DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 18     <-- 18 -->        PDF

na promjer pogonjenih trupaca, koji je bio vrlo različit, a kretao se između
15 i 95 cm. U tu svrhu potrebno je bilo montirati 6 pari noževa
(6 kočnica) — u najnepovoljnijem slučaju — a smanjivao se njihov broj
već prema potrebi.


Resume. L´ auteur refere sur un nouveau frein construit par lui-meme, frein qui
se moutra comme un ..... bien pratitiue pour le rčglemcnt de la friction ayaiit lieu
sur le plan d´un seche glissoir pendant le glissement des grunies. Le frein opere
automatiguement.


-«0»-


Ing. A. PANOV (BOS. PETROVAC):


LOVNA STABLA, NJIHOVA ULOGA
I UPOTREBA


(SUR LES ARBRES-ATTRAPOIRES)


Načini borbe protiv potkornjaka toliko su već šablonizirani, da se
na prvi pogled čini, da nemamo što da dodamo tim već odavno poznatim
metodima. Ukratko, održavanje šume u redu — kao predobrana, obaranje
lovnih stabala kao obrana — to je stožer, oko kojeg se grupišu sva
ostala, sitna, u detalje pripadna pitanja. Ali su više puta baš ti detalji od
eminentne važnosti, od isto tolike važnosti, kao što je na pr. kod obrane
od gubara pitanje, koristi li struganje gubarevih legla ili ne.


Gdje ćemo, kada ćemo, kamo ćemo obarati lovna stabla, kakova
stabla u prvom redu treba obarati, kakova se nikako ne bi smjela obarati,
šta treba da prethodi obaranju stabala i sijaset drugih sitnih pitanja
osvajaju nas odmah kod prvih pokušaja aplikacije naših teoretskih zasada
u praktičke svrhe. I što više proučavamo prilike pojedine zaražene
sastojine ili cijelog šumskog kompleksa, to se više uvjeravamo, da baš
0 tim sitnim pitanjima ovisi uspjeh ili neuspjeh naših radova ili, da bolje
reknem, relativan uspjeh ili definitivan neuspjeh preduzete
akcije. Ova će se zadnja rečenica učiniti možda mnogima suviše pesimističkom,
ali mišljenja sam, da je ona ovdje na svom mjestu, jer uspjeh
akcije u našim dosta teškim prilikama (koje su u Bosni još teže nego igđe)
može biti samo relativan, a neuspjeh je u slučaju krivo odabranog načina
ili promašenog vremena skoro uvijek konačan, definitivan, a često i
katastrofalan.


Gosp. ing. Batić u svom članku štampanom u prošlogodišnjem


7. broju Š. L. piše, da »sasma zdrava stabla ne bivaju uopće napadnuta,
pa ni onda, kada se potkornjaci zbog pogodnog im vremena uveliko
razmnože.« Ta se opažanja odnose na Liku, gdje je opasnost od potkornjaka
vjerojatno manja nego ovdje u Bosni. Ali i za ovdjašnje šume
16