarske, počela je da donosi u
posljednje vrijeme i prikaz svih stručnih radova Jugoslavije, izašli oiji kao samostalne
publikacije ili kao članci u stručnim listovima. Na zamolbu urednika »Forstliche Rundschau
« preuzeo je dužnost izvjestioca za Jugoslaviju gosp. p r o f. d r. Aleksanda r
Ugrenovi ć (Zagreb, Vukotinovićeva 2).


Skrećemo pažnju čitalaca na ovu činjenicu i primjećujemo, da će biti najbolje,
alko pisci, koji žele, da se event. njihove samostalne edicije predstave pred inostranstvom,
pošalju ove pomenutom g. izvjestliocu.


506