DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 19     <-- 19 -->        PDF

mogla bi doslovce važiti ova konstatacija, u koliko su me uvjerila moja
opažanja u šumama sreza Bosansko-petrovačkog, pa opažanja mojih
kolega u dragim šumama Vrbaske i Drinske banovine. To je jedna veoma
važna konstatacija, koja do sada nije bila dovoljno istaknuta. Tvrdilo se
uvijek doduše, da potkornjaci nisu primarni štetnici, ali nikad to nije bilo
tako smiono i oštro naglašeno, kao što je to učinio g. Batič. Promatrao
sam mlade sastojine zaražene potkornjakom pityogenes chalcographus.
To je insekat, koji se, izgleda, manje nego ostali boji od sokova, smole i
drugih produkata, kojima se drvce služi u svojoj odbrani. Ali nisam ni
ondje našao zdravog stojećeg stabalca napadnutog od kukaca. Prihvaćam
dakle gornju konstataciju kao posve ispravnu. Pitanje je samo, da li
ona važi svagdje i uvijek. Tu se nehotice nameće jedno interesantno
pitanje. Ako kukci nikako ne napadaju posve zdrava stabla, onda obaranje
lovnih stabala nije potrebno, dapače i štetno. Dovoljno je iz šume
ukloniti sav oštećeni i bolesni materijal i kukci nemajući podesnog legla
moraju ili napustiti šumu ili uginuti. Do tog zaključka došli bi mnogi,
promatrajući već bolesna ili oštećena stabalca, kako se dugo i uspješno
opiru svima nastojanjima kukaca, da ih osvoje. Vjerujem, da bi se to
dalo i eksperimentalno dokazati, kad bismo promatrali jednu manju zaraženu
šumu, koja je na stotine kilometara udaljena od drugih šumskih
kompleksa. Ako iz te šume-oaze uklonimo sve objekte podesne za leglo
kukaca, šurna će (ma kako jako zaražena bila) sama pobijediti svoje neprijatelje.
Čemu još onda lovna stabla?


Ali ne smijemo smetnuti s uma, da se ovdje ne radi o toj idealnoj
šumi-oazi, nego o golemim, neprekidnim kompleksima bosanskih šuma,
radi se o prostranim državnim šumama, u kojima još nije provedeno
nikakovo ograničavanje niti izlučivanje, gdje su krađe i oštete vanredno
česte, gdje je paša blaga obična pojava, gdje ni samo stupanje na snagu
novoga zakona o šumama nije izazvalo nikakav preokret (između svih
njegovih paragrafa za Bosnce je najmjerodavniji § 184). U spomenutim
okolnostima, t. j . ondje, gdje ima vanredno velikih i posve neuređenih
kompleksa, gdje su čuvarski srezovi također abnormalno veliki (a još su
povećani redukcijom lugarskog osoblja), gdje su krađe svakodnevne, a
oštećivanja bezbrojna, gdje su vam. u stanju ukrasti svako drugo lovno
stablo (za kućne potrebe težaka ono će služiti isto tako dobro kao i nelovno),
ondje Je nemoguće uvesti potpun red u šumu i ondje akcije oko
suzbijanja šumskih štetočina moraju biti prilagođene posebnim lokalnim
prilikama. Tu su lovna stabla potrebna i preko potrebna. Ali nije lako
odgovoriti na pitanja, gdje i kako ćemo upotrebiti pojedina lovna stabla.


Kod toga moramo razlikovati jelove i smrekove sastojine. Vršio
sam opažanja i u jednim i u drugim šumama, a isto tako i u šumama
mješovitog karaktera. Objektom mojih opažanja bila je u glavnom Grmečplanina,
koja pruža opažaocu mnoge pogodne uvjete za promatranje i
upoređivanje. Zapadni je njezin dio obrastao naime jelovim šumama, na
istoku dominira smreka, a u sredini imamo najraznoličnije omjere smjese.
Tu sam mogao opaziti ovo: U jelovim šumama sa neznatnim postotkom
primješane smreke bivaju zaražene samo jele. Nigdje nijednog smrekovog
potkornjaka. Ali to ne znači, da se smreka ne suši ovdje. Smrekova
se stabla suše također i u takvim sastojinama, ali tu nisu krivi
kukci, nego razlozi klimatskog ih edafskog karaktera, koje bi valjalo
posebno ispitati. U smrekovim pak šumama ne bivaju nikad napadnute


17