DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1931 str. 12 <-- 12 --> PDF |
đivanja blaRostanja i koji bi najbolje odstranio požude i zavisti, koje uvijek prate svako nagomilavanje bogatstva samo na jednoj strani. Uporno nastojanje u stručnoj trgovačkoj štampi i pretstavke za obaranje šumske takse pretstavljaju naš specijalitet, koji se ne nalazi kod drugih naroda, kako ću to niže dokazati. Obaranjem međutim samo šumske takse, a ne racionalizacijom i štednjom u cijelom inače poslovanju, ne može se ići u susret stagnaciji u drvnoj trgovini. U kolikom odnosu treba da stoji šumska taksa spram ostalih proizvodnih troškova izrade šume, najbolje pokazuje slijedeći diagram, koji je vrijedio u Njemačkoj prije rata za smrekovo drvo, dakle u posve normalnim prilikama i u državi razvijene trgovine drvom i najnaprednijeg šumskog gospodarstva na svijetu. DIAGRAM (Vidi str. 48). Kako se iz tog diagrama vidi, cijena se drva na panju spram cijene na koncu transporta odnosi kao 1 : 4. Utvrđeno je iskustvom i to, da na jednakoj udaljenosti troškovi sječe, izrade i izvoza drva iznose kod hrasta 4—6, a kod četinjača 2—4 puta više od cijene na panju u šumi. Prije nego li se pristupi definitivnom snižavanju šumskih taksa trebaće svakako da se imaju u vidu spomenute činjenice. Osim toga diagram pokazuje i to, gdje treba početi, da se kriza u trgovini drvom ukloni. Da se tu ne mora početi s obaranjem šumske takse, nije potrebno napose isticati. Kako sam u uvodu spomenuo, običajna je stvar u nas, da se kod svake i najmanje depresije na tržištu drvom odmah dižu glasovi za snižavanje cijena drvu na panju. Uzroci se tome ne ispituju, nego se posljedice preko mjere uveličavaju, tražeći poboljšanje u korist samo jednog kontrahenta, t. j . trgovca drvom, a da se pri tom ne vodi računa 0 interesima drugog kontrahenta, t. j . vlasnika šume. Kod drugih međutim naprednih naroda ovakova se stvar prosuđuje sasvim drugačije. Tako je ugledni drvarski list »Holz-Centralblatt« (broj 116., 118., i 119. g. 1930., koji izlazi u Stuttgartu) baveći se istim pitanjima ocrtao u članku »Preisabbau und Horzv/irtschaft« postojeće današnje teškoće ne samo u drvnoj trgovini (iiolzwirtschaft), nego i na polju šumskog gospodarstva (Forst\ virtschaft). Prije nego prijeđemo na prikaz izvoda toga članka, valja mi spomenuti, da u nacionalnoj ekonomiji postoji zakon, po kom cijena proizvedenim dobrima mora u najmanju ruku biti tolika, da pokrije troškove njihove proizvodnje. S toga gledišta polazeći nemoguće je sniziti cijene dobrima, ako se istovremeno ne mogu sniziti i troškovi njihove proizvodnje. Nije pravično, da obaranje cijena drvu ide na račun samo njegovog producenta t. j . vlasnika šume. Treba istaći, da danas padanje cijene produkcionih troškova ne drži isti korak sa snizivanjem cijene gotovog proizvoda. U spomenutom njemačkom listu sadržana je slijedeća statistika o gibanju cijena glavnih proizvoda poljoprivrede, industrije i građevnog materijala u vremenu od 1928.—1930. (t. zv. indeksni broj 1913. = 100): 54 |