DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1931 str. 4 <-- 4 --> PDF |
prerna izvozu u god. 1929. To je zaista velika cifra, koja bi svakako značila katastrofu drvne industrije, kad bi ogromni izvoz drva u vrijednosti od blizu 2 milijarde dinara u 1929. god. pretstavljao vrijednost nor malnog godišnjeg etata naših šuma, i kad ne bi u tom ogromnom izvozu bio sadržan veliki dio drvne glavnice, koji se nije smio posjeći, već je morao u interesu budućeg zdravog odvijanja trgovine drvom da i dalje ostane u šumi i da služi kao produktivno sredstvo. Osim toga bi taj prigovor bio opravdan i onda, kada mnogi trgovci drvom na svojim skladištima ne bi imali ogromne količine robe, koje ne će da u inostranstvo prodadu jeftinije nego u god. 1929. Trgovina drvom zadnjih 10 godina svojim neobično naglim razvitkom postala je važan činilac našeg ekonomskog života. U eksportnoj statistici naše države zauzima drvo prvo mjesto. (Prema službenim statističkim podacima od 1920.—1929. god., izvezeno je svih vrsta drva u težini od 13,373.500 tona u vrijednosti 12.531,437.769 dinara. Ako se toj izvezenoj količini drva, koja u sirovom stanju u šumi iznosi najmanje 20 milijona kubnih metara, pribroji još ona količina drva, koja se u državi potrošila, a koja sigurno nije manja od količine izvezenog drva, to se dobiva ogromna količina drva od 40 milijona kub. met., koja se u prvom deceniju zajedničkog državnog života Srba, Hrvata i Slovenaca u našim šumama posjekla! Po izjavi šumskih trgovaca poslije rata postao je izvoz drva iz jugoistočnih zemalja Evrope 5—. puta veći nego do rata, a naročito se povećao izvoz drva iz Jugoslavije i Rumunjske. U trgovini drvom zauzimala je Jugoslavija u jugoistočnoj Evropi prvo mjesto. Njeno se drvo izvozi u više od 20 zemalja svijeta. Da li će naša država tako ogromnu količinu drva trajno moči izvoziti i da li šume Jugoslavije uistinu sadržaju neiscrpljive mase drva? Na ta pitanja valjalo bi prije odgovoriti nego što se govori i piše o krizi u trgovini drvom, prikazujući je latentnom, koju valja spašavati. jer — sudeći po sadanjem tempu sječe šuma — izgleda, da ćemo za dvadeset godina, a možda i prije, biti gotovi sa sječom starih šuma. Izvoz drva u god. 1929. dostigao je svoj najviši iznos. U toj ogromnoj količini drva u najvećem dijelu sadržana je masa drva, koja se po pravilima valjanog šumskog gospodarstva nije smjela posjeći, jer je pretstavljala veliki dio obrtnog kapitala naših šuma. Prema tome je nelogično govoriti 0 krizi trgovine drvom u god. 1930. upoređujući izvoz spram god. 1929. Ogromna sječa šuma u god. 1929., kako sam spomenuo, dostigla je svoju kulminaciju. Tolika sječa šuma na sve strane države bez obzira na vrst drva i starost šume umanjila je u velikoj mjeri našu narodnu imovinu, te zbog toga tako jaku sječu šuma ne treba da nastavljamo. Taj slučaj najbolje dokazuje, kako se na krivini pretpostavkama dolazi do krivih zaključaka. Povodom svagdanjeg pisanja o postojećoj krizi u drvarskoj trgovini kao i povodom toga, što prodaje naših šuma usprkos višekratnog iznašanja na licitaciju i višekratnog sniženja iskličnih cijena ostaju uglavnom bezuspješne, smatram svojom dužnošću, da na ovom mjestu izložim svoj sud 0 svim tim pitanjima. Činim to tim više, jer se u nas o tom vrlo važnom pitanju ništa ne piše, te zbog toga u trgovačkim listovima i mogu izlaziti članci, koji stručnu sposobnost šumara potcjenjuju i šumar 46 |