DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 19 <-- 19 --> PDF |
mogla bi doslovce važiti ova konstatacija, u koliko su me uvjerila moja opažanja u šumama sreza Bosansko-petrovačkog, pa opažanja mojih kolega u dragim šumama Vrbaske i Drinske banovine. To je jedna veoma važna konstatacija, koja do sada nije bila dovoljno istaknuta. Tvrdilo se uvijek doduše, da potkornjaci nisu primarni štetnici, ali nikad to nije bilo tako smiono i oštro naglašeno, kao što je to učinio g. Batič. Promatrao sam mlade sastojine zaražene potkornjakom pityogenes chalcographus. To je insekat, koji se, izgleda, manje nego ostali boji od sokova, smole i drugih produkata, kojima se drvce služi u svojoj odbrani. Ali nisam ni ondje našao zdravog stojećeg stabalca napadnutog od kukaca. Prihvaćam dakle gornju konstataciju kao posve ispravnu. Pitanje je samo, da li ona važi svagdje i uvijek. Tu se nehotice nameće jedno interesantno pitanje. Ako kukci nikako ne napadaju posve zdrava stabla, onda obaranje lovnih stabala nije potrebno, dapače i štetno. Dovoljno je iz šume ukloniti sav oštećeni i bolesni materijal i kukci nemajući podesnog legla moraju ili napustiti šumu ili uginuti. Do tog zaključka došli bi mnogi, promatrajući već bolesna ili oštećena stabalca, kako se dugo i uspješno opiru svima nastojanjima kukaca, da ih osvoje. Vjerujem, da bi se to dalo i eksperimentalno dokazati, kad bismo promatrali jednu manju zaraženu šumu, koja je na stotine kilometara udaljena od drugih šumskih kompleksa. Ako iz te šume-oaze uklonimo sve objekte podesne za leglo kukaca, šurna će (ma kako jako zaražena bila) sama pobijediti svoje neprijatelje. Čemu još onda lovna stabla? Ali ne smijemo smetnuti s uma, da se ovdje ne radi o toj idealnoj šumi-oazi, nego o golemim, neprekidnim kompleksima bosanskih šuma, radi se o prostranim državnim šumama, u kojima još nije provedeno nikakovo ograničavanje niti izlučivanje, gdje su krađe i oštete vanredno česte, gdje je paša blaga obična pojava, gdje ni samo stupanje na snagu novoga zakona o šumama nije izazvalo nikakav preokret (između svih njegovih paragrafa za Bosnce je najmjerodavniji § 184). U spomenutim okolnostima, t. j . ondje, gdje ima vanredno velikih i posve neuređenih kompleksa, gdje su čuvarski srezovi također abnormalno veliki (a još su povećani redukcijom lugarskog osoblja), gdje su krađe svakodnevne, a oštećivanja bezbrojna, gdje su vam. u stanju ukrasti svako drugo lovno stablo (za kućne potrebe težaka ono će služiti isto tako dobro kao i nelovno), ondje Je nemoguće uvesti potpun red u šumu i ondje akcije oko suzbijanja šumskih štetočina moraju biti prilagođene posebnim lokalnim prilikama. Tu su lovna stabla potrebna i preko potrebna. Ali nije lako odgovoriti na pitanja, gdje i kako ćemo upotrebiti pojedina lovna stabla. Kod toga moramo razlikovati jelove i smrekove sastojine. Vršio sam opažanja i u jednim i u drugim šumama, a isto tako i u šumama mješovitog karaktera. Objektom mojih opažanja bila je u glavnom Grmečplanina, koja pruža opažaocu mnoge pogodne uvjete za promatranje i upoređivanje. Zapadni je njezin dio obrastao naime jelovim šumama, na istoku dominira smreka, a u sredini imamo najraznoličnije omjere smjese. Tu sam mogao opaziti ovo: U jelovim šumama sa neznatnim postotkom primješane smreke bivaju zaražene samo jele. Nigdje nijednog smrekovog potkornjaka. Ali to ne znači, da se smreka ne suši ovdje. Smrekova se stabla suše također i u takvim sastojinama, ali tu nisu krivi kukci, nego razlozi klimatskog ih edafskog karaktera, koje bi valjalo posebno ispitati. U smrekovim pak šumama ne bivaju nikad napadnute 17 |