DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1931 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Inž. DUŠAN NOVKOVIĆ. SARAJEVO: GDJE TREBA TRAŽITI UZROČNIKE SUŠENJU ČETINJASTIH ŠUMA U BOSNI (OU SONT A CHERCHER LES CAUSES DU DEPERISSEMENT DES FORETS CONIFERES EN BOSNIE) U Šumarskom Listu od oktobra pr. g. gosp. Bambulović traži uzročnike i odgovorna lica za katastrofalnu navalu potkornjaka. Ovim člankom nemam namjere, da koga optužujem ili branim, no da bi i javnost bila upućena u ovu pojavu, želim ovdje da iznesem neke podatke i činjenice, koje će unijeti više svjetla u cijelu stvar, makar je to većini nas, koji smo služili kod eksploatacije ovih šuma, sve poznato. Lstina je, da je i u drugim zemljama bilo katastrofalnih pojava insekata. Uzroci ovakovim najezdama mogu biti razni. Osobito pogodne klimatske prilike za potkornjake, prejako iskorištavanje šuma, čiste četinjaste sastojine, slab red u šumi, nemar u prvim momentima pojave oko suzbijanja insekata i t. d. Potkornjaci se javljaju postepeno na izvalama, neoguljenim panjevima, kladama i sitnom materijalu, koji je ostao u šumi neoguljen iza iskorištavanja, na ozlijeđenim stablima, vjetrolomima, prvo na južnim ekspozicijama, jako prorijeđenim sječama, a zatim kako njihov razvoj napreduje, proširuje se i njihov razorni utjecaj na manje otporna, a u pomanjkanju takovih i na zdrava stabla. Poznata je stvar, kakovo je starije kod nas nastalo iza oslobođenja. Politički haos sve je više uzimao maha, a da su šume u tom haosu igrale važnu ulogu, poznato će biti mnogima i osim šumara. Šuma je bila objekt, kojim su razne želje i željice mnogih protekcionaša i političkih trabanata bile zadovoljavane, pomoću njih su se punile kuglicama biračke kutije. Drveta je trebao svak: beskućnik, dobrovoljac, trgovac, protekcionaš, politički korteš, požarom postradali, gladni iz Hercegovine, mnogobrojna humana i dobrotvorna društva, koja su sad počela nicati kao gljive iza kiše. I svim se išlo u susret, naše šume morale su da zadovolje njihove pohlepne želje. Svaki je režim gledao da zadovolji svoje pristalice, jer od njih je opet zavisilo trajanje vlasti toga režima. Na drugoj strani imamo velike šumske industrije, -razne firme i trgovce drvctom. Osobito povoljne konjunkture na drvnom tržištu for sirale su sječu, sjeklo se nemilice, povećavali su se uobičajeni godišnji »etati«. Naravno, kad se već investira i dođe u jedan odio radi sječe, da su ta razna poduzeća nastojala, da iz toga odjela šume izvuku sve, što se god moglo, a njima se moglo sve ono, što je bilo sposobno za upotrebu i trgovinu. U mnogi već jedanput sječeni i iskorišteni odio šume vraćalo se sa sječom nekoliko puta, sve na tužbe firmi, da im je premalo dozna čeno drveta, da prema ugovoru imaju pravo na mnogo veći »intenzitet« sječe. Tužili su šumske organe, da su ostavili u šumi previše sjemenjaka i to najljepša stabla, a da su njima doznačili malo i sva natrula stabla, 59 |