DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 15 <-- 15 --> PDF |
lijeću se kojekuda. . ovoj šteti pridolaze još i troškovi ponovne otpreme ovako rasijanih trupaca. Prije nego prijeđem na svrhu ovoga članka, naročito ističem, da je posljednja pojava mana svakog točila za otpremu trupaca. Kao da su obraćali i teoretičari i praktičari, poput P´etrascheka i Forstera, premalo pažnje činjenici, da je brzina i kinetička energija uz isti nagib to veća, što je veća težina drva, koje se otprema. Jer odatle izlazi, da je potrebno regulirati kocficijenat trenja i u besprijekorno trasiranom i građenom točilu, kada se otpremaju ist i sortimenti drva različitih težina. To se osobito zapaža kod otpreme raznolikih trupaca iz naših prašuma krupnog drveta. Videči sve ovo, razmišljah mnogo, kako da se usavrši reguliranje brzine (koeficijenta trenja) kod otpreme trupaca u drvenom točilu. Pokušavao sam sa vukovima. Usađivao sam u dno točila jake; .željezne klinove tako, da sam ih mogao opet ukloniti lako, kada nijesu bili potrebni. Učinak jednih i drugih nije me zadovoljio. Nakon raznih sličnih pokušavanja dovede me do ispravnog rjješenja običan džepni nožić. Povučemo li takav nožić sa čitavom dužinom oštrice po dasci, paralelno sa vlakancima, osjećamo velik otpor, koji raste sa dubljinom zareza, ali ne linearno, nego po zakonu neke potencije višega reda. Izrađih dakle dva noža (prema slici 3), da iskušam njihovu snagu u kočenju. Efekat je nadmašio svako očekivanje. Trupci, 4,0 m dugački i 80 cm. promjera, naletjevši na noževe sa brzinom od 15 m/sec. i više, nastaviše put izgubivši više od dvije trećine na brzini. Iz stražnjeg dijela trupca, sišlog sa noževa, pušila se para. Dubljina zareza iznosila je I do 2,5 cm, a zavisila je o težini trupca. Kočnica djeluje dakle i automatski! Jer kočna snaga treba da je to veća, što je veća brzina. Ova je pak to veća, što je veća težina trupca. Sa težinom raste ali i dubina zareza, dakle i kočna snaga noževa. Ozledc pak na trupcu, dvije tanke linije, jedva vidljive, nemaju praktičnog značenja, jer se nalaze na okrajku trupca, koji se odbacuje u pilani. U poredbi sa ostalim dosada poznatim sredstvima prednost kočnih noževa izbila je dakle usnažnosti i u automatskom načinu djelovanja, a izbija još i više, ako se spomene, da se djelovanje te kočnice može usavršiti još i načino m upotrebe. Za vrijeme mraza ili kiše, dakle u vrijeme, kada je koeficijenat trenja malen od naravi, a potrebna kočna snaga velika, može se ugraditi i veći broj kočnica (par noževa) na zgodnim mjestima u točilu. Raste li koeficijenat trenja sa promjenom vremena previše, može se opet smanjiti, ako se smanji broj kočnica. U tu svrhu služe rupe, izvrtane u određenim razmacima na dnu točila, na zgodnim mjestima, velike toliko, koliko je potrebno, da se krakovi noževa lako upuste u nje ili dižu iz njih, već prema potrebi. Montiranje i demontiranje kočnice je dakle posao jednostavan i lak. Na taj način može se regulirati i razmak obaju noževa iste kočnice, udesiti užim ili širjim, od 15 do cea 25 cm. Kod većeg razmaka prolaze tanji trupci između noževa, ne gubeći ništa na brzini, bez ozleda. Na slici 1. nacrtane najdonje dvije kružnice predočuju nosače točila sa upuštenim noževima. Krupnije crtana najveća kružnica predočuje unutarnji rub točila, a ostale kružnice predočuju trupce raznog promjera, od 25 do 80 cm, u točilu. Uz označeni razmak prolaze trupci promjera do cea 30 cm. između noževa ne dirajući ih uopće. Tek trupci većeg promjera od 30 cm. nasjedaju na nje i to to jače, što su veći. Slika 2 predočuje pak konstrukciju noža. Ovaj se sa 13 |