DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1931 str. 33 <-- 33 --> PDF |
ad 2) Krađa se izvršuje u svrhu preprodaje. Štetočinja proda ukradeno drvo obično potajno trgovčiću uz neznatan novac. Kroz njegove ruke taj novac kako dolazi tako i prolazi. Samome seljaku redovno ne donosi sreće ni blagostanja u nijednom pogledu. Novac se potroši u birtiji. Ovakav novac rada samo porokama i gubitcima kako moralnim tako i fizičkim. Potonjoj goroscči valja najenergičnije stati na kraj. To je moguće jedino strogim zakonskim propisima i neposrednim kažnjavanjem i izvršivanjem kazni i utjerivanjem globi. Odlaganje kazni djeluje vrlo štetno. Štetočinjac se osjeća sigurniji i potaknut je na dalje krađe. Naše šume su stradale znatno uslijed rata. Sjeklo i haralo se nemilice. Još više su stradale iposlije rata. Deset godina stranačkih borbi iscrpio ih je znatno. Svaka stranka je nastojala, da narodu što više popušta, dajući mu koncesije u šumama. Narod se je u mentalitetu prema šumi sve više iskvario, kao da je šuma svačija i ničija. Protivu najezdi naroda na šume jedva su se mogli boriti šumari i šumarsko osoblje. Rezultatiralo je to sa hiljadu tužbi kod sudova. Ali sve to nije mnogo koristilo, jer su se kazne i odštete odlagale i opraštale. Energičnim zakonskim propisima i izvršivanjem tih propisa moguće je spasiti šume od daljnje neracijonalnosti. Stoga razloga je .l´ugoslovensko šumarsko udruženje pozdravilo Zakon o šumama od 21. XII. 1929. i njegoove stroge propise u kažnjavanju bespravne goroseče. Zakon je u kratko vrijeme, otkako je stupio na snagu, pokazao u pojedinim područjima vrlo dobre rezultate baš zbog svojih strogih propisa. Još se nije niti za pravo počeo primjenjivati, a već je broj šumskih šteta znatno spao. IV. Pravilnik za stipendije dvojici studenata šumarstva. Tajnik predlaže tekst pravilnika. Po tome tekstu bi bilo predviđano, da se svake godine u budžetu osigura izvjesna svota za stipendijo. Dijelile bi se dvije stipendije. Jedna za slušača šumarstva na zagrebačkom fakultetu, a druga na beogradskom. Pravo na stipendij bi im.ala samo šumarska djeca. Pravo natjecanja imali bi slušači tek nakon položenog I. drž. ispita uz iznimku onih, kojima otac više ne živi. Potonji bi se već sa maturom mogli natjecati za stipendij. Razvija se debata. Gosp. iug. Mauojlovi ć ..: Kada bi podjeljivali stipendije po predlogu tajništva, moglo bi se desiti, da isškolamo kojeg našeg pitomca i dovedemo ga kažimo do treće godine studija. Uzmimo da u budžetu za daljnju godinu više ne možemo osigurati potrebnu svotu. Šta će biti s tim našim stipendistom? Morati će da napusti studij. Ako već zovemo te potpore stipendijom, preuzimamo na sebe moralnu dužnost, da naše kandidate isškolamo do kraja, ako su valjani i dobri đaci. Qosp. ing. Bogičevi ć predlaže, da se uopće ne upotrijebi izraz stipendija, već neka se to nazove potjporom. Oosp. predsjednik .. C i r k o v i ć razlaže, kako bi bilo dobro da se može osnovati fond, iz kojega bi se plaćale stipendije. Kada bi fond bio toliko velik, da bi se iz kamata mogle davati trajno stipendije. Zato bi ali trebala znatna svota. Nama je skupština u Ljubljani stavila u budžet izvjesnu svotu za stipendije u slijedećoj godini (2 stipendije po 800 Din mjesečno). Mi moramo zaključak skupštine izvršiti i te stipendije podijeliti. Tajnik N. Neidhaird t razlaže, kako leži poteškoća i u tome, što se budžetna godina Udruženja ne poklapa sa školskom godinom. Školska godina počinje u oktobru mjesecu, a budžetska tek u Januaru. Ako stipendiju dijelimo počevši od januara mjeseca, nismo pomogli mnogo, jer škola počinje 1. oktobra. Studenat kada je došao do jatiuara, pa mu se za preostali dio školske godine dade stipendij, dolazi mu to kao 31 |