DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 11 <-- 11 --> PDF |
se razabire i po obraslom drveću, jer su šume veleposjednika i zem. zajednica obraštene bukovim sastojinama, dok su šume maloposjednika obraštene niskim šumama i šikarama kestena, hrasta, graba i ostalih vrsti drveća. U glavnom se skoro sve ove šume nalaze na apsolutnom šumskom tlu, pa su takovima po vlastima i proglašene, no po bonitetu zemljišta postoji među njima velika razlika. Dok se šume veleposjednika i zem. zajednica nalaze poprečno na V. do VII. bonitetnom razredu, šume maloposjednika nalaze se na III. i IV. bonitetnom razredu. Hrastovi i kestenovi panjevi kao i pogdjekoje zaostalo staro stablo ukazuje, da su ovdje nekada bile lijepe lirastove i kestenove sastojine, koje je seljak uz neznatnu cijenu posjekao i prodao trgovcima. Danas mjesto nekadašnjih lijepih mješovitih sastojina hrasta, kestena i bukve imamo ovdje gotovo same niske šume sa pogdjekojim zaostalim starim stablom. Pa i ove niske šume većinom su u takovom stanju, da se gotovo ne mogu ni nazvati šumom, dok je kojih 1.000 jutara posve zapušteno i obrašteno borovicom, trnjem, vrijeskom i ostalim specijalitetima ovakovog gospodarenja. Što je dovelo ove šume do takovog stanja i da li je ,bilo uopće moguće s ,njima drugačije gospodariti? Nije, jer je na ovako malim površinama bio jedino ovakav način gospodarenja moguć. Na ovih 3.121 jutru šuma ima 1.780 vlasnika sa najmanje 3.000 obitelji. Svaka obitelj ima najmanje jedan komad blaga, za koje treba pašu i stelju, a treba godišnje barem 4 pr. metra drva za ogrjev, bez obzira i na potrebe grade. Ako se pak na ovo jedno te isto jutro šume iz dana u dan, iz godine u godinu tjera olago na pašu, pozublja uvijek sav listinac i posiječe toliko drva, koliko ga jedna obitelj godišnje treba, onda je ovakovo stanje šume neminovno, pa je uopće čudo, da nije još gore. Može li se dakle ovo stanje išta popraviti diobom 392 jutara zajedničkih šuma medu ovih 1.780 vlasnika ili .3.000 obitelji? Dok šume velikog posjeda i zem. zajednica na površini od 2.730 jutara daju godišnji prihod od 3.070 kub. met., šume maloposjednika na površini od 3.121 jutra i na mnogo boljem tlu i položaju daju jedva kojih 1.500 kub. m. Zajedno sa šumama zem. zajednica daju dakle godišnji prihod od cea 2.000 kub. m. Razumije se, da je sa ovako malom koHčinom drva nemoguće .pokriti godišnje potrebe na drvu za 27 sela sa 1.335 domova i 7.628 stanovnika, pa stoga i nije neosnovana težnja žitelja ovih sela, da bilo revizijom segregacije ili pak ekspropriacijom šuma veleposjeda taj manjak na prihodu nadoknade. Nastaje međutim pitanje, da li je u tom slučaju opravdano i potrebno dirati u šume veleposjednika, koje na sreću nisu još dovedene u takovo stanje kao šume maloposjednika. Sume veleposjednika zajedno sa šumama zem. zajednica i šumama .maloposjednika daju godišnji prihod od cea 4.300 kub. m. Šume zem. zajednica i maloposjednika zajedno sa pašnjacima imaju površinu od 3.990 jutara. Uzevši u obzir, da svi pašnjaci kao i neki dio šuma stoje na relativnom šumskom tlu, koje se može pretvoriti u drugu vrst kulture, preostaje u svrhe šumskog gospodarenja oko ,3.000 jutara šuma. Na ovih ,3.000 jutara moguće je obrazovati pet zem. zajednica ili šumskih zadruga svaka sa 600 jutara šumskog zemljišta. Za svaku zem. zajednicu može se izlučiti oko 100 jutara za pašnjak, dok bi ,500 jutara ostalo svakoj zajednici za šumsko gospodarenje. 9 |