DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1931 str. 33 <-- 33 --> PDF |
uputiti u našu domaću i vanjsku situaciju u ovoj struci, mora se po mogućnosti ispitati karakter krize, te se uvjeriti o tome, da ii se u našoj drvarskoj industriji posluje prema ekonomskom principu, da li se ekonomišc i uopće radi onako, kako bi to trebalo da bude. Kod prosuđivanja toga pitanja treba voditi računa i o tome, da su k nama došli strani kapitali, što znači povjerenje prema našoj državi, pa država štiteći svoje interese štiti i interese stranih, a i domaćih kapitala. Niko ne može imati ništa protiv toga, da kapitali vuku svoje rente. U takovom slučaju i država bolje prolazi. Ako se odnošaj države kao kontrahenta prema samim drvarskim preduzećima bazira na komercijalnoj i pravnoj podlozi, to znači, da industrijalci prihvaćaju ono, što im konvenira, a njihovo poslovanje da je — kao i sva druga trgovačka poslovanja — izvrgnuto oscilaciji, koju poslovna literatura dobro poznaje. Samo se objektivnim ispitivanjem u ovom predmetu, kaže pisac, može doći do prave baze i onemogućiti lične pljačke u raznim formama. Kod ocjene današnjeg stanja u drvarskoj industriji ne smijemo se dati kapacitirati niti od stručnih listova, koji u mnogo slučajeva stoje pod utjecajem pojedinih interesenata, niti se smijemo zastrašiti od raznih internacionalnih manevara, nego moramo biti hladni i stvarno prosuđivati opravdan^: želje, nakon što se. ispitaju gore navedeni momenti, jer se radi o važnoj narodnoj imovini i industriji^ koja posluje u našoj državi. Prije revizije ugovora treba svakako provesti reviziju izdataka, odnosno posvetiti osobitu pažnj´U bilanciranju, a slučaj »,lele« može u tom da posluži kao dobar primjer. Donašamo gornje navode pisca spomenutih članaka, jer svakako smatramo, da oni ne mogu biti za nas bez interesa i to baš u današnji dan, kad je pitanje drvarske industrije postalo vrlo važnim. Ing. .. Anić. JUGOSLOVENSKO-NJEMAČKI ŽELJEZNIČKI SAVEZ I RUMUNJSKA. Sa 1. juna 1930. stupili su na snagu tarifni svesci, dio I. i dio II., jugoslovensko njemačkog željezničkog saveza. Ovaj savez ostao je predibježno ograničen na otpremu komadne robe, dok bi svezak 3 istog saveza imao obuhvatati kolne tovare, t. j . gro madnu robu. Potonji svezak imao hi izaći u najskorije vrijeme. S obzirom na potrebe toga prometa promijenjene su donekle ustanove sadržane u bernskom sporazumu, prema faktičnim prilikama, sa doknadnim odredbama. Uz to su uneseni u tarif neki posebni propisi potrebni kod otpreme komadne robe, a dodan je i poseban daljinar. Potonji služi za ustanovljenje kilometričke udaljenosti između pojedinih postaja .lugoslavijc i Njemačke. Dio II. spomenutog saveza sadržaje oznaku robe (potanku klasifikaciju pojedinih vrsti robe), a zatim stavove, uz koje se imade otpremati roba; jedinica otpreme je lOO kilograma. Primjećujem ovdje, da pojedine željezničke uprave za gromadnu robu predviđaju samo tonske jedinice, t. j . stavovi glase na 1000* (1013) kilograma. Uređenje izravnog prometa sa kolnim tovarima u Njemačku držim da je od velike važnosti za naš eksport. Važno je to tim više, jer je taj promet na pr. između Niemačke i Rumunjske uređen već sa 1. februara 1929., a najposlije promijenjen 1930. sa 1. septembra. Taj tarif se ujedno svaki čas nadopunjuje, što daje naslućivati, da je promet sa drvnim proizvodima između Njemačke i Rumunjske, a i preko Njem.ačke dosta opsežan. Tako imademo sa 10. novembra 1930. oglašene stavke za otpremu rezanog drva na postaju Kolu Gereon, Kolu Nippes i Koln Deutz Hafen. Daščice (Friesen) otpremaju se iz Rumunjske na Miinchen Ost i Miinchcn Haupt-Giiter-Bahnliof. Izgleda po tom, da rumunjsko drvo može podnijeti i poljsku utakmicu, koja u tim krajevima nije baš tako slaba. Dovoljno je da spomenem samo neke prelazne tarife (Durclifuhr-Tarife) njemačke »Reichsbahn«, koji posreduju promet između poljskih 75 |