DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 27     <-- 27 -->        PDF

šumsko-čuvarske službe. Pravilnik je obnarodovan u »Služb. Novinama« od 12. septembra
1930. Br. 208.—LXXI1I. Održavanje određenog ispita za šumsko-čuvarsku službu
prepušta se prema § 2. tog pravilnika kr. banskim upravama u smislu propisa čl. 38.
zakona o banskim upravama. Po § 11. saziva kr. banska uprava ispitnu komisiju bar
jedaimput u godini za ispitivanje i ocjenjivanje prijavljenih kandidata. § .. toga pravilnika
određuje predmete ispita i dijeli ih na dvije grupe: U I. su: A. Šumarstvo; .. Upotreba
šuma; C. Račun. U II. je: čuvarska služba — lugarstvo. Kod svih tih predmeta
ne spominje se nikako lovstv o niti lovačka služba, t. j . ne traži se od kandidata za
polaganje toga ispita nikakovo znanje o uzgoju i čuvanju divljači kao ni poznavanje
zakona o lovu i lovno-redarstvenih propisa.


Ako uvažimo, da šumsko-čuvarsko osoblje po § 136. zakona o šumama i prema
uredbi Ministarstva šuma i rudnika od 1. IV. 1929. polaže zakletvu , u kojoj izričito
stoji »da ću na pove-renu mi šumu, divljač i t. d. paziti«, ako uvažimo, da pravilni
k za vršenje službe čuvarskog osoblja kod uprave državnih šuma, što ga je Ministarstvo
šuma i rudnika propisalo u isto vrijeme, u članu 28. zasetono spominje 1 o v
i ribolo v i određuje, da su šumarski organi dužni čuvati lov i ribolov, onda nije
jasno, zašto se od kandidata za vršenje te službe ne traži kod polaganja ispita potrebno
elementarno znanje iz lovstva. Potpisani je u ovome listu još godine 19128. u članku
»Obrazovanje lovačkog osoblja« obrazložio, kako ćemo zapostavljanjem
,na,uke o lov u na našim šumarskim fakultetima doskora ostati bez kvalifikovanih
šumara-lovaca i po tome bez kvalifikovanih ispitivač a lovačkog osoblja, a sada
po gornjem pravilnik u izgleda, da ^pemo uopće ostati bez kvalifikovanih lovac a
odnosno lovnih čuvara. Kad je danas potpuno jasno, da je lov važna grana narodne
privrede i da se iov dade vrlo lijepo dovesti u sklad sa principima naprednog šumskog
gospodarstva, onda smo slobodni skrenuti pažnju nadležnim faktorima, da se kod polaganja
ispita za šumsko-čuvarsku službu propiše medu predmetima ispita kao III. grupa:
Lov i ribolov. Ing. Z. Turkalj.


-«0»


LITERATURA


VERHANDLUNGEN DES INTERNATIONALEN KONORESSES FORSTLICHER
VERSUCHSANSTALTEN — STOCKHOLM 1929.


Pod ovim je naslovom prije kratkog vremena izašlo opsežno djelo, u kom jc
prikazan rad VII. kongresa internacionalnog saveza stanica za šumarske pokuse, održanog
u međuvremenu od 22.-127. jula 1929. u Stockholmu. Djelo je uredio Sven Petrini.
Štampano jc u Stockholmu, a obuhvata 862 stranice normalnog formata.


Djelo je razdijeljeno na dva dijela. U prvom, glavnom dijelu štampane su 103
znanstvene rasprave, b kojirra se diskutovalo na kongresu. Rasprave su grupisane po
radnim sekcijama. Čitavo je naime poslovanje kongresa bilo podijeljeno na 4 sekcije,
i to na sekciju za čisto šumarske discipline, sekciju za šumsku ekologiju, sekciju za
šumarsko tloznanstvo i sekciju za entomologiju. U spomenutim se radnjama raspravlja
0 svim važnim pitanjima na polju raznih područja šumarske nauke. lOne su pisane djelomično
njemačkim, djelomično francuskim i djelomično engleskim jezikom. Medu tim
je raspravama štampana i rasprava profesora zagrebačkog Poljoprivredno-šumarskog
fakulteta g. Dr. Škorića V.: »Das massenhafte Eingehen der slavonischen Eiche« (Katastrofalno
propadanje slavonskih hrastova).


^5