DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 16 <-- 16 --> PDF |
i to se usporavanje može osjetiti do iznad Apatina. Kad samo jedna rijeka raste, ne osjeća se toliko usporavanje oticanja vode niti naglo rastenje. Ispod utoka Drave u Dunav bazen Dunava počam od Aljmaša pa do Bogojevskog mosta, a i nešto dalje sve do Dalja, suviše je malen i uzak, tek 1—2 kim, da bi mogao svu vodu obje rijeke u sebe primati i redovito otpravljivati. Osim toga profil pod mostom, kuda voda može da protječe, tek je oko 500 m širok, a vodotok iznad mosta kod Marinoga Pruda i ispod mosta vrlo rđavo regulisan i ne čisti se, gdje bi trebalo. I to je bilo uzrokom, da je za većih poplava 1924. i 1926. god. nivo vode u neposrednoj blizini, Vukovaru i Mohaču, bio za 70—100 cm niži od nivoa vode na sektoru Bezdan—Bogojevo i da su tada provaljeni nasipi u apatinskom ritu. Otkada su izrađeni nasipi (pred kojih 40—50 godina), voda je povisila nivo zemljišta uz obalu za 1.5 m visine. Da je tomu tako. vidi se i po tom, što se na nižim mjestima u poplavnom području vidi hrastovih panjeva, gdje se danas već hrast ne može više uzgajati, ili drugim riječima, povišenjem vodostaja i velikih poplava donja je granica zone otišla na više. To potiskivanje donje granice paralizuje međutim povišavanje obala i greda pored obala, jer su se i te prema podacima, sa kojima se se raspolaže, podignule za 1—2 m. Ovi svi navedeni fakti uzrokom su, da je nivo najviše vode u 1924. i 1926. godini bio za 1.75 do 2 m viši od nivoa najviše vode pred 40—50 godina. Najviša voda 1920. godine bila je 7.24. 1924. god. 7.48, 1926. god. 7.82 m i da nije 1926. god. provalila nasipa, po mišljenju stručnjaka dostigla bi visinu od 8.50 nad normalnim vodostajem. Srednji je vodostaj 4.50—5.50 m. On ujedno i najbolje pogoduje uzgoju mekih šuma, kad najveći dio šume dođe pod vodu, osim najviših greda, no i te dobiju vlagu odozdo. Vrlo visoke vode i slabi nasipi bili su povodom poplavama 1924. i 1926. god., pa su se zbog toga morali nasipi proširiti i povisiti na vodostaj, koji bi bio, da voda 1926. g. nije provalila nasipa, t. j . na 8.20 + 1 m ili na 9.20 m iznad normalnog vodostaja. Presjek nasipa sada je dva puta veći nego presjek staroga nasipa. Mađari su u zadnjim decenijima provađali redovito regulaciju Dunava i napravili su dva presjeka — na Sigi kod Bač. M.onoštora i iznad Aljmaša kod Srebrenice-Hulija i Bajara. Time su put vodi skratili i dali joj veću brzinu. Obale, gdje ih je voda rušila pored naselja ili blizu nasipa, oblagali su kamenom, da se dalje ne ruše. Redovito godišnje korito, je čišćeno i bagerovano, tako da je otjecanje vode bilo brže i slobodnije. Od oslobođenja se na žalost na tome nije ništa radilo, pa je i to pridonijelo katastrofama u 1924. i 1926. godini. Ovom prilikom valja spomenuti nešto i o samom načinu rastenja i opadanja vode u rijeci i onda u ritskim nizinama dalje od korita rijeke. Voda u rijeci brzo raste i brzo opada. Jer su grede pored rijeke visoke, to voda ne može iz rijeke neposredno i brzo doći u nizine, nego obično dolazi jarcima, udubinama, kanalima i rukavcima odozdo polako i treba duže vremena, da se teren napuni vodom. Isto tako voda ovdje polako i opada. Prije dolaženja vode u izvjestan teren javlja se uvijek kapilarna podzemna voda, samo ona ne može tako brzo rasti kao voda, koja teče. Isto tako treba dugo vremena, dok ona ode s terena, odakle inače ne 98 |