DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1931 str. 31 <-- 31 --> PDF |
MANJA SAOPĆENJA OKO REVIZIJE DUGOROČNIH ŠUMSKIH UGOVORA. U tjedniku »Novo vrijeme« , koji izlazi u Sarajevu, odštampan je u br. 44. od 15. novembra o. g. članak »Brojke g o v o r e«, a u br. 45. od 22. novembra o. g. članak »Oko revizije š-umskih ugovora«. Interesantni navodi u tim člancima, koje je napisao gosp. Z., nukaju nas, da se na njih opširnije osvrnemo na ovome mjestu. U spomenutim je člancima iznio pisac rezultate rada čisto domaćeg preduzcća »Jela« d. d. za eksploatiranje i eksportiranje drva u Sarajevu, kao i neke momente, koje bi valjalo imati u vidu kod prosuđivanja današnjeg stanja drvarske industrije. Drvarsko preduzeće .»Jela« iskazivalo je od god. 1920. pa sve do danas znatne dobitke, premda je poslovanje bilo izvrgavano raznim periodičkim i izvanrednim krizama. Visina dividende u periodu od 10 godina kretala se od 14—30 posto. U poslovnoj bilanci toga preduzeća za god. 1929./30., koja je predložena glavnoj društvenoj skupštini dne 10. novembra o. g., vidjelo se, da je na dioničku glavnicu od 2´5 milijuna dinara polučen dobitak od preko 1 milijun dinara, što odgovara ukamaćenju akcionskog kapitala sa preko 40%. Društvo je u prošloj godini dalo državi preko 600.000 dinara poreza, a u pretprošloj god. i preko 800.000 dinara. Pored šumske takse, koju inače plaćaju sva drvarska preduzeća, pored znatnih svota izdanih za državne i socijalne poreze na dobitke, te pored toga, što je društvo isplaćivalo od svoje zarade velike dividende, stvorio se u prcduzeću jak amortizacioni fond od 4´37 milijuna dinara, komu nasuprot stoji aktivna pozicija (nekretnine, mašinski uređaji i ostali inventar) u vrijednosti od 5´45 milijona dinara, tako da su pilanski i uopće pogonski uređaji svedeni zapravo na neznatan iznos od ca ^.. milijuna dinara. Baš taj amortizacioni fond govori, da se u preduzeču nije tjerala pretežna dividendna politika, nego jedna solidna, stvarna i zdrava poslovna politika. Dok ovo srednje-jako domaće društvo, koje radi pod mnogo nepovoljnijim uslovima nego velike šumske industrije u našoj državi, može i u vremenima krize da pokaže ovako sjajne rezultate, dotle velike šumske industrije, dotirane ogromnim i jeftinim kapitalom, ne iskazuju nikakovu ili samo neznatnu zaradu. Čudno je, da preduzeća, koja imaju razmjerno manje troškova i po tom rade s jeftinijim kapitalom, ne zarađuju ništa, a domaća preduzeća da iskazuju zaradu i daju državi, što je njezino. Uvjeti za poslovanje »Jele« isti su manje više kao i kod drugih drvarskih preduzeća, pa kad se cijela situacija preduzeća promatra sa objektivnog gledišta i kada uzmemo u obzir sve ono, što se danas govori i piše, onda zastauemo — kaže pisac — pred jednim velikim pitanjem, kako je to moguće, da u preduzećima iste branže postoje tako velike razlike u iskazivanju dobitaka i kako je to moguće, da od poslovne depresije trpe više one jedinice, koje imaju veće i jeftinije kapitale, veće internacionalne veze, veće beneficije i silu razni h prednosti . Najveći međutim dio naše drvarske industrije pripada više manje internacionalnoj organizaciji, spada u koncerne internacionalnog kapitala, koji se lakše odupire nepogodnostima od naše slabe i nezaštićene male domaće industrije. Svaki nepoćudni vjetrić sa internacionalnog tržišta izaziva veliku temperaturu kod naših nezaštićenih malih drvarskih industrijalaca, koji zbog pomanjkanja kapitala, organizacije i dobrih inostranih veza padaju kao žrtve raznih spekulacija, jer njihov organizam nije u stanju da izdrži ni umjetnu, a kamoli takovu stvartm groznicu. U doba poslovnih kriza, a pogotovu u doba opće svjetske krize konzuma, koja danas vlada, obično se pojavljuju težnje za pojeftinjenjem sirovina i sniženjem pro duktivnih troškova. To su prirodne i logične pojave, kojima se ne može prigovarati. 73 |