DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Riječna je voda od tolikog utjecaja na pošumljivanje i uspjeh pošumljivanja, da kod pogodnog vodostaja, t. j . kod vodostaja u aprilu, maju i junu (4—5.5 m) znade pošumljenje, bilo to prirodno ili pak umjetno, uspjeti potpuno i sigurno. Kod suviše visoke vode kulture se na nižim mjestima poguše i ostanu možda samo one na najvišim mjestima. I panjevi se sasvim osuše. Prudovi ostaju pod vodom za vrijeme, dok sjeme pada, pa se ni iz sjemena ne može ništa pošumiti. Nizak vodostaj škodi opet radi pomanjkanja vlade. On pogoduje kadšto samo pošumljenju u nižim dijelovima terena, ali te kulture stradaju opet od velike vode, koja nadođe kasnije. Oborine mogu isto tako imati velik utjecaj. Za vrijeme niskog vodostaja obilne kiše nadoknađuju riječnu vodu i pomažu mnogo uspjehu umjetnog pošumljenja. Tuča i snijeg znadu mnogo naškoditi vrbovim sastojinama i to tuča mladom drveću, a snijeg starijem drveću. Inače u Podunavlju ima dosta malo oborina, tek 500—750 m/m. Utjecaj vjetra kod pomlađivanja mekih šuma igra važnu ulogu, jer raznosi sjeme. Na ovaj se način pošumljuju iz sjemena viša mjesta, koja nijesu obrasla travom ili korovom. Štetan se utjecaj vjetra očituje, poglavito kod vrbe, u vjetrolomima, a kod veza u izvalama. U mekim šumama nema vjetar toliko utjecaja na pokrov tla i listinac, jer toga tako reći i nema u mekim šumama. Voda ga raznese svuda. Isparivanje se očituje samo za vrijeme velikih suša i na mjestima, gdje je više pijeska. II. UZGAJANJE RITSKIH ŠUMA. 1. Meko drveće. Vrba obična ili bijela (Salix alba). Glavno drvo ovdašnjih mekih sastojina jest ta vrba sa svojim podvrstama i hibridima. Ona može da naraste do 25 m visine. Žilje joj se dosta duboko ukorjenjuje u zemlji. Na kraju žilja nalaze se čitave grude sitnih žilica sisalica. Stablo je lijepo, upravno i valjkasto, ako se razvija u dobrom sklopu, dok u slobodnom prostoru dobiva čunjast oblik. Na slobodnom je prostoru čitava krošnja čunjasta ili okrugla nastojeći da razvije što više i što debljih ogranaka. Lišće joj je orijetko. Ovu vrst vrbe u našim poplavnim šumama nalazimo najviše, jer su joj osigurani svi potrebni uslovi za njen razvitak i umnožavanje. Ona naime traži dobru zemlju, puno svjetla i dovoljno vlage za vrijeme vegetacije. Vrba lista u aprilu, iza čega dolaze odmah velike vode, koje joj daju potrebnu vlagu i hranu, da se može razvijati u maju i junu, kad je vegetacija u punom jeku. Vrba se pošumljuje najviše prirodnim putem, iz sjemena i iz panja, a prema potrebi i umjetnim načinom, sađenjem ključica. Najjednostavnije je pošumljenje prirodno (sjemenom). Ono je i najjeftinije i najbolje. To ovdje obavlja voda i vjetar. Vrba cvjeta u aprilu, a plod dozrijeva već u maju i junu, dok je još voda visoka ili je u opadanju. Vrbovo sjeme zadrži klijavost vrlo kratko vrijeme, tek par dana (4—7), a klija već za 12 sati. Na vodi zadrži sjeme klijavost kroz duže vremena. Ono, u koliko već samo ne padne na zemlju ili ga vjetar ne odnese, dospije u vodu, te ga ona nosi i ostavlja na kraju na mirnim mjestima, gdje taloži, a to je na prudovima. Pri opadanju vode sjeme, koje je došlo na čistu zemlju ili pijesak, imajući dovoljno vlage odmah 102 |