DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1931 str. 34 <-- 34 --> PDF |
postaja, te Nizozemske (Aiisnahmc-Tarif 41), Poljske, Francuske i Luksemburga (D. 43), zatim Poljske i njemačkih pomorskih luka Hamburg-Haupt-Giiter-Bahnhof, Bremerhaven- Wesermunde itd. Osim toga stoji na dispoziciju poljskih eksportcra i poseban savezni tarif unutar njemačko-poljskog željezničkog saveza i to tarif dio 11., svezak \i. od 1. augusta 1930. sa ispravnim listom od istoga datuma. Spomenutih njemačkih prelaznih (Durchfuhr-) tarifa, koji tangiraju i dolaze u obzir kod otpreme drva iz našili krajeva preko Njemačke u Belgiju, Francusku i Nizozemsku, imade sva sila. Glavno je obilježje i atribut tih tarifa, da se kod otpreme po njima ne smije roba unutar »Reicha« niti ponovno predavati niti s njome manipulirati. U protivnom slučaju gubi se pravo na niže u istima fiksirane stavke (podvozne cijene). Glede tih tarifa nuždan je poseban oprez, jer se znade dogoditi, da pojedini savezni tarifi ili pak kombinacija istih sa nekim izvoznim (Ausfuhr-) tarifom rezultira nižu otpremnu jedinicu (stav) nego prelazni tarif. Posao je doduše kod izvoznih tarifa skopčan sa dosta komplikacija, jer se kod njih traži dovoz na odnosnu ipostaju, od koje važi dotična stavka, ali ima i slučajeva, da odnosna klauzula (t. zv. Anfuhr- Klausel) ne odlučuje, te se može izigrati raznim manipulacijama sa pošiljkom. Dogodilo se i to, da je roba istovarivana i opet natrag utovareiui, samo da dobije distinkciju domače robe. U tim slučajevima mnogo ovisi o elastičnosti spcditerskog tarifera i njegovim dispozicijama. Svakako je studij ovakovih prilika podesan da posluži u povećanoj mjeri izvozu i utakmici na stranim tržištima. Preostaje jedino, da se ustanovi, kako je sa faktičnim kilometarskim udaljenostima u tangiranim za naše transporte relacijama, t. j . mogučnosti utakmice, koju opet pomaže kraća udaljenost kod drvnih proizvoda, koji ne podnose visok podvoz. Pri tom je stanovište tarifera dosta nezgodno, jer se na pr. sa strane poljskiii drž. željeznica te udaljenosti znatno razilaze, t. j . za lokalni promet vrijede druge udaljenosti, nego za tranzitni promet. Isti proces ponavlja se u Austriji, gdje se daljine pojedinih pruga iskazuju u virtualnim kilometrima, t. j . pruga je to duža, što veći uspon imaju svladati strojevi. Duljina je ustanovljena tako. kao da pruga teče po ravnini! Pri tom moram se dakle čuvati tih i takovih prispodoba. Ne smijem ,kada govorim na pr. o eksportu iz Rumunjske spominjati ni relacije, koje idu preko Poljske (via Sniatyn Zalucze ili Stefanesti—Zaleszczyski), jer su upravo radi tih prilika uvedeni posebni daljinari za mjesni i tranzitni promet. Preostaje put via Episcopia Bihor—Biharkercsztes specijalno via Curtici—Lokoshaza na Qegyeshalom, pa dalje na Passau, Simbach, ili Češke Velenice. Vis-a-vis tom kalkilu treba postaviti paralelu sa jugoslovenskim relacijama, koje će bezuvjetno doći u pretres kod ustanovljivanja stavaka 3. sveska jugoslovensko-njemačkog saveza. Izlaznu točku fiksirati ću za .lugoslaviju u Sisku kao najglavnijem emporiju drvne trgovine. Ovim udaljenostima mogu se kod kalkila dodati daljnji brojevi. U Rumunjskoj uzeti ću stanicu Cavanarul kao prilično jednako udaljenu od državne granice prema Mađarskoj, kao što je Sisak od austrijske granice. Kod Poljske uzimam izlaznu tačku u kraju, koji je tako rekuć u središtu silnih šuma Poljske, Brzišć Centralny. Dakle imademo: Sisak—.lescnice 253 kilometra Jesenice—Rosenbach 14 » Rosenbach—Spittal 63 » Spittal—Schwarzach 88 » Schwarzach—Salzburg 67 » Salzburg—Miinchen 155 » 76 |