DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1930 str. 28     <-- 28 -->        PDF

....... ..... .... ... je y ...... ......... ...... ..&.. ..... .... ...... .....


. ........ . .... .. ... ... ......... ..... ....... . ...... ce.


... ... je ona ........ ...... ......... . .. ...., ... .. .... ..... ......
....... ............... ..... ........., ....... ... . ......, a ....... .......
....... .... he ...... y .......... ....... ...... ..&.... y ..... ....... ........
. ........... .... .... .. ....... ........ n ........


. .... .... ......... ...... .. ...... ......... ......., ... .........., ..
ce ........... ...... ....... .... ....... (75%) .... ........, .... (... ....
.. ...........) .. .. .......... ..... ....... ......... 1>..., je .. ce ...... ....
........ .... ........ ...... ......, .... .. ..... ....... ........ ...... ...
...... .... ...... .........


PAŠA KOZA I ŠUME NA OTOKU KIPRU.


U njemačkom je stručnom listu Forstwissenschaftliches Ce utr alfa
la tt br. 1(2. ove godine donesen kratak sadržaj knjige »Paša koza i šume na
otok u Kipi´u« — »Goat grazing and forestry in Cyprus«, London 1930, koju je
napisao A. H. Unw i n, šef šumarstva na Kipru.


U tom se sadržaju spominje, da od cjelokupne površine otoka Kipra, ikoja iznosi
2,294.000´ acrea (1 acre = 0,4 ha), otpada na šume tek 400.000 acrea, t. j . ca 17%.
Dominantna je vrsta u tlim šumama alepski bor. Na otoku ima cjelokupno stoke 75O.000
grla, a od toga imade 250.000´ koza — dakle jedna trećina. Držanje je koza ondje zavedeno
u 15. vijeku. Od god. 1878. znatno je umnožena stoka, a naročito koze. Površina
šuma je od toga doba iz godine u godinu sve to manja i to baš uslijed neograničene
paše koza u njima. Nema vrste drveća, koju koze ne brste, a najviše su ondje stradale
od njezina zuba uljike.


Brojnim je iskustvima dokazano, da su — općenito govoreći — uz neograničenu
pašu koza uzaludna sva nastojanja oko podizanja šuma, a ogroman novac koji se za
to izdaje, u takovim je prilikama posve izgubljen. U knjizi je pisac naveo mnogo takovih
slučajeva, o kojima se sâm uvjerio. Kao izrazit primjer, (iz koga se najbrže i najbolje
može razabrati, kako se neograničenim pašarenjem koza upropašćuju šume, navodi
se u spomenutoj knjizi otok sv. Helena. Taj je otok bio odvajkada čitav pokriven
gustom šumom. God. 1502. dopremljene su na njeg koze, koje su se onda počele tamo
naglo množiti. Do god. 1710. bilo je na otoku još dosta starih šuma, koje su međutim
do 1724. posvema same od sebe nestale uslijed previsoke starosti. Na njihovom se
mjestu nisu mogle podići mlade šume zbog neprestanog odgrizavanja vrhova mladog
drveća po kozama. Šume je zamijenila trava vrlo loše kvalitete. Osim toga poremećeni
su — naravno — nestankom šume u znatnoj mjeri edafskii i klimatski faktori na tome
otoku. Uvidjevši pretpostavljene vlasti loše posljedice, koje su prouzročene jedino
pašom koza po šumama toga otoka, nastojale su ih bar donekle poboljšati, pa su god.
1731. provele streljanje koza. Taj je međutim korak bio sasma uzaludan, jer je prekasno
poduzet. Promjene na otoku nastale pašarenjem koza naj´bolje ilustruje slijedeća
rečenica, koju je napisao Darwin god. 1836. o otoku sv. Heleni: »Sandy ... je sada
tako pust te nisam mogao vjerovati da je na tome otoku uopće ikad rasla šuma, dok
se misam o tom uvjerio iz jednog službenog akta«.


Kao jedino sredstvo za uspješno pošumljenje otoka Kipra predlaže pisac u spomenutoj
knjizi uništenje koza odnosno njihovu zamjenu sa korisnijom stokom. Na pošumljenim
površinama treba svakako da se zabrani svaka paša. Pitanje pašnjaka imalo
bi se urediti posebnom osnovom. Tamošnjem siromašnom pučanstvu, koje broji 7.340
duša, potrebno je da se namaknu bolja vrela privrede nego što ih ono ima od koza,
i to pošumljavanjem opustošenih predjela, pridizanjem ratarstva i voćarstva, a u prvom
redu uzgajanjem uljika i artokarpusa.


510