DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 29     <-- 29 -->        PDF

IZ UDRUŽENJA


ZAPISNIK


I.
sjednice Upravnog odbora Jug´oslovenskog šumarskog udruženja, koja je održana
dne 23. i 24. novembra 1930. god. u Ministaristvu šuma i rudnika u Beogradu.
Prisutni: Predsjednik .. Čirković; blagajnik Dragutin Hradil; tajnik:


N. N e i d h a r d t; odbornici: gg. . o g i e e v ´i ć, . o j i ć, D u i i ć, Q r ii n \v a 1 d, . anojlović,
Miodragović, D. Pctrović, Prpić, Rohr, Saclier.
Ispričali su se: Dr. P e t r a č i ć, Š i v i c, S e v n i k, P a . c rn i k i D o j k o v i ć.
Predsjeda predsjednik ćirković .


I. Tajnik čita zapisnik iprošle sjednice. Prima se do Mianja. Ovjerovljuju gg.
. a n 0 j 1 o V i ć i D, u ji i ć.
II. Tajnik čita tajnički izvještaj. Prima se u cijelosti. Odobrava se, da se kao
honorar za naručene prevode iz češkog jezika za češki i poljski broj Šumarskog lista
plaća 50´ dinara po stranici.
Blagajnik čita izvještaj o stanju blagajne, kofi se također prima.


III. Namjenavanc promjene Zakona o šumama od 21. XII. 19i2´9. u pitanju tp a š e
koza u šumama (čl. 33.) te odlaganju kazni i o t š t e t a.


Razvija se odulja debata, u kojoj sudjeluju svi prisutni.


Qosp. inspektor ing. P e t r o vi ć razlaže, kako je u samom čl. 33. zakona spome


nuto, da će se dozvoliti držanje onog broja koza, koji je potreban za izdržavanj e
porodica. Pravilnik je međutim taj propis skučio i normirao, da će se dozvoliti samO´
broj koza, koji je nephodno potreban za olakšanj e ishran e sa mlekom. Potonji
pojam je už´i od pojma izdržavanja. Nitko od nas nije zato, da se ošteti sirotinja Ui da
se u ekonomiji seljaka prave nagli preokreti i revolucije. Sa ekonomskim stanjem
treba računati. Seljaku treba dati neku kompenzaciju za koze. Treba unapređivati;
ostalo stočarstvo, urediti pašnjake i slična ekonomska pitanja. Baš poradi svega potonjega
je potrebno, da se broj koza ne reducira naglo već postepeno.


Oosp. direktor ing. Qrunwal d obrazlaže, kako sa brojem koza direktno raste
procenat krša u zemlji. Spominje neke krajeve u Lici. Qdje se drži više koza, ima i
mnogo više krša. Jedino energičnim mjerama je moguće svesti broj koza na pravu
mjeru. Sirotinjske koze ne žehmo dirati. Njih zakon čl. 33. n´ije tangirao.


Oosp. ing. Prpi ć napominje kako je vrlo potrebno ograničiti držanje koza. Nemoguće
je pošumljavanje, ako se ne reducira broj koza. Proti propisa §33. nije se digla
sirotinja, već oni, koji koze drže u većem broju t. j . oni, koji sa kozama spekuliraju.


OoSip. ing. . o g i č e V i ć predlaže, ako se već želi promijeniti član ..^ neka se
u samom tekstu zakona doda, da se zabranjuje ´držanje koza u svrhu spekulacije.
Oosp. ing. P e t r 0 V i ć razlaže, kako su u Južnoj Srbiji prilike drugačije nego
u ostalim krajevima.
Nakon odulje debate po predmetu prihvaćaju se slijedeće rezolucije, koje se
imaju poslati gosp. Ministru šuma.


i. PAŠA KOZA U ŠUMAMA.
Mišljenje,
odaslano g. Ministru šuma sa sjednice Upravnog odbora Jug. šum. udruženja,
održane na dan 23. i 24. novembra 1930.


Da razmotrimo pravu važnost paše koza u šumama te držanja koza k:)d nas,
moramo promotriti s jedne strane uništavajuće djelovanje, koje koza vrši na šumi te.
s druge strane važnost, koju šuma ima po blagostanje jednoga kraja, i. naroda.




ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Istina jeste, da su koze za gđjekoju seljačku obitelj veoma važne. Za najsiromašniji
sloj naroda je koza hranioc. Ona može da živi gotovo i na samome kamenu.
Oko nje nema truda. Hrani se sama. Ne treba nikakove njege. Koza je najekstcnzivnija
forma stočarstva. Razmnaža se brzo i lahko.


Razmotrimo li ovako pitanje koza i paše koza u šumama, učiniti će nam se, kao
da je koza jedino sretno riješenje bijede u nekim našim krajevima. Kao da bi trebalo
nastojati, da se koze što više razmnože. Ali nije tako. Koza je neprijatelj naroda i
njegove budućnosti zato, jer je ona neprijatelj šumi. Gdje se slobodno drže koze,
tamo ne može šuma da uzraste. Koza odgriza mladice, penje se i na veća stabalca,
brsti do čega dostiže. Odgriza i koru. A kada kroz nizove godina uništi šumu, počinje
da čupa i posljednju travku. Uništi i zadnje ostatke vegetacije.


Kamo sreće, da su sva naša krševita brda još pod šumom, kao što su nekada


bila! Ne bi bilo toliko poplave, toliko bure, vremenskih nepogoda i t. d. Bilo bi mnogo


više blagostanja u našim krajevima, koji su sada goli. Pri toj narodnoj nesreći, ogo


livanju i osiromašivanju nekih naših krajeva igrale su koze neminovno vrlo veliku


ulogu.


Koza i šuma su dvije znatne ekonomske oprečnosti. Koza daje na oko prvi mo


menat prihode, ali s vremenom uništi sam iproduktivitet tla. Na prvi pogled kao da


pomaže, a kad tamo odmažc sistematski i uništava blagostanje svoga kraja. Š´uma


naprotiv diže produktivnu snagu tla, čuva tlo od vjetrova, opuzina, poplava i t. d.


svojim lišćem povećava produktivnu snagu tla polagano i konstantno. Ekonomski je


koza na iprvi pogled dobitak, dok je kroz dulji niz godina deficit. Suma je obratno


stvaraoc blagostanja. Polagano raste, ali u svakom pogledu djeluje pozitivno. Pa kada


se šume njeguju i uzrastu, teku od njih znatni prihodi. Najbolje to vidimo na našem


trgovačkom bilansii. Polovina našeg izvoza u inozemstvo čini drvo. Svaki drugi to


varni vagon, ćto prelazi našu granicu, da ode u inozemstvo, natovaren je drvom ili


kojim proizvodom šuma. Čitavi krajevi kod nas žive od rada u šumama.


Stari ljudi po krševitim i golim naŠim krajevima često govore, kako je nekada


bilo više blagostanja, kada je bilo više šuma. Priroda je bila obuzdanija. Elementarnih


nepogoda nije toliko bilo. Bilo je više zarade, a ´i polja su bolje rađala.


U našoj otadžbini imade oko 2 do ,3 milij´una ha. golog tla i šikara, na kome bi


jedino šume smjele da rastu, a nikako da pasu koze.


Pisac Unwin opisuje u knjizi Goat grazing and forestry in Cyprus (Paša koza


i šumarstvo otoka Kipra), kako su koze upravo u stanju, da opustoše čitave krajeve.


Navada primjere iz čitavoga svijeta. »Strašan dokaz škodljivosti paše koza je otok


Sv. Helene. Otok je nekada bio pod gustom šumom. Godine 1502. bile su uvedene koze.


Brzo su-se razmnožile u velikoj mjeri. Godine 1710. bile su šume još prihčno sklop


ljene, 1724. su dostigla stara stabla svoju granicu života, podmladak se nije mogao


podići uslijed odgnizanja po kozama. Stara stabla su propadala uslijed starosti jedno


za drugim. I tako je nestalo šume sasvim iznenada. Uslijed toga je došlo do znatnoga


pogoršanja klime. Godine 1731. je bilo radi toga naređeno, da se sve slobodne koze


postrijeljaju. Nažalost prekasno. Nestalo je šume 200 godina iza kako je uvedena


koza.« Godine 1836. piše Darwin o istom otoku: »Sandy-Bay je sada toliko suh, da


sam morao potražiti službene podatke o tomu, da uopće uzmognem vjerovati, da su tu


nekada mogla rasti stabla.«


Nažalost slično stanje osiromašenja je nastupilo i u nekim našim krajevima.


Pred više od pola vijeka piše >uviažcni naš književnik Bogoslav Šulck: »Koze su
prave tarišume i svikoliki neprijatelji šuma ne nanose istima toliko štete koliko koze,
jer one brstom unište sve mladice, a kada pasu travu, ne odgrizaju je na vrhu, nego
.je do korijena odgrizu ili upravo iz zemlje iščupaju. Naravna je poslijedica toga, da


28




ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 31     <-- 31 -->        PDF

takove šume moraju zakržljati, a zemlja mora ogoljeli. Koza je nalik dobročimcu, koji
dva puta više uzima nego daje i tako po malo pospješuje konačnu propast narodia.«


Jednako su štetnost paše koza u šumama, te neograničenog držanja koza, naglašavali
svi naši stručni pisci.


Zakon o šumama od 21. XII. 1929. ostavio je mogućnost, da najsiromašnije pučanstvo
smije držati koze u ograničenom broju (čl. .33.). Te sirotinjske koze ne smatramo
štetnima, jer su ograničenog broja. Štetnije su koze imućnijih seljaka, koje prave
štete u velikom svom broju.


Naš ´seljak treba da prijeđe na intenzivnije stočarstvo, nego li što je držanje
koza. Plemenitija stoka postati će mu i rentabiliiija. Potouja doduše treba više njege
i truda, nego li koze, ali bez truda ne ide, jeir »na muci grozdovi vise«.


Iz sviju gore navedenih razloga smatramo, da propis § 33. zakona o šumama od


21. XII. 1929. nije odviše strog, jer je svakako potrebno ograničiti pašu koza u šumama
kod nas i dozvoliti tu pašu samo najsiromašnijima.
Smatramo, da bi bilo nepotrebno miiijenjati slovo zakona po predmetu. Tim više,
što je predmetni član 33. predvidio, da mogu opće upravne vlasti iprvoga stepena dozvoliti
pojedinim porodicama ispašu koza u šumama u ograničenom broju, koji je potreban
za izdržavanje porodice. Dakle opšta upravna vlast prvog stepena prosuđuje
onaj broj koza, koji je potreban za uzdržavanje porodice. U nekim krajevima, gdje je
to potrebno, dozvoliti´će dakle upravne vlasti same od sebe već veći broj koza, dok
će se u krajevima manje potrebe dozvoliti manji broj. Potreba pojedinih krajeva može
se regulisati u vezi sa članom 33. zakona.


U službenom tumaču zakona o šumam.a (Dr. Balen, Dr. Sagadln: Zakon o šumama,
izdanje Ministarstva šuma) na str. 60-toj se kaže: »Tendenca je zakonodavca, da se
postepen o smanjuje broj kozjih grla svuda, gdje je danas još dopušteno njihovo
puštanje na pašu, a da se ne dopusti, gdje ui dosada nije bilo potrebno.«


Isto tako Pravilnik Ministarstva šuma o puštanju koza u šume čl. 2. kaže: Opšta
upravna vlast će ustanoviti:
»Najveći broj koza, što ga pojedina porodica sme da ima obzirom na davanje
mlijeka za olakšanj e prehrane članova porodice.«
Zakon 0 šumama predvidio je dakle dovoljno mogućnosti za držanje koza i ispašu
koza u šumama.


Ne smatramo potrebnim, da se mijenja slovo zakona, kad je u zakonu predviđeno
riješenje pitanja tako, da se postepenim ograničavanjem broja koza može taj broj
svesti na raoijonalnu mjeru. To postepeno reduciranje ne mora se nikako naglo provesti,
već polagano. Narod će s vremenom sam uvidjeti, rda je § 33. Zakona o šumama
izrađen samo u njegovom sopstvenom interesu t. j . u interesu blagostanja narodne
budućnosti.


Po § 93. Zakona o šumama od 21. XII. 1929. imperativno se određuje, da se naš
krš ima zašumiti u roku od 50 godina. To je nemoguće provesti, ako se dozvoli ispaša
koza u šumama, odnosno ne ograniči broj koza.


Mogu se postepeuo smanjiti i ograničiti površine za ispašu koza, a onda će se
time eo ipso smanjiti i broj koza.


Uvjereni smo, da narodna sirotinja nije prigovarala članu 33. Zakona od 21. XII.
1929. Prigovarali su oni, koji drže i uzgajaju koze u spekulativne svrhe, jer oni su tim
članom zapravo jedino tangirani. Sirotinju zakon nije dirao, jer joj je ostavio mogućnost
držanja koza.


Ako sadanje ekonomske prilike posebno imperativno traže za pojedini kraj (Južna
Srbija), da se drže koze u većem broju, neka se za taj kraj (pravilnikom učini izuzetak.


^9




ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 32     <-- 32 -->        PDF

2. ODLAGANJE NAPLATA ŠUMSKIH KAZNI I ODŠTETA PO ZAKONU 0 ŠUMAMA
OD 2L XII. 1929.


Mišljenje, odaslano g. Ministru šuma sa sjednice U/pravnog odbora Jug. šum. udruženja,
održane na dan 23. i 24. novembra 1930.


Kažnjavanje je najstrože za kradu van šume, za kradu na polju, u vrtu, po kućama
i t. d. Kradljivac se kažnjava po zakonu, ali još više i teže ga kažnjava ljudsko
društvo, koje ga prezre d izopći iz svoje sredine.´ Tako je sa krađom van šume.


Krađu u šumi naprotiv naši seljaci smatraju kao nešto skroz prirodna i razumljiva.
Naš narod (osim u Slovenačkoj) ne smatra tu vrst krade u opće kradom. Mnogi
seljak je dapače ponosan, kada mu uspije bezpravna sječa u šumi. To jednako vrijedi
za imućnijeg seljaka, kao i za siromašnijeg.


Po selima našJh šumovitih krajeva ima osim toga ljudi, koji su si izgradili čitavo
poduzeće iz bezpravne goroseče. Kradu šumu pa je onda preprodaju trgovcima za
neznatne svote.


Štete u šumama zbivaju se u glavnom iz dva razna motiva:


1. Seljak ipravi štetu iz vlastite ipotrcbe građe i goriva.
2. Seljak pravi štetu u svrhu preprodavanja t. j . u svrhu nelegalne trgovine.
Neka nam bude slobodno, da se detaljnije pozabavimo razmatranjem gore navedenih
motiva šumskih šteta.
ad 1) Promotrimo li život našega seljaka, vidjeti ćemo, da narod troši drveta
nekoliko puta više, negoli što iznosi faktična, racijonalna potreba. Drvo, koje bi se
moglo prodati u inozemstvo kao prvorazredna građa, često odilazi u peći seljačkih
kuća. To je očito ekonomski gubitak. U mnogim selima nema štednjaka po kućama.
Vatra se loži kroz dan i noć na otvorenom ognjištu. Otvorena ognjišta potrebuju za
cea 3C0% više goriva od štednjaka. Ne loži se prosušeno drvo, već drvo svježe i
vlažno. Uslijed toga se opet troši za kojih 30% više nego li bi bilo racijonalno od
potrebe.


Golemi dijelovi naših šuma neracijonalno i nepotrebno odlaze na taj način u
vazduh. Odlazi neracijonalno ono, što je šuma tolikom ustrajnošću stvarala kroz
vijekove.


Jedan od razloga prevelike trošnje drveta sa strane našega seljaka je i neprosvečenost.
Prosvjećivanjem, školom, upućivanjem i direktnim saobraćajem sa seljaštvom
moći će se mnogo popraviti. Šumarsko osoblje nastoji, da učini u tome pogledu
sve što je moguće. Ali ipak. Seljak je konzervativan. Kako su radili njegovi roditelji,
tako radi i on. Put prosvjete neophodno je potreban, ali je dugotrajan, mukotrpan i´
spor. Cesto i bezuspješan. Najbolja racijonalizacija potrošnje kod našega seljaka će
se postići strogim kažnjavanjem bezpravne gorosječe i utjerivanjem globa.


Ono drvo, koje je seljaku potrebno za njegov racijonalnd potrošak, to drvo on u
većini slučajeva dobiva bilo kao ovlaštenik zemljišne zajednice, imovne općine, ili pako
dobiva po pravu servituta iz državnih šuma. Ono, što se pokrade preko toga u šumama,
treba kažnjavati strogo i pravedno. Ta će nam strogost sačuvati šumo i spasiti našoj
narodnoj ekonomiji mnoge kapitale.


Seljak treba da uvidi, da i u šumi vrijedi pravo vlasništva kao i svagdje drugdje.
I šuma je kapital kao i svaki drugi kapital. Mentalitet naroda prema krađi u šumi treba
da se promijeni. Napose za državne šume ne smije viziti ono, da su one svačije i ničije.
Strogim zakonskim -propisima je to moguće postići.


Naravno, seljak treba da ima mogućnosti, da si uzmogne legalnim putem nabaviti,
t. j . kupiti u šumama ono, što mu eventualno neophodno treba. Uprošćivanjem
administracije se to lahko može provesti.


30




ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 33     <-- 33 -->        PDF

ad 2) Krađa se izvršuje u svrhu preprodaje. Štetočinja proda ukradeno drvo


obično potajno trgovčiću uz neznatan novac. Kroz njegove ruke taj novac kako dolazi
tako i prolazi. Samome seljaku redovno ne donosi sreće ni blagostanja u nijednom
pogledu. Novac se potroši u birtiji. Ovakav novac rada samo porokama i gubitcima
kako moralnim tako i fizičkim.


Potonjoj goroscči valja najenergičnije stati na kraj. To je moguće jedino strogim
zakonskim propisima i neposrednim kažnjavanjem i izvršivanjem kazni i utjerivanjem
globi. Odlaganje kazni djeluje vrlo štetno. Štetočinjac se osjeća sigurniji i potaknut
je na dalje krađe.


Naše šume su stradale znatno uslijed rata. Sjeklo i haralo se nemilice. Još više
su stradale iposlije rata. Deset godina stranačkih borbi iscrpio ih je znatno. Svaka
stranka je nastojala, da narodu što više popušta, dajući mu koncesije u šumama. Narod
se je u mentalitetu prema šumi sve više iskvario, kao da je šuma svačija i ničija.
Protivu najezdi naroda na šume jedva su se mogli boriti šumari i šumarsko osoblje.
Rezultatiralo je to sa hiljadu tužbi kod sudova. Ali sve to nije mnogo koristilo, jer su
se kazne i odštete odlagale i opraštale.


Energičnim zakonskim propisima i izvršivanjem tih propisa moguće je spasiti
šume od daljnje neracijonalnosti. Stoga razloga je .l´ugoslovensko šumarsko udruženje
pozdravilo Zakon o šumama od 21. XII. 1929. i njegoove stroge propise u kažnjavanju
bespravne goroseče.


Zakon je u kratko vrijeme, otkako je stupio na snagu, pokazao u pojedinim


područjima vrlo dobre rezultate baš zbog svojih strogih propisa. Još se nije niti za


pravo počeo primjenjivati, a već je broj šumskih šteta znatno spao.


IV. Pravilnik za stipendije dvojici studenata šumarstva.
Tajnik predlaže tekst pravilnika. Po tome tekstu bi bilo predviđano, da se svake
godine u budžetu osigura izvjesna svota za stipendijo. Dijelile bi se dvije stipendije.
Jedna za slušača šumarstva na zagrebačkom fakultetu, a druga na beogradskom. Pravo
na stipendij bi im.ala samo šumarska djeca. Pravo natjecanja imali bi slušači tek nakon
položenog I. drž. ispita uz iznimku onih, kojima otac više ne živi. Potonji bi se već
sa maturom mogli natjecati za stipendij.


Razvija se debata.
Gosp. iug. Mauojlovi ć ..: Kada bi podjeljivali stipendije po predlogu tajništva,
moglo bi se desiti, da isškolamo kojeg našeg pitomca i dovedemo ga kažimo do
treće godine studija. Uzmimo da u budžetu za daljnju godinu više ne možemo osigurati
potrebnu svotu. Šta će biti s tim našim stipendistom? Morati će da napusti studij.
Ako već zovemo te potpore stipendijom, preuzimamo na sebe moralnu dužnost, da naše
kandidate isškolamo do kraja, ako su valjani i dobri đaci.
Qosp. ing. Bogičevi ć predlaže, da se uopće ne upotrijebi izraz stipendija,
već neka se to nazove potjporom.
Oosp. predsjednik .. C i r k o v i ć razlaže, kako bi bilo dobro da se može osnovati
fond, iz kojega bi se plaćale stipendije. Kada bi fond bio toliko velik, da bi se iz
kamata mogle davati trajno stipendije. Zato bi ali trebala znatna svota. Nama je skupština
u Ljubljani stavila u budžet izvjesnu svotu za stipendije u slijedećoj godini (2 stipendije
po 800 Din mjesečno). Mi moramo zaključak skupštine izvršiti i te stipendije
podijeliti.
Tajnik N. Neidhaird t razlaže, kako leži poteškoća i u tome, što se budžetna
godina Udruženja ne poklapa sa školskom godinom. Školska godina počinje u oktobru
mjesecu, a budžetska tek u Januaru. Ako stipendiju dijelimo počevši od januara mjeseca,
nismo pomogli mnogo, jer škola počinje 1. oktobra. Studenat kada je došao do
jatiuara, pa mu se za preostali dio školske godine dade stipendij, dolazi mu to kao


31




ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 34     <-- 34 -->        PDF

(


di


/I ^ ,
H - I { -i/ hf


*
I n^´-44´l\
nešto, čime nije računao već unaprijed. Još je gore, ako stipendij stane u decembru


t. j . lusred školske igodine. Stoga predlažem, da se svota koja je stavljena u budžet zz.
g. 1931. odredi za školsku godinu 1931/32. te da se stvori kao neki fond ili depozit u
koji bi ulazile svote određene u budžetu Udruženja za stipendije. Iz toga fonda (depozita),
da se plaćaju potpore, odnosno stipendije kroz čitavu školsku godinu.
Zaključuje se slijedeće:


1. Svote određene u budžetu za 1931. god. podijeliti će se u školskoj godim
1931/32.
2. Tajništvo će spremiti pravilnik za stipendije, koji će se predložiti narednoj
skupštini.
3. Po pravilniku neka se predvidi depozit ili fond za stipendije.
U taj depozit bi ulazile: a) Svote određene za stipendije u budžetu Udruženja;
b) svote, koje su gg. članovi plaćali dosada kao dobrovoljne potpore za studente;
c) predvidjeti će se u budžetu potpore za 10 ili 12 mjeseci, a podijeliti će se samo za
9 mjeseci školske godine. Svote za ostala 1 do 3 mjeseca će ulaziti u depozit (fond)
za stipendije, d) U depozit (fond) bi ulazile i svote, koje će uplaćivati kao dobrotvori
oni, koji su se o njegovom trošku školali kao i dobrovoljni prilozi ostalih članova.


4. Stipendije bi se plaćale iz depozita, koji bi se vremenom pretvorio u fond.
V. Svetosavske nagrade dvojici studenata šumarstva.
Tajništvo tpredlaže, da se raspiše natječaj za svetosavske nagrade. Nagraditi će
se dvojica studenata svaki sa 1000 dinara. Jedan na Šum. fakultetu u Zagrebu, drugi
u Beogradu. Rok do Sv. Save u 1931. go.d. je odviše kratak. Đaci treba da imadu


^ vremena, da uzmognu ozbiljnije obraditi koju temu. To je moguće, ako imadu i preko
/ piraznika vremena da rade na tcmatu. Najzgodnije bi bilo, da se teme raspišn već
recimo u aprilju ili maju mjesecu putem Šum. Lista, a radnje neka se uručuju početkom
decembra. Tako bi studenti imali dovoljno vremena, da se ozbiljnije pozabave sa stvari,
da donesu nešto zrelijega, što bi se eventual´no moglo štampati i u Šum. Listu.
Svrha tih nagrada jeste, da se studenti zainteresiraju. Kada si slušač šumarstva
izabere još kao student kakovu temu, pa je obradi, on će se s tom temom odnosno
predmetom i kasnije u životu uvijek rado baviti.
Predlažem slijedeće teme:


1. Šumarstvo u prošlosti, sadašnjosti i b u d lu ć u o s t li nacionaln
e ekonomije . (Šumarstvo u narodno-ekonomskom životu sadašnjosti igra
vidnu ulogu. Prikažite razvoj važnosti šumarstva. Nekada se sa šumama nije ekonomisalo.
Ekonomisalo se je samo sa skoncentrisanijim vrijednostima. Da´nas je drugačiije.
Intenzitet ekonomski postaje svakim danom sve veći. Dočarajte sliku toga ckonomisatija
sa šumama u narodnoj ekonomiji budućnosti.)
2. Industrija papira i šumarstvo. (U čemu sastoji industrija papira.
Šta je sve potrebno za njen prosperitet. Kakove izglede ta industrija ima u Jugoslaviji.
Njene veze sa šumom i šumarstvom.)
3. Šumarski List od 1876. d o 1930. godine u svjetlu statistike.
(Piikažitc razvoj Šum. Lista. Grafički se na pr. dade prikazati, koliko su pojedina
godišta imala stranica. Tko su bili urednici. Koliko je stranica svega štampano, koliko
članaka, kako se članci raspodijeljuju prema strukama, kakova pitanja su najviše obrađivana
i t. d. Članci studenata šumarstva u Listu i t. d.)
4. D j e 1 o k r u g i rad s r e s k i h šumarskih referenata kod upravnih
vlasti I. s t e p e n a.
5. Šume i imena mjesta i gora. (Mnoga mjesta, sela i gradovi kod nas
imadu imena prema kojoj vrsti drveta ili kojoj biljci u šumi, na pr. Jasenak, Drvar,
Kostanjevica, Dubica, Jagodina i t. d. i t. d. Naći ćete takovih imena dosta u kakovom
33




ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 35     <-- 35 -->        PDF

tačiiom popisu mjesta. Sačinite si jedim ili više karata, u 1<... urišitc l\oirturc Jugoslavije
i unesite u takovu kartu sva mjesta, kojima ime potječe od šume. Razmatrajte
dobivene rezultate i t. d.)
6. Za r drven i uglje n umjest o benzin a za pogo n m o t o r n i li (/)´(!/(´´ fvf . 2 I
vozila ? (U francuskoj ili talijanskoj literaturi prošlih godina naći ćete dovoljno podataka
za to pitanje. Revue des ..... et forets, L. Alpe. Pitanje je za našu zemlju 0\YQ/
^ ´
^]7)//^....
također od eminentne važnosti. Mi nemamo nalazišta nafte, ali imademo šuma.)
7. Strojev i z a računanje . (Sistemi tih strojevi, upotreba, prednosti, njihova
važnost po razvoj današnjeg privrednog života i nauke.)
Oosp. predsjednik .. Ć i r k o v i č prigovara temama, da su djelomično odviše
teške, a djelomično nisu posve šiumarske.
Tajni k izlaže, kako se Svetosavske nagrade Njegovom Veličanstva Kralja
dijele na fakultetu u Beogradu i Zagrebu. Za potonje nagrade raspisuju teme gg. profesori
šumarstva. To su većinom posve stručne teme. Ne bi dakle smetalo, što neke
od gore predloženih tema nisu strogo stručne.
Prima se predlog tajništva sa napomenom, da se tajništvo još sporazumi o predloženim,
kao eventualno i o daljnjim temama, sa kojim profesorom šumarstva.
V. Predlog gosip. Bracanoviča, da se omogući nekim članovima, koji su sada u
državnoj službi lu III. kategoriji, da mogu polagati ispit za II. kategoriju, ako imaju 4
razreda srednje te nižu šumarsku školu i ako su u državnoj službi dobro ocijenjeni.
Time bi dobili i formalno pravo za samostalno vođenje šum. gospodarstva.
Zaključuje se slijedeće:
Zakon 0 činovnicima glava II. član 6 kaže, đa se za II. kategoriju traži puna
srednjoškolska sprema ili srednja stručna škola sa propisanim završnim ispitom. Očito
je poradi ovog pozitivnog zakonskog propisa stavljen i u Pravilmik za polaganje drž.
šum. praktičnog ispita II. kat. isti zahtjev. Taj pozitivan zakonski propis mogao bi se
promijeniti jedino zakonom a nikako,ne uredbom, kako gosp. predlagač predlaže. Zakon
a. šumama propisao je, da se u budućnosti traži za samostahio vođenje šum. gospodarstva
potpuna fakultetska sprema (član 132). U duhu potonjeg propisa također ne bi
bilo, kada bi Udruženje predlagalo poseban zakon za prelaz šum. činovnika iz lU. u
II. kategoriju.
VI. Tajnik čita predloge gosp. ing. Miklaua . 1.
Oreoa-ganizaciij i budući h skupština . Neka se na skupštinama
više pažnje posveti predavanjima i referatima. Struka neka dođe više do izražaja.
Formalnosti neka se skrate.
Zaključuje se da tajništvo izradi program za skupštine, o kome će se debatirati
na slijedećoj sjednici.
2. ´0 kakovo j stručno j c k sk u r z i ji u tuili
inozemstvo, koju neka
organizira Udruženje.
Gosp. predsjednik .. Cirkovi č razlaže, kako je predložio na ovogodišnjoj
skupštini, da se slijedeće godine glavna skupština održi eventualno u Českoslovačkoj.
Dopisivao se je sa Čehoslovacima o tome predmetu. Oni će održati u 1931. .godini svoj
kongres u Šleskoj. Za nas to ne bi bilo toliko od interesa. Ali u god. 1932. bi mi mOgli
održati našu glavnu skupštinu u Subotici ili Novom Sadu, pa bi se tom prilikom mogla
jedna ekskurzija organizirati u Ceskoslovačku. Čehoslovaci su izvijestili, da bi bolje
bilo, da dođemo ;u godini 1932., kada će biti i svesokolski slet u Pragu.
Zaključuje se pokušati u god. 1931. organizirati jednu stručnu ekskurziju unutai:
Jugoslavije. ´´ , . ´ i _ , _j




ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Tajništvo neka se infortniše i zamoli Šipadovo poduzeće, da li bi se mogfa iidesiti
eikskuiraJija kroz to poduzeće. Kventualno od Prijedora do Jajca. Preko Šumarskog
Lista neka se pozovu članovi, da se jave, koji bi željeli sudjelovati. Ako ih se javi
dovoljan broj, održala bi se ekskurzija u proljeće.


VII. Prihvat novih članova. /
Primaju se za redovite članove: /
^(.O´^^ Jng. Jak o v 1 j e v L e o n i d, šum. inžinjcr, DevdeM^/f Ing. Novović Marko,
šum. inžinjer, Batina-Baranja; Ing. Huber t . a d a r a c a, šum. inžinjer asist., ...-
Kumpanija; Ing. Edo Š o 1 i ć, šum. inžinjer, Ogulin; Ing. J´u r k Z d r a v k o, šum.
inžinjer, Novi-Pirezid; Ing. Iva n J u v a n, šum. inžinjer, Bohinjska Bistrica; Ing.
Kutleša Stjepan, šum. inž. asist., Kotor-Varoš; Ing. Knez Antun, šum. inžinjer
asist.. Nova Gradiška; Ing. Hm š a J a r o s 1 a v, šum. inž., Apatin; Ing. Marjanović
Dragutin , šum. inž. asist., Zagreb.


Za članove pomagače:


Q a j i ć N !i k 0 1 a, stud. forest, Zagreb; Rudeš Kamilo, stud. forest, Mostar;
Zaluški Josip, stud. forest, Zagreb; . i 1 i . k o v i ć Ivan, stud. forest, Zagreb;
Brin e r . i 1 a n, stud. forest, Zagreb; Žukin a IvaVi, stud. forest, Zagreb; S u škovič
Viktor, stud. forest, Zagreb.


Istupili: Hanzlovski V c ii c e s 1 a v, kr. gozdar. Mrzli Studence; Presel
Viktor , okrajni gozdar, Kamnik; Prese l Ivan , Viši gozdni svetnik, Ljubljana;
Havrane k Josip, nadšumar, Daruvar.


Umrli: Havasz Jozef, šum. nadsavjetnik, Budapest; Brausil . a k s o,
šum. nadsavjetnik, Zagreb; Mati ć Jovan , šum. nadsavjetnik, Beograd.


EVENTUALIJA.


VIII. Osnivanje Podružnice Jiigoslovenskog šumarskog udruženja u Bedgradu.
Tajnik čita slijedeći dopiis od 15. XI. 1930. privremene uprave Beogradske po


družnice J. Š. U.:
»Upravi Jugoslovenskog šumarskog udruženja, Zagreb.
Da bi rad našeg Udruženja pokazao što bolje rezultate pojavila .se je želja kod


mnogih članova da se u Beogradu osnuje Podružnica Jug. šum. udruženja za teritoriju
koja gravitira Beogradu. Za osnivanje Podružnice javili su se 75 članova Udruženja.
Radi toga, a u saglasnosti sa čl. 26. pravila udruženja održan je 9. o. mj. u Beogradu
sastanak 2. članova, koji su odlučili:


1. da se osnuje Podružnica sa nazivom »Beogradska podružnica Jugoslovenskog
šumarskog udruženja«;
2. da se izabere privremena uprava koja će spremiti pravila Podružnice i sazvati
skupštinu u toku mjeseca decembra tek. god. da pravila pretrese i odobri.
U Upravni odbor su izabrani:
za predsjednika g. Jovan Jekić
„ potpredsjednika g. ing. Dura Janković
„ članove: gg. inž. Vojko Koprivnik, inž. Slobodan Baranac, inž. Ivan


Frković, inž. Petar Ostojić, inž. Ljuba Marković i inž. Nenađ Nikolić.


Za članove redakcionog odbora su izabrani: gg. prof. Dr. Doka Jovanović, prof.


Dr. Pera Đordević, prof. Dr. Milan Marinović, Dr. Žarko Miletić i g. inž. Milan ..


nojlović.


Privremenoj upravi podružnice čast je o ovome izvijestiti upravu radi znanja.«
Pošto je gornji dopis pročitan, uzima riječ tajnik Nikola Neidhardt:
Gospodo! Dozvolite, da izrečem iskreno i otvoreno svoje mišljenje prilikom do


pisa 0 osnivanju »Beogradske Podružnice J. Š. U.«. Prema tome dopisu osnovala bi se
podružnica za teritoriju, koja gravitira Beogradu.


34




ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 37     <-- 37 -->        PDF

što znači tcritonija koja gravitira prcnia Bcoj;radu? Čitava država gravitira prema
Beogradu. Nezgodno bi bilo osnivati Podružnic u za čitavu državu. To onda
više ne bi bila podružnica. Stoga predlažem:


1.) Da se zamoli privremeni odbor podružnice, da tačtio definira teritorij, za
i^oji se osniva podružnica.
Po mome mišljenju bi bilo najbolje, da se podružnice, ako sc već uopće osnivaju,
osnivaju p r e m a b a n o v i n a m a.


Misao stvaranja podružnica po banovinama, a ne ovako općenito »po područjima
gravitacije« suzdržala bi nas od eventualnog jednog budućeg zla. Ako ne stvorimo mogućnost
osnivanja ipodružnica po banovinama, stvorili smo eventualno drugu mogućnost
— mogućnost plemenskih podružnica. A to a priori ne bi bilo
dobro. Imamo podružnicu u Ljubljani, Imati ćemo podružnicu za »teritorij koji gravitira
prema Beogradu«, uvjeren sam, da će se htjeti onda osnovati i podružnica u Zagrebu.


Po mome shvatanju je pitanje od znatne važnosti po naše Udruženje. Od tolike
važnosti, da bi bilo dobro, kada bi se raspravilo ne samo pred forumom od 20´ članova,
već pred forumom sviju članova Udruženja t. j . pred glavnom skupštinom. Slobodan
sam stoga predložiti:


2.) Da se zamole gg. oko osnivanja podružnice u Beogradu, da to osnivanje odlože
do naredne glavne skupštine Udruženja. Na toj narednoj skupštini da se donese
zaključak o osnivanju podružnica prema banovinama.


Daljnje važno pitanje jeste: da li podružnica imade pravo donositi, odašiljati i
predlagati rezolucije be z centrale , direktno na Ministarstva, korporacije i lica van
društva i t. d.


Po mome mišljenju bi svi važni predmeti morali prolaziti cetitralu t. j . Upravni
odbor Udruženja. Gospodo, smatram vanredno važnim to razgraničenje između centrale
i podružnica. Linija kompetence treba da bude povučena posve jasno, da se onemoguće
svi eventualni ncsporazumci.


Riječ uzima gosp. ing. R o h r. Gospoda su nas stavila pred gotov čin. Mi treba
da radimo po pravilima. Slaže se s time, da je najbolji princip, da svaka banovina imade
svoju podružnicu. Banovine su ekonomske cjeline. Pravila su donesena prije zakona
0 podjeli države na banovine. Mi bi morali suglasiti naša pravila sa podjelom države.


(i. predsjednik .. Cirkovi ć predlaže da se postupi po Pravilima.
Član 26. pravila kaže: »Članovi Udružennja sa teritorija jednog ili više susjednih
srezova, mogu osnovati podružnicu, ako se većina članova Udruženja u tim srezovtma
za to izjavi.«


Zaključuje se postupiti po Pravilima i zamoliti privremeni odbor oko osnivanja
podružnice u Beogradu:
1.) da pošalje Upravi popis srezova, koji čine teritorij, za koji se želi osnovati
podružnica;
2.) da pošalje poimence dokaze o tome, da su se većina članova u svako;n od
tih pojedinih srezova izjavila za osnivanje podružnice.


G. hig. Miodragovi ć razlaže, kako bi bilo dobro, da javimo gg. oko osnivanja
podružnice i naše mišljenje u opće o osnivanju podružnica.
Sva prisutna gg. se izjavljuju, da je princip osnivanja podružnica po banovinama
jedino ispravan. Svaka banovina neka ima mogućnost svoje podružnice.
Jednoglasno se zaključuje zamoliti gg. oko osnivanja podružnice u Beogradu,
da odlože to osnivanje do naredne glavne skupštine Udruženja.
Upravni odbor će za tu skupštinu spremiti predlog o osnivanju podružnica po banovinama,
a u saglasnosti sa zakonom o podjeli države na banovine.


IX. Tajnik izvještava kako je gosp. prof. ing. Kauders darovao za studente
Din, 500.— t. j . namijenio je u tu svrhu nagradu, koja mu je bila podijeljena za
3.5




ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 38     <-- 38 -->        PDF

izložene fotosrafije na izložbi u Ljubljani. Tajništvo se je na plemenitom daru najljepše
zalivalilo. Ova svota će biti po želji darovatelja po pola doznačena dekanatu šum.
fakulteta u Zagrebu, te šum. fakultetu u Beograd«, sa molbom, da se dodijeli svagdje
po jednom siromašnom a valjanom studentu šumarstva.


X. Tajnik izvještava, kako je stanje Kereškenijeve zaklade srazmjerno
slabo. Po propisu zaklade smiju se svake godine izdati samo kamati zaklade. Potonji
su upravo neznatni. Glavnica Zaklade izusi nešto preko 8.OOO1 Dinara. Mi bi morali nastojati,
da zakladu nekako povećamo. Naši članovi su nekada bili svi članovi zaklade.
Članom zaklade se je postajalo uplatom od 5 forinti jednom za svagda. To bi recimo
odgovaralo iznosu od lOO Dinara.
Zaključuje se, da se za Olavnu skupštinu spremi predlog 0 zakladi. Osim toga,
da se pošalje članovima raspis za dobrovoljne priloge. U tome raspisu neka se spomene,
da će Uprava predložiti skupštini, da svi oni, koji uplate po 100 Dinara Obilo sada bilo
kasnije) postaju članom zaklade. Poslije smrti takovog člana imade udovica pravo na
potporu iz kamata zaklade. Svaki član Udruženja trebao bi da bude članom zaklade.
Time bi se zaklada podigla 1 oživila.


XI. Pisanje gosp. .. u nekoliko prošlih brojeva Narodne Šume.
Tajnik razlaže, kako neki gospodin .. stalno u Narodnoj Šumi spominje ovo naše
Udruženje. Stalno se spotiče 0 Udruženje. Stavlja predloge o ovome i onome, predbacuje
ovo i ono. Na ovakovo pisanje bilo je svakako potrebno reagovati. Radilo se
samo 0 tome, da li da se reaguje javno, ili da se privatno piše. Smatrao sam podesnijim,
da se privatno piše jedno pismo g. uredniku Narodne Šume. To pismo je odaslano


.21. X. 1930. i glasilo je:
»Poštovani gospodine urednice!
U nekoliko posljednjih brojeva Vašeg cij. lista (na pr. brojevi 32, 35, 36, 42 iz


1930.) iznose se predloži, da bi J. Š. U. trebalo poduzeti izvjesne akcije. Članak u broju
. 36/30 potpisan je sa »jedan član Udruženja«.


Kako se pisac navedeniii članaka nije potpisao svojim imenom, ne možemo se na
njega direktno da obratimo. Stoga molimo Vas, gospodine urednice, da biste g. piscu
tih članaka iskazali slijedeće:


Naši članovi bi trebali znati, kako se stavljaju predloži na Udruženje. Stavljanje
predloga obavlja se pismeno na Upravu, a nikako ne nepotpisano i preko javnosti.


Gospodin pisac, očito potaknut time, što mu Udruženje dosada nije odgovorilo,
u broju 42. Vašeg lista piše: »J. Š. U., koje kako vidimo, nema vremena ni smisl a
za rešavanje ovako komplikovanih pitanja.«


Zar može ovako pisati jedan član Udruženja? Zar to nije kvarenje ugleda Udružennja
i struke? U nijednoj drugoj stručnoj organizaciji članovi ne pišu ovako u nestručnoj
javnosti. Lječničke, inžinjerske i slične korporacije — svi oni drže i znadu da
drže svoj ugled na visini. Čemu smo mi šumari drugačiji?


Gornjim nismo htjeli kazati, da Vaš cij. list nije stručan časopis. Njega čitaju
stručnjaci šumari, ali ga čitaju u znatnoj mjeri i industrijalci i trgovci, kao i njiliovi
namještenici.


Pošto ne želimo polemike, nismo se pozvali na Vas, go.spodine urednice, da donesete
po Zakonu 0 štampi ispravak u Vašem cij. listu. Uvjereni smo, da je onaj izraz
»J. Š. U. nema smisla« u prošlom broju Narodne šume valjda izmakao piscu, a i Vi ste
ga po svoj prilici kao urednik pregledali.


Uvjereni smo, da se to . buduće neće događati, već da će pisac navedenih članaka
imati više pažnje prema svome Udruženju.«
Sjednica odobrava, da je pismo odaslano. Nada se, da će gosp. .. shvatiti člansku
dužnost n buduće prema svome Udruženju.


Ć?6´