DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1931 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Poljoprivredni i industrijsl<;i proizvodi: januar januar juli gibanje cijena 1928. 1930. 1930. u "/„ Biljna hraniva 144,6 117,2 119,7 —24,9 Stoka 102,1 127,9 111,9 + 9,8 Stočni proizvodi 146,6 133,7 121,3 —25,3 Krmivo 140,9 98,3 97,1 —43,8 Sveukupno polj. proizvodi . . 132,2 121,8 114,8 —17,4 Ugalj 130,8 138,4 136,0 + 5,2 Željezo, željezna sirovina . . 126,0 129,6 125,4 — 0,6 Građevni materijal: Kamen i opeka 166,2 175,3 167,3 + 1,1 Željezo za srađu 138,0 141,1 135,9 — 1,1 Građevno drvo 164,5 149,9 135,1 —29,4 Građevni materijal uopće . . 157,6 158,0 148,6 — 9,0 Iz gore navedene statistike se razabire, da je u Njemačkoj cijena drveta padala zajedno s padanjem vrijednosti novca, t. j . drvo u stvari nije poskupilo. Dalje se vidi i to, da je cijena drva uvijek bila nešto viša od cijena agrarnih proizvoda, ali mnogo niža od cijene drugog građevnog materijala odnosno industrijskih proizvoda. To se donekle može razjasniti današnjim načinom građenja kuća, gdje se sve manje upotrebljava drvo, a pri tom stavljaju sve veći zahtjevi na kvalitet drva. Iza krmiva drvo je podnijelo najveći pad cijena, dok je cijena željeza, želj. rude i željeza za gradu ostala ista, a cijena ugljena i opeke je pače porasla. Da je građevni materijal od god. 1928. uopće pojeftinio, ima se u prvom redu pripisati padanju cijene drvu. Naprotiv tome padanju cijene drva ne umanjuju se njegovi proizvodni troškovi, te na taj način rentabilitet šumskog gospodarstva dolazi u pitanje, kako to izlazi iz slijedećih računa: U jednom većem šumskom gospodarstvu drž. šume u Bavarskoj iznose troškovi proizvodnje drva prema god. 1913. preračunano u dinare (100 D = 13,45 .) po ha, kako slijedi: 1913. 1930. Proizvodni troškovi: Uprava = 148 Din. 255 Din. Porez i druge dažbine . = 18 „ 54 Uzgojne radnje . . . = 30 ,, 61 Prometala = 20 ., 40 „ Uređivanje šuma i dr. . ^ 9 .. 20 Svega: 225 Din. 430 Din. Izrada u vi. režiji po m^ = 24 ,, 51 Za prirast od 4 m^ po ha = 96 „ 204 Svega: 345 Din. 685 Din. po m´ = 86 Din. 171 Din. Kako se iz gornjih podataka vidi, strahovito su porasli troškovi u proizvodnji drva u drž. šumama Bavarske. Taj odnos je za naše prilike još veći, što žalibože ne možemo zbog pomanjkanja statistike brojevno dokazati. Naprotiv tomu porastu troškova ne može se veća proizvodnja drva nikakvim sredstvima podići, jer je šumska proizvodnja u svojoj akciji stalna i dugotrajna. 55 |