DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 29 <-- 29 --> PDF |
IZ UDRUŽENJA ZAPISNIK I. sjednice Upravnog odbora Jug´oslovenskog šumarskog udruženja, koja je održana dne 23. i 24. novembra 1930. god. u Ministaristvu šuma i rudnika u Beogradu. Prisutni: Predsjednik .. Čirković; blagajnik Dragutin Hradil; tajnik: N. N e i d h a r d t; odbornici: gg. . o g i e e v ´i ć, . o j i ć, D u i i ć, Q r ii n \v a 1 d, . anojlović, Miodragović, D. Pctrović, Prpić, Rohr, Saclier. Ispričali su se: Dr. P e t r a č i ć, Š i v i c, S e v n i k, P a . c rn i k i D o j k o v i ć. Predsjeda predsjednik ćirković . I. Tajnik čita zapisnik iprošle sjednice. Prima se do Mianja. Ovjerovljuju gg. . a n 0 j 1 o V i ć i D, u ji i ć. II. Tajnik čita tajnički izvještaj. Prima se u cijelosti. Odobrava se, da se kao honorar za naručene prevode iz češkog jezika za češki i poljski broj Šumarskog lista plaća 50´ dinara po stranici. Blagajnik čita izvještaj o stanju blagajne, kofi se također prima. III. Namjenavanc promjene Zakona o šumama od 21. XII. 19i2´9. u pitanju tp a š e koza u šumama (čl. 33.) te odlaganju kazni i o t š t e t a. Razvija se odulja debata, u kojoj sudjeluju svi prisutni. Qosp. inspektor ing. P e t r o vi ć razlaže, kako je u samom čl. 33. zakona spome nuto, da će se dozvoliti držanje onog broja koza, koji je potreban za izdržavanj e porodica. Pravilnik je međutim taj propis skučio i normirao, da će se dozvoliti samO´ broj koza, koji je nephodno potreban za olakšanj e ishran e sa mlekom. Potonji pojam je už´i od pojma izdržavanja. Nitko od nas nije zato, da se ošteti sirotinja Ui da se u ekonomiji seljaka prave nagli preokreti i revolucije. Sa ekonomskim stanjem treba računati. Seljaku treba dati neku kompenzaciju za koze. Treba unapređivati; ostalo stočarstvo, urediti pašnjake i slična ekonomska pitanja. Baš poradi svega potonjega je potrebno, da se broj koza ne reducira naglo već postepeno. Oosp. direktor ing. Qrunwal d obrazlaže, kako sa brojem koza direktno raste procenat krša u zemlji. Spominje neke krajeve u Lici. Qdje se drži više koza, ima i mnogo više krša. Jedino energičnim mjerama je moguće svesti broj koza na pravu mjeru. Sirotinjske koze ne žehmo dirati. Njih zakon čl. 33. n´ije tangirao. Oosp. ing. Prpi ć napominje kako je vrlo potrebno ograničiti držanje koza. Nemoguće je pošumljavanje, ako se ne reducira broj koza. Proti propisa §33. nije se digla sirotinja, već oni, koji koze drže u većem broju t. j . oni, koji sa kozama spekuliraju. OoSip. ing. . o g i č e V i ć predlaže, ako se već želi promijeniti član ..^ neka se u samom tekstu zakona doda, da se zabranjuje ´držanje koza u svrhu spekulacije. Oosp. ing. P e t r 0 V i ć razlaže, kako su u Južnoj Srbiji prilike drugačije nego u ostalim krajevima. Nakon odulje debate po predmetu prihvaćaju se slijedeće rezolucije, koje se imaju poslati gosp. Ministru šuma. i. PAŠA KOZA U ŠUMAMA. Mišljenje, odaslano g. Ministru šuma sa sjednice Upravnog odbora Jug. šum. udruženja, održane na dan 23. i 24. novembra 1930. Da razmotrimo pravu važnost paše koza u šumama te držanja koza k:)d nas, moramo promotriti s jedne strane uništavajuće djelovanje, koje koza vrši na šumi te. s druge strane važnost, koju šuma ima po blagostanje jednoga kraja, i. naroda. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Istina jeste, da su koze za gđjekoju seljačku obitelj veoma važne. Za najsiromašniji sloj naroda je koza hranioc. Ona može da živi gotovo i na samome kamenu. Oko nje nema truda. Hrani se sama. Ne treba nikakove njege. Koza je najekstcnzivnija forma stočarstva. Razmnaža se brzo i lahko. Razmotrimo li ovako pitanje koza i paše koza u šumama, učiniti će nam se, kao da je koza jedino sretno riješenje bijede u nekim našim krajevima. Kao da bi trebalo nastojati, da se koze što više razmnože. Ali nije tako. Koza je neprijatelj naroda i njegove budućnosti zato, jer je ona neprijatelj šumi. Gdje se slobodno drže koze, tamo ne može šuma da uzraste. Koza odgriza mladice, penje se i na veća stabalca, brsti do čega dostiže. Odgriza i koru. A kada kroz nizove godina uništi šumu, počinje da čupa i posljednju travku. Uništi i zadnje ostatke vegetacije. Kamo sreće, da su sva naša krševita brda još pod šumom, kao što su nekada bila! Ne bi bilo toliko poplave, toliko bure, vremenskih nepogoda i t. d. Bilo bi mnogo više blagostanja u našim krajevima, koji su sada goli. Pri toj narodnoj nesreći, ogo livanju i osiromašivanju nekih naših krajeva igrale su koze neminovno vrlo veliku ulogu. Koza i šuma su dvije znatne ekonomske oprečnosti. Koza daje na oko prvi mo menat prihode, ali s vremenom uništi sam iproduktivitet tla. Na prvi pogled kao da pomaže, a kad tamo odmažc sistematski i uništava blagostanje svoga kraja. Š´uma naprotiv diže produktivnu snagu tla, čuva tlo od vjetrova, opuzina, poplava i t. d. svojim lišćem povećava produktivnu snagu tla polagano i konstantno. Ekonomski je koza na iprvi pogled dobitak, dok je kroz dulji niz godina deficit. Suma je obratno stvaraoc blagostanja. Polagano raste, ali u svakom pogledu djeluje pozitivno. Pa kada se šume njeguju i uzrastu, teku od njih znatni prihodi. Najbolje to vidimo na našem trgovačkom bilansii. Polovina našeg izvoza u inozemstvo čini drvo. Svaki drugi to varni vagon, ćto prelazi našu granicu, da ode u inozemstvo, natovaren je drvom ili kojim proizvodom šuma. Čitavi krajevi kod nas žive od rada u šumama. Stari ljudi po krševitim i golim naŠim krajevima često govore, kako je nekada bilo više blagostanja, kada je bilo više šuma. Priroda je bila obuzdanija. Elementarnih nepogoda nije toliko bilo. Bilo je više zarade, a ´i polja su bolje rađala. U našoj otadžbini imade oko 2 do ,3 milij´una ha. golog tla i šikara, na kome bi jedino šume smjele da rastu, a nikako da pasu koze. Pisac Unwin opisuje u knjizi Goat grazing and forestry in Cyprus (Paša koza i šumarstvo otoka Kipra), kako su koze upravo u stanju, da opustoše čitave krajeve. Navada primjere iz čitavoga svijeta. »Strašan dokaz škodljivosti paše koza je otok Sv. Helene. Otok je nekada bio pod gustom šumom. Godine 1502. bile su uvedene koze. Brzo su-se razmnožile u velikoj mjeri. Godine 1710. bile su šume još prihčno sklop ljene, 1724. su dostigla stara stabla svoju granicu života, podmladak se nije mogao podići uslijed odgnizanja po kozama. Stara stabla su propadala uslijed starosti jedno za drugim. I tako je nestalo šume sasvim iznenada. Uslijed toga je došlo do znatnoga pogoršanja klime. Godine 1731. je bilo radi toga naređeno, da se sve slobodne koze postrijeljaju. Nažalost prekasno. Nestalo je šume 200 godina iza kako je uvedena koza.« Godine 1836. piše Darwin o istom otoku: »Sandy-Bay je sada toliko suh, da sam morao potražiti službene podatke o tomu, da uopće uzmognem vjerovati, da su tu nekada mogla rasti stabla.« Nažalost slično stanje osiromašenja je nastupilo i u nekim našim krajevima. Pred više od pola vijeka piše >uviažcni naš književnik Bogoslav Šulck: »Koze su prave tarišume i svikoliki neprijatelji šuma ne nanose istima toliko štete koliko koze, jer one brstom unište sve mladice, a kada pasu travu, ne odgrizaju je na vrhu, nego .je do korijena odgrizu ili upravo iz zemlje iščupaju. Naravna je poslijedica toga, da 28 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 31 <-- 31 --> PDF |
takove šume moraju zakržljati, a zemlja mora ogoljeli. Koza je nalik dobročimcu, koji dva puta više uzima nego daje i tako po malo pospješuje konačnu propast narodia.« Jednako su štetnost paše koza u šumama, te neograničenog držanja koza, naglašavali svi naši stručni pisci. Zakon o šumama od 21. XII. 1929. ostavio je mogućnost, da najsiromašnije pučanstvo smije držati koze u ograničenom broju (čl. .33.). Te sirotinjske koze ne smatramo štetnima, jer su ograničenog broja. Štetnije su koze imućnijih seljaka, koje prave štete u velikom svom broju. Naš ´seljak treba da prijeđe na intenzivnije stočarstvo, nego li što je držanje koza. Plemenitija stoka postati će mu i rentabiliiija. Potouja doduše treba više njege i truda, nego li koze, ali bez truda ne ide, jeir »na muci grozdovi vise«. Iz sviju gore navedenih razloga smatramo, da propis § 33. zakona o šumama od 21. XII. 1929. nije odviše strog, jer je svakako potrebno ograničiti pašu koza u šumama kod nas i dozvoliti tu pašu samo najsiromašnijima. Smatramo, da bi bilo nepotrebno miiijenjati slovo zakona po predmetu. Tim više, što je predmetni član 33. predvidio, da mogu opće upravne vlasti iprvoga stepena dozvoliti pojedinim porodicama ispašu koza u šumama u ograničenom broju, koji je potreban za izdržavanje porodice. Dakle opšta upravna vlast prvog stepena prosuđuje onaj broj koza, koji je potreban za uzdržavanje porodice. U nekim krajevima, gdje je to potrebno, dozvoliti´će dakle upravne vlasti same od sebe već veći broj koza, dok će se u krajevima manje potrebe dozvoliti manji broj. Potreba pojedinih krajeva može se regulisati u vezi sa članom 33. zakona. U službenom tumaču zakona o šumam.a (Dr. Balen, Dr. Sagadln: Zakon o šumama, izdanje Ministarstva šuma) na str. 60-toj se kaže: »Tendenca je zakonodavca, da se postepen o smanjuje broj kozjih grla svuda, gdje je danas još dopušteno njihovo puštanje na pašu, a da se ne dopusti, gdje ui dosada nije bilo potrebno.« Isto tako Pravilnik Ministarstva šuma o puštanju koza u šume čl. 2. kaže: Opšta upravna vlast će ustanoviti: »Najveći broj koza, što ga pojedina porodica sme da ima obzirom na davanje mlijeka za olakšanj e prehrane članova porodice.« Zakon 0 šumama predvidio je dakle dovoljno mogućnosti za držanje koza i ispašu koza u šumama. Ne smatramo potrebnim, da se mijenja slovo zakona, kad je u zakonu predviđeno riješenje pitanja tako, da se postepenim ograničavanjem broja koza može taj broj svesti na raoijonalnu mjeru. To postepeno reduciranje ne mora se nikako naglo provesti, već polagano. Narod će s vremenom sam uvidjeti, rda je § 33. Zakona o šumama izrađen samo u njegovom sopstvenom interesu t. j . u interesu blagostanja narodne budućnosti. Po § 93. Zakona o šumama od 21. XII. 1929. imperativno se određuje, da se naš krš ima zašumiti u roku od 50 godina. To je nemoguće provesti, ako se dozvoli ispaša koza u šumama, odnosno ne ograniči broj koza. Mogu se postepeuo smanjiti i ograničiti površine za ispašu koza, a onda će se time eo ipso smanjiti i broj koza. Uvjereni smo, da narodna sirotinja nije prigovarala članu 33. Zakona od 21. XII. 1929. Prigovarali su oni, koji drže i uzgajaju koze u spekulativne svrhe, jer oni su tim članom zapravo jedino tangirani. Sirotinju zakon nije dirao, jer joj je ostavio mogućnost držanja koza. Ako sadanje ekonomske prilike posebno imperativno traže za pojedini kraj (Južna Srbija), da se drže koze u većem broju, neka se za taj kraj (pravilnikom učini izuzetak. ^9 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 32 <-- 32 --> PDF |
2. ODLAGANJE NAPLATA ŠUMSKIH KAZNI I ODŠTETA PO ZAKONU 0 ŠUMAMA OD 2L XII. 1929. Mišljenje, odaslano g. Ministru šuma sa sjednice U/pravnog odbora Jug. šum. udruženja, održane na dan 23. i 24. novembra 1930. Kažnjavanje je najstrože za kradu van šume, za kradu na polju, u vrtu, po kućama i t. d. Kradljivac se kažnjava po zakonu, ali još više i teže ga kažnjava ljudsko društvo, koje ga prezre d izopći iz svoje sredine.´ Tako je sa krađom van šume. Krađu u šumi naprotiv naši seljaci smatraju kao nešto skroz prirodna i razumljiva. Naš narod (osim u Slovenačkoj) ne smatra tu vrst krade u opće kradom. Mnogi seljak je dapače ponosan, kada mu uspije bezpravna sječa u šumi. To jednako vrijedi za imućnijeg seljaka, kao i za siromašnijeg. Po selima našJh šumovitih krajeva ima osim toga ljudi, koji su si izgradili čitavo poduzeće iz bezpravne goroseče. Kradu šumu pa je onda preprodaju trgovcima za neznatne svote. Štete u šumama zbivaju se u glavnom iz dva razna motiva: 1. Seljak ipravi štetu iz vlastite ipotrcbe građe i goriva. 2. Seljak pravi štetu u svrhu preprodavanja t. j . u svrhu nelegalne trgovine. Neka nam bude slobodno, da se detaljnije pozabavimo razmatranjem gore navedenih motiva šumskih šteta. ad 1) Promotrimo li život našega seljaka, vidjeti ćemo, da narod troši drveta nekoliko puta više, negoli što iznosi faktična, racijonalna potreba. Drvo, koje bi se moglo prodati u inozemstvo kao prvorazredna građa, često odilazi u peći seljačkih kuća. To je očito ekonomski gubitak. U mnogim selima nema štednjaka po kućama. Vatra se loži kroz dan i noć na otvorenom ognjištu. Otvorena ognjišta potrebuju za cea 3C0% više goriva od štednjaka. Ne loži se prosušeno drvo, već drvo svježe i vlažno. Uslijed toga se opet troši za kojih 30% više nego li bi bilo racijonalno od potrebe. Golemi dijelovi naših šuma neracijonalno i nepotrebno odlaze na taj način u vazduh. Odlazi neracijonalno ono, što je šuma tolikom ustrajnošću stvarala kroz vijekove. Jedan od razloga prevelike trošnje drveta sa strane našega seljaka je i neprosvečenost. Prosvjećivanjem, školom, upućivanjem i direktnim saobraćajem sa seljaštvom moći će se mnogo popraviti. Šumarsko osoblje nastoji, da učini u tome pogledu sve što je moguće. Ali ipak. Seljak je konzervativan. Kako su radili njegovi roditelji, tako radi i on. Put prosvjete neophodno je potreban, ali je dugotrajan, mukotrpan i´ spor. Cesto i bezuspješan. Najbolja racijonalizacija potrošnje kod našega seljaka će se postići strogim kažnjavanjem bezpravne gorosječe i utjerivanjem globa. Ono drvo, koje je seljaku potrebno za njegov racijonalnd potrošak, to drvo on u većini slučajeva dobiva bilo kao ovlaštenik zemljišne zajednice, imovne općine, ili pako dobiva po pravu servituta iz državnih šuma. Ono, što se pokrade preko toga u šumama, treba kažnjavati strogo i pravedno. Ta će nam strogost sačuvati šumo i spasiti našoj narodnoj ekonomiji mnoge kapitale. Seljak treba da uvidi, da i u šumi vrijedi pravo vlasništva kao i svagdje drugdje. I šuma je kapital kao i svaki drugi kapital. Mentalitet naroda prema krađi u šumi treba da se promijeni. Napose za državne šume ne smije viziti ono, da su one svačije i ničije. Strogim zakonskim -propisima je to moguće postići. Naravno, seljak treba da ima mogućnosti, da si uzmogne legalnim putem nabaviti, t. j . kupiti u šumama ono, što mu eventualno neophodno treba. Uprošćivanjem administracije se to lahko može provesti. 30 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 33 <-- 33 --> PDF |
ad 2) Krađa se izvršuje u svrhu preprodaje. Štetočinja proda ukradeno drvo obično potajno trgovčiću uz neznatan novac. Kroz njegove ruke taj novac kako dolazi tako i prolazi. Samome seljaku redovno ne donosi sreće ni blagostanja u nijednom pogledu. Novac se potroši u birtiji. Ovakav novac rada samo porokama i gubitcima kako moralnim tako i fizičkim. Potonjoj goroscči valja najenergičnije stati na kraj. To je moguće jedino strogim zakonskim propisima i neposrednim kažnjavanjem i izvršivanjem kazni i utjerivanjem globi. Odlaganje kazni djeluje vrlo štetno. Štetočinjac se osjeća sigurniji i potaknut je na dalje krađe. Naše šume su stradale znatno uslijed rata. Sjeklo i haralo se nemilice. Još više su stradale iposlije rata. Deset godina stranačkih borbi iscrpio ih je znatno. Svaka stranka je nastojala, da narodu što više popušta, dajući mu koncesije u šumama. Narod se je u mentalitetu prema šumi sve više iskvario, kao da je šuma svačija i ničija. Protivu najezdi naroda na šume jedva su se mogli boriti šumari i šumarsko osoblje. Rezultatiralo je to sa hiljadu tužbi kod sudova. Ali sve to nije mnogo koristilo, jer su se kazne i odštete odlagale i opraštale. Energičnim zakonskim propisima i izvršivanjem tih propisa moguće je spasiti šume od daljnje neracijonalnosti. Stoga razloga je .l´ugoslovensko šumarsko udruženje pozdravilo Zakon o šumama od 21. XII. 1929. i njegoove stroge propise u kažnjavanju bespravne goroseče. Zakon je u kratko vrijeme, otkako je stupio na snagu, pokazao u pojedinim područjima vrlo dobre rezultate baš zbog svojih strogih propisa. Još se nije niti za pravo počeo primjenjivati, a već je broj šumskih šteta znatno spao. IV. Pravilnik za stipendije dvojici studenata šumarstva. Tajnik predlaže tekst pravilnika. Po tome tekstu bi bilo predviđano, da se svake godine u budžetu osigura izvjesna svota za stipendijo. Dijelile bi se dvije stipendije. Jedna za slušača šumarstva na zagrebačkom fakultetu, a druga na beogradskom. Pravo na stipendij bi im.ala samo šumarska djeca. Pravo natjecanja imali bi slušači tek nakon položenog I. drž. ispita uz iznimku onih, kojima otac više ne živi. Potonji bi se već sa maturom mogli natjecati za stipendij. Razvija se debata. Gosp. iug. Mauojlovi ć ..: Kada bi podjeljivali stipendije po predlogu tajništva, moglo bi se desiti, da isškolamo kojeg našeg pitomca i dovedemo ga kažimo do treće godine studija. Uzmimo da u budžetu za daljnju godinu više ne možemo osigurati potrebnu svotu. Šta će biti s tim našim stipendistom? Morati će da napusti studij. Ako već zovemo te potpore stipendijom, preuzimamo na sebe moralnu dužnost, da naše kandidate isškolamo do kraja, ako su valjani i dobri đaci. Qosp. ing. Bogičevi ć predlaže, da se uopće ne upotrijebi izraz stipendija, već neka se to nazove potjporom. Oosp. predsjednik .. C i r k o v i ć razlaže, kako bi bilo dobro da se može osnovati fond, iz kojega bi se plaćale stipendije. Kada bi fond bio toliko velik, da bi se iz kamata mogle davati trajno stipendije. Zato bi ali trebala znatna svota. Nama je skupština u Ljubljani stavila u budžet izvjesnu svotu za stipendije u slijedećoj godini (2 stipendije po 800 Din mjesečno). Mi moramo zaključak skupštine izvršiti i te stipendije podijeliti. Tajnik N. Neidhaird t razlaže, kako leži poteškoća i u tome, što se budžetna godina Udruženja ne poklapa sa školskom godinom. Školska godina počinje u oktobru mjesecu, a budžetska tek u Januaru. Ako stipendiju dijelimo počevši od januara mjeseca, nismo pomogli mnogo, jer škola počinje 1. oktobra. Studenat kada je došao do jatiuara, pa mu se za preostali dio školske godine dade stipendij, dolazi mu to kao 31 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 34 <-- 34 --> PDF |
( di /I ^ , H - I { -i/ hf * I n^´-44´l\ nešto, čime nije računao već unaprijed. Još je gore, ako stipendij stane u decembru t. j . lusred školske igodine. Stoga predlažem, da se svota koja je stavljena u budžet zz. g. 1931. odredi za školsku godinu 1931/32. te da se stvori kao neki fond ili depozit u koji bi ulazile svote određene u budžetu Udruženja za stipendije. Iz toga fonda (depozita), da se plaćaju potpore, odnosno stipendije kroz čitavu školsku godinu. Zaključuje se slijedeće: 1. Svote određene u budžetu za 1931. god. podijeliti će se u školskoj godim 1931/32. 2. Tajništvo će spremiti pravilnik za stipendije, koji će se predložiti narednoj skupštini. 3. Po pravilniku neka se predvidi depozit ili fond za stipendije. U taj depozit bi ulazile: a) Svote određene za stipendije u budžetu Udruženja; b) svote, koje su gg. članovi plaćali dosada kao dobrovoljne potpore za studente; c) predvidjeti će se u budžetu potpore za 10 ili 12 mjeseci, a podijeliti će se samo za 9 mjeseci školske godine. Svote za ostala 1 do 3 mjeseca će ulaziti u depozit (fond) za stipendije, d) U depozit (fond) bi ulazile i svote, koje će uplaćivati kao dobrotvori oni, koji su se o njegovom trošku školali kao i dobrovoljni prilozi ostalih članova. 4. Stipendije bi se plaćale iz depozita, koji bi se vremenom pretvorio u fond. V. Svetosavske nagrade dvojici studenata šumarstva. Tajništvo tpredlaže, da se raspiše natječaj za svetosavske nagrade. Nagraditi će se dvojica studenata svaki sa 1000 dinara. Jedan na Šum. fakultetu u Zagrebu, drugi u Beogradu. Rok do Sv. Save u 1931. go.d. je odviše kratak. Đaci treba da imadu ^ vremena, da uzmognu ozbiljnije obraditi koju temu. To je moguće, ako imadu i preko / piraznika vremena da rade na tcmatu. Najzgodnije bi bilo, da se teme raspišn već recimo u aprilju ili maju mjesecu putem Šum. Lista, a radnje neka se uručuju početkom decembra. Tako bi studenti imali dovoljno vremena, da se ozbiljnije pozabave sa stvari, da donesu nešto zrelijega, što bi se eventual´no moglo štampati i u Šum. Listu. Svrha tih nagrada jeste, da se studenti zainteresiraju. Kada si slušač šumarstva izabere još kao student kakovu temu, pa je obradi, on će se s tom temom odnosno predmetom i kasnije u životu uvijek rado baviti. Predlažem slijedeće teme: 1. Šumarstvo u prošlosti, sadašnjosti i b u d lu ć u o s t li nacionaln e ekonomije . (Šumarstvo u narodno-ekonomskom životu sadašnjosti igra vidnu ulogu. Prikažite razvoj važnosti šumarstva. Nekada se sa šumama nije ekonomisalo. Ekonomisalo se je samo sa skoncentrisanijim vrijednostima. Da´nas je drugačiije. Intenzitet ekonomski postaje svakim danom sve veći. Dočarajte sliku toga ckonomisatija sa šumama u narodnoj ekonomiji budućnosti.) 2. Industrija papira i šumarstvo. (U čemu sastoji industrija papira. Šta je sve potrebno za njen prosperitet. Kakove izglede ta industrija ima u Jugoslaviji. Njene veze sa šumom i šumarstvom.) 3. Šumarski List od 1876. d o 1930. godine u svjetlu statistike. (Piikažitc razvoj Šum. Lista. Grafički se na pr. dade prikazati, koliko su pojedina godišta imala stranica. Tko su bili urednici. Koliko je stranica svega štampano, koliko članaka, kako se članci raspodijeljuju prema strukama, kakova pitanja su najviše obrađivana i t. d. Članci studenata šumarstva u Listu i t. d.) 4. D j e 1 o k r u g i rad s r e s k i h šumarskih referenata kod upravnih vlasti I. s t e p e n a. 5. Šume i imena mjesta i gora. (Mnoga mjesta, sela i gradovi kod nas imadu imena prema kojoj vrsti drveta ili kojoj biljci u šumi, na pr. Jasenak, Drvar, Kostanjevica, Dubica, Jagodina i t. d. i t. d. Naći ćete takovih imena dosta u kakovom 33 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 35 <-- 35 --> PDF |
tačiiom popisu mjesta. Sačinite si jedim ili više karata, u 1<... urišitc l\oirturc Jugoslavije i unesite u takovu kartu sva mjesta, kojima ime potječe od šume. Razmatrajte dobivene rezultate i t. d.) 6. Za r drven i uglje n umjest o benzin a za pogo n m o t o r n i li (/)´(!/(´´ fvf . 2 I vozila ? (U francuskoj ili talijanskoj literaturi prošlih godina naći ćete dovoljno podataka za to pitanje. Revue des ..... et forets, L. Alpe. Pitanje je za našu zemlju 0\YQ/ ^ ´ ^]7)//^.... također od eminentne važnosti. Mi nemamo nalazišta nafte, ali imademo šuma.) 7. Strojev i z a računanje . (Sistemi tih strojevi, upotreba, prednosti, njihova važnost po razvoj današnjeg privrednog života i nauke.) Oosp. predsjednik .. Ć i r k o v i č prigovara temama, da su djelomično odviše teške, a djelomično nisu posve šiumarske. Tajni k izlaže, kako se Svetosavske nagrade Njegovom Veličanstva Kralja dijele na fakultetu u Beogradu i Zagrebu. Za potonje nagrade raspisuju teme gg. profesori šumarstva. To su većinom posve stručne teme. Ne bi dakle smetalo, što neke od gore predloženih tema nisu strogo stručne. Prima se predlog tajništva sa napomenom, da se tajništvo još sporazumi o predloženim, kao eventualno i o daljnjim temama, sa kojim profesorom šumarstva. V. Predlog gosip. Bracanoviča, da se omogući nekim članovima, koji su sada u državnoj službi lu III. kategoriji, da mogu polagati ispit za II. kategoriju, ako imaju 4 razreda srednje te nižu šumarsku školu i ako su u državnoj službi dobro ocijenjeni. Time bi dobili i formalno pravo za samostalno vođenje šum. gospodarstva. Zaključuje se slijedeće: Zakon 0 činovnicima glava II. član 6 kaže, đa se za II. kategoriju traži puna srednjoškolska sprema ili srednja stručna škola sa propisanim završnim ispitom. Očito je poradi ovog pozitivnog zakonskog propisa stavljen i u Pravilmik za polaganje drž. šum. praktičnog ispita II. kat. isti zahtjev. Taj pozitivan zakonski propis mogao bi se promijeniti jedino zakonom a nikako,ne uredbom, kako gosp. predlagač predlaže. Zakon a. šumama propisao je, da se u budućnosti traži za samostahio vođenje šum. gospodarstva potpuna fakultetska sprema (član 132). U duhu potonjeg propisa također ne bi bilo, kada bi Udruženje predlagalo poseban zakon za prelaz šum. činovnika iz lU. u II. kategoriju. VI. Tajnik čita predloge gosp. ing. Miklaua . 1. Oreoa-ganizaciij i budući h skupština . Neka se na skupštinama više pažnje posveti predavanjima i referatima. Struka neka dođe više do izražaja. Formalnosti neka se skrate. Zaključuje se da tajništvo izradi program za skupštine, o kome će se debatirati na slijedećoj sjednici. 2. ´0 kakovo j stručno j c k sk u r z i ji u tuili inozemstvo, koju neka organizira Udruženje. Gosp. predsjednik .. Cirkovi č razlaže, kako je predložio na ovogodišnjoj skupštini, da se slijedeće godine glavna skupština održi eventualno u Českoslovačkoj. Dopisivao se je sa Čehoslovacima o tome predmetu. Oni će održati u 1931. .godini svoj kongres u Šleskoj. Za nas to ne bi bilo toliko od interesa. Ali u god. 1932. bi mi mOgli održati našu glavnu skupštinu u Subotici ili Novom Sadu, pa bi se tom prilikom mogla jedna ekskurzija organizirati u Ceskoslovačku. Čehoslovaci su izvijestili, da bi bolje bilo, da dođemo ;u godini 1932., kada će biti i svesokolski slet u Pragu. Zaključuje se pokušati u god. 1931. organizirati jednu stručnu ekskurziju unutai: Jugoslavije. ´´ , . ´ i _ , _j |
| ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Tajništvo neka se infortniše i zamoli Šipadovo poduzeće, da li bi se mogfa iidesiti eikskuiraJija kroz to poduzeće. Kventualno od Prijedora do Jajca. Preko Šumarskog Lista neka se pozovu članovi, da se jave, koji bi željeli sudjelovati. Ako ih se javi dovoljan broj, održala bi se ekskurzija u proljeće. VII. Prihvat novih članova. / Primaju se za redovite članove: / ^(.O´^^ Jng. Jak o v 1 j e v L e o n i d, šum. inžinjcr, DevdeM^/f Ing. Novović Marko, šum. inžinjer, Batina-Baranja; Ing. Huber t . a d a r a c a, šum. inžinjer asist., ...- Kumpanija; Ing. Edo Š o 1 i ć, šum. inžinjer, Ogulin; Ing. J´u r k Z d r a v k o, šum. inžinjer, Novi-Pirezid; Ing. Iva n J u v a n, šum. inžinjer, Bohinjska Bistrica; Ing. Kutleša Stjepan, šum. inž. asist., Kotor-Varoš; Ing. Knez Antun, šum. inžinjer asist.. Nova Gradiška; Ing. Hm š a J a r o s 1 a v, šum. inž., Apatin; Ing. Marjanović Dragutin , šum. inž. asist., Zagreb. Za članove pomagače: Q a j i ć N !i k 0 1 a, stud. forest, Zagreb; Rudeš Kamilo, stud. forest, Mostar; Zaluški Josip, stud. forest, Zagreb; . i 1 i . k o v i ć Ivan, stud. forest, Zagreb; Brin e r . i 1 a n, stud. forest, Zagreb; Žukin a IvaVi, stud. forest, Zagreb; S u škovič Viktor, stud. forest, Zagreb. Istupili: Hanzlovski V c ii c e s 1 a v, kr. gozdar. Mrzli Studence; Presel Viktor , okrajni gozdar, Kamnik; Prese l Ivan , Viši gozdni svetnik, Ljubljana; Havrane k Josip, nadšumar, Daruvar. Umrli: Havasz Jozef, šum. nadsavjetnik, Budapest; Brausil . a k s o, šum. nadsavjetnik, Zagreb; Mati ć Jovan , šum. nadsavjetnik, Beograd. EVENTUALIJA. VIII. Osnivanje Podružnice Jiigoslovenskog šumarskog udruženja u Bedgradu. Tajnik čita slijedeći dopiis od 15. XI. 1930. privremene uprave Beogradske po družnice J. Š. U.: »Upravi Jugoslovenskog šumarskog udruženja, Zagreb. Da bi rad našeg Udruženja pokazao što bolje rezultate pojavila .se je želja kod mnogih članova da se u Beogradu osnuje Podružnica Jug. šum. udruženja za teritoriju koja gravitira Beogradu. Za osnivanje Podružnice javili su se 75 članova Udruženja. Radi toga, a u saglasnosti sa čl. 26. pravila udruženja održan je 9. o. mj. u Beogradu sastanak 2. članova, koji su odlučili: 1. da se osnuje Podružnica sa nazivom »Beogradska podružnica Jugoslovenskog šumarskog udruženja«; 2. da se izabere privremena uprava koja će spremiti pravila Podružnice i sazvati skupštinu u toku mjeseca decembra tek. god. da pravila pretrese i odobri. U Upravni odbor su izabrani: za predsjednika g. Jovan Jekić „ potpredsjednika g. ing. Dura Janković „ članove: gg. inž. Vojko Koprivnik, inž. Slobodan Baranac, inž. Ivan Frković, inž. Petar Ostojić, inž. Ljuba Marković i inž. Nenađ Nikolić. Za članove redakcionog odbora su izabrani: gg. prof. Dr. Doka Jovanović, prof. Dr. Pera Đordević, prof. Dr. Milan Marinović, Dr. Žarko Miletić i g. inž. Milan .. nojlović. Privremenoj upravi podružnice čast je o ovome izvijestiti upravu radi znanja.« Pošto je gornji dopis pročitan, uzima riječ tajnik Nikola Neidhardt: Gospodo! Dozvolite, da izrečem iskreno i otvoreno svoje mišljenje prilikom do pisa 0 osnivanju »Beogradske Podružnice J. Š. U.«. Prema tome dopisu osnovala bi se podružnica za teritoriju, koja gravitira Beogradu. 34 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 37 <-- 37 --> PDF |
što znači tcritonija koja gravitira prcnia Bcoj;radu? Čitava država gravitira prema Beogradu. Nezgodno bi bilo osnivati Podružnic u za čitavu državu. To onda više ne bi bila podružnica. Stoga predlažem: 1.) Da se zamoli privremeni odbor podružnice, da tačtio definira teritorij, za i^oji se osniva podružnica. Po mome mišljenju bi bilo najbolje, da se podružnice, ako sc već uopće osnivaju, osnivaju p r e m a b a n o v i n a m a. Misao stvaranja podružnica po banovinama, a ne ovako općenito »po područjima gravitacije« suzdržala bi nas od eventualnog jednog budućeg zla. Ako ne stvorimo mogućnost osnivanja ipodružnica po banovinama, stvorili smo eventualno drugu mogućnost — mogućnost plemenskih podružnica. A to a priori ne bi bilo dobro. Imamo podružnicu u Ljubljani, Imati ćemo podružnicu za »teritorij koji gravitira prema Beogradu«, uvjeren sam, da će se htjeti onda osnovati i podružnica u Zagrebu. Po mome shvatanju je pitanje od znatne važnosti po naše Udruženje. Od tolike važnosti, da bi bilo dobro, kada bi se raspravilo ne samo pred forumom od 20´ članova, već pred forumom sviju članova Udruženja t. j . pred glavnom skupštinom. Slobodan sam stoga predložiti: 2.) Da se zamole gg. oko osnivanja podružnice u Beogradu, da to osnivanje odlože do naredne glavne skupštine Udruženja. Na toj narednoj skupštini da se donese zaključak o osnivanju podružnica prema banovinama. Daljnje važno pitanje jeste: da li podružnica imade pravo donositi, odašiljati i predlagati rezolucije be z centrale , direktno na Ministarstva, korporacije i lica van društva i t. d. Po mome mišljenju bi svi važni predmeti morali prolaziti cetitralu t. j . Upravni odbor Udruženja. Gospodo, smatram vanredno važnim to razgraničenje između centrale i podružnica. Linija kompetence treba da bude povučena posve jasno, da se onemoguće svi eventualni ncsporazumci. Riječ uzima gosp. ing. R o h r. Gospoda su nas stavila pred gotov čin. Mi treba da radimo po pravilima. Slaže se s time, da je najbolji princip, da svaka banovina imade svoju podružnicu. Banovine su ekonomske cjeline. Pravila su donesena prije zakona 0 podjeli države na banovine. Mi bi morali suglasiti naša pravila sa podjelom države. (i. predsjednik .. Cirkovi ć predlaže da se postupi po Pravilima. Član 26. pravila kaže: »Članovi Udružennja sa teritorija jednog ili više susjednih srezova, mogu osnovati podružnicu, ako se većina članova Udruženja u tim srezovtma za to izjavi.« Zaključuje se postupiti po Pravilima i zamoliti privremeni odbor oko osnivanja podružnice u Beogradu: 1.) da pošalje Upravi popis srezova, koji čine teritorij, za koji se želi osnovati podružnica; 2.) da pošalje poimence dokaze o tome, da su se većina članova u svako;n od tih pojedinih srezova izjavila za osnivanje podružnice. G. hig. Miodragovi ć razlaže, kako bi bilo dobro, da javimo gg. oko osnivanja podružnice i naše mišljenje u opće o osnivanju podružnica. Sva prisutna gg. se izjavljuju, da je princip osnivanja podružnica po banovinama jedino ispravan. Svaka banovina neka ima mogućnost svoje podružnice. Jednoglasno se zaključuje zamoliti gg. oko osnivanja podružnice u Beogradu, da odlože to osnivanje do naredne glavne skupštine Udruženja. Upravni odbor će za tu skupštinu spremiti predlog o osnivanju podružnica po banovinama, a u saglasnosti sa zakonom o podjeli države na banovine. IX. Tajnik izvještava kako je gosp. prof. ing. Kauders darovao za studente Din, 500.— t. j . namijenio je u tu svrhu nagradu, koja mu je bila podijeljena za 3.5 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 38 <-- 38 --> PDF |
izložene fotosrafije na izložbi u Ljubljani. Tajništvo se je na plemenitom daru najljepše zalivalilo. Ova svota će biti po želji darovatelja po pola doznačena dekanatu šum. fakulteta u Zagrebu, te šum. fakultetu u Beograd«, sa molbom, da se dodijeli svagdje po jednom siromašnom a valjanom studentu šumarstva. X. Tajnik izvještava, kako je stanje Kereškenijeve zaklade srazmjerno slabo. Po propisu zaklade smiju se svake godine izdati samo kamati zaklade. Potonji su upravo neznatni. Glavnica Zaklade izusi nešto preko 8.OOO1 Dinara. Mi bi morali nastojati, da zakladu nekako povećamo. Naši članovi su nekada bili svi članovi zaklade. Članom zaklade se je postajalo uplatom od 5 forinti jednom za svagda. To bi recimo odgovaralo iznosu od lOO Dinara. Zaključuje se, da se za Olavnu skupštinu spremi predlog 0 zakladi. Osim toga, da se pošalje članovima raspis za dobrovoljne priloge. U tome raspisu neka se spomene, da će Uprava predložiti skupštini, da svi oni, koji uplate po 100 Dinara Obilo sada bilo kasnije) postaju članom zaklade. Poslije smrti takovog člana imade udovica pravo na potporu iz kamata zaklade. Svaki član Udruženja trebao bi da bude članom zaklade. Time bi se zaklada podigla 1 oživila. XI. Pisanje gosp. .. u nekoliko prošlih brojeva Narodne Šume. Tajnik razlaže, kako neki gospodin .. stalno u Narodnoj Šumi spominje ovo naše Udruženje. Stalno se spotiče 0 Udruženje. Stavlja predloge o ovome i onome, predbacuje ovo i ono. Na ovakovo pisanje bilo je svakako potrebno reagovati. Radilo se samo 0 tome, da li da se reaguje javno, ili da se privatno piše. Smatrao sam podesnijim, da se privatno piše jedno pismo g. uredniku Narodne Šume. To pismo je odaslano .21. X. 1930. i glasilo je: »Poštovani gospodine urednice! U nekoliko posljednjih brojeva Vašeg cij. lista (na pr. brojevi 32, 35, 36, 42 iz 1930.) iznose se predloži, da bi J. Š. U. trebalo poduzeti izvjesne akcije. Članak u broju . 36/30 potpisan je sa »jedan član Udruženja«. Kako se pisac navedeniii članaka nije potpisao svojim imenom, ne možemo se na njega direktno da obratimo. Stoga molimo Vas, gospodine urednice, da biste g. piscu tih članaka iskazali slijedeće: Naši članovi bi trebali znati, kako se stavljaju predloži na Udruženje. Stavljanje predloga obavlja se pismeno na Upravu, a nikako ne nepotpisano i preko javnosti. Gospodin pisac, očito potaknut time, što mu Udruženje dosada nije odgovorilo, u broju 42. Vašeg lista piše: »J. Š. U., koje kako vidimo, nema vremena ni smisl a za rešavanje ovako komplikovanih pitanja.« Zar može ovako pisati jedan član Udruženja? Zar to nije kvarenje ugleda Udružennja i struke? U nijednoj drugoj stručnoj organizaciji članovi ne pišu ovako u nestručnoj javnosti. Lječničke, inžinjerske i slične korporacije — svi oni drže i znadu da drže svoj ugled na visini. Čemu smo mi šumari drugačiji? Gornjim nismo htjeli kazati, da Vaš cij. list nije stručan časopis. Njega čitaju stručnjaci šumari, ali ga čitaju u znatnoj mjeri i industrijalci i trgovci, kao i njiliovi namještenici. Pošto ne želimo polemike, nismo se pozvali na Vas, go.spodine urednice, da donesete po Zakonu 0 štampi ispravak u Vašem cij. listu. Uvjereni smo, da je onaj izraz »J. Š. U. nema smisla« u prošlom broju Narodne šume valjda izmakao piscu, a i Vi ste ga po svoj prilici kao urednik pregledali. Uvjereni smo, da se to . buduće neće događati, već da će pisac navedenih članaka imati više pažnje prema svome Udruženju.« Sjednica odobrava, da je pismo odaslano. Nada se, da će gosp. .. shvatiti člansku dužnost n buduće prema svome Udruženju. Ć?6´ |