DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1931 str. 10 <-- 10 --> PDF |
seli.´ Tadanji upravitelj zaklade, general ......., sklopi s jednim konsorcijem kupoprodajni ugovor, prema komu se cijela površina šuma prodaje za svotu od 33,300.000 forinata, a rok sječe odredi se za 25 godina. Uslijed nastupile krize izgubi taj konsorcij poduzetnost duha, te ne čekajući, dok se konjunktura svjetskog trga popravi, prekinu ugovor i pusti svoju kauciju od 3,300.000 forinata u korist zaklade propasti, a osim toga izgubi u ime raznih troškova još 2 milijona forinata. Na taj način i na našu narodnu sreću ostaše šume vlasnost zaklade, koja ih počne pomalo unovčivati i do god. 1910. sve ih je prodala. Svota, koja je kroz 40 godina sječe tih šuma unišla, bila je .^—4 puta veća od one, koju je general ....... prvi puta polučio. Ja sam računom dokazao, da je cijena slavonskoj hrastovim u zlatu od 1881.—1913. rasla godišnje za 4,24%, a od 1881.—1928. za 3,8%.´ U tom dugom odlomku vremena bilo je dizanja i padanja cijena našeg mnogovrijednog hrastovog drva, ali tendenca cijena bila je uvijek u pravcu rastenja. Padanje cijena drvu ne može se toliko pripisivati manjoj potražnji na drvu, koliko živom nastojanju u svijetu, da se svim dobrima cijena obori, pa time i d r v u. U Slovenačkoj na pr. po priznanju tamošnjih stručnjaka nije potražnja za drvom tako jako pala, kako to neki interesenti ističu, kao što uopće kriza u trgovini mekanim drvom nije tako osjetljiva kao tvrdim drvom. Prema tomu neki uviđavniji šumski trgovci ne govore o krizi u trgovini drvom u smislu većine najjačih drvarskih trgovaca, nego tu krizu označuju »preokretom, koji ide doduše za umanjivanjem cijena, ali ujedno i za njihovom stabilizacijom«. Kako sam naprijed spomenuo, uslijed porasta proizvodnje žita u cijelom svijetu došao je i kod nas do izražaja poznati zakon ponude i potražnje na tržištu, koji regulira cijenu sirovina, te po kome cijena robi na tržištu pada, ako robe ima mnogo a kupaca malo. Posve drugačije stoji stvar sa cijenama drva. Poznato je, da je prošlih godina cijena drvu u nas rasla a žitu padala, i da je aktivnost trgovačke bilance u nas podržavao ogromni izvoz drva u milijardama vrijednosti, koji je iznosio 20—25% cjelokupnog izvoza. Cijena hrastovim pragovima u g. 1930. nije ništa manja nego u g. 1929., a uz to njihov izvoz sve više raste. Sudbinu padanja sadanje cijene žitu kroz godine i godine ne će drvo nikada dijeliti, i to: 1. zbog toga, što se šumska proizvodnja odnosno prirast u šumi ne može upotrebom umjetnih gnojiva i strojeva dizati, kako je to moguće u poljoprivredi; 2. što šume, koje danas siječemo. nismo mi podigli i odnjegovali, nego od svojih pređa naslijedili, a njihova se površina sječom sve više umanjuje; 3. što za sječu i izvoz drva iz šume treba ulagati mnogo kapitala, a to se ne može činiti, ako cijena drvu pada; 4. što države, koje su naše drvo do sada uvažale, to će činiti i u buduće, te ga zbog toga ne trebamo njima silom nuditi, a to tim manje, što za dobivenu cijenu drva ne možemo pokrivati troškove proizvodnje drva u našim šumama; - Oesterruichischc Monatsschrift fiir Forstwesen od .- 1871, sadrži oslas licitacije. ´ Prof. Dr. Nenadić: Uređivanje šuma. 1929. str. 45. 53 |