DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 22 <-- 22 --> PDF |
vlažno, da sjeme klija. Dođe li sjeme, koje zadrži klijavost samo par dana, na suhu zemlju i ne uspada li kiša, to od pošumljenja nema ništa. Priroda sama pošumi sjemenom sve nanose tako gusto i tako si gurno, da tu ne treba nikakovog umješavanja od strane čovjeka. To su tako zvani malati (dolazi od riječi mlad, malad, malat). Ponekad se znaju na ovaj način pošumiti i dijelovi novih sječina. To biva, ako je zemljište na ovakovoj sječini sasvim očišćeno od granja i nema trave, a to opet biva, ako se voda zadržava na sječini do opadanja sjemena i povuče se tek za vrijeme opadanja sjemena. God. 1924. bila je voda visoka preko čitave godine i panjevi se na sječinama nijesu primili, jer su bili zagu šeni. Druge godine, t. j . 1925, došla je odmah redovito normalna poplava do 5 m visine i voda se rano povukla, te su se oni djelovi sječine, koji su bili srednje visine (4—5 m), mogli pošumiti sami od sebe iz sjemena. Isto se tako mogu pošumiti sječine pored same obale, ako voda ondje staloži mulja i humusa i na tome se po odlasku vode primi vrba. Razumije se, to je moguće samo prve godine. Ovako iz sjemena pošumljene sječine rijetke su i mogu da iznose najviše do 10% svih sječina. Neki preporučuju, da se puštaju svinje u sječinu, da one ruju i priprave tlo za primanje sjemena. Ovo prema dosadanjem ovdješnjem iskustvu nije donijelo nikakova uspjeha, jer se sječine pošumljuju tek druge godine, kad je kupina sve obuzela. Svinja ruje ondje, gdje je močvarno, gdje se zbog nizine sjeme ne može primiti, a neće da ruje, gdje je kupina, suho i visoko. Ako već i ruje ondje, te rijotine dođu opet brzo pod korov, a u koliko ne bi došle, svejedno se ništa na njima ne primi iz razloga, što nije dovoljno vlažno mjesto, što rijotine nijesu lijepo prevrnute, nego suviše rahle, i na koncu, što se ondje odmah javlja i trava i korov. Valja napomenuti, da s.e kod pošumljavanja sjemenom viša mjesta najviše pošumljuju jagnjedom. Strane greda i niža mjesta, koja uopće mogu doći u obzir kod pošumljavanja, pošumljavaju se običnom i krhkom vrbom, a najniža mjesta uz to još i rakitom. Ako panjevi nijesu stari i ne dođu za vrijeme vegetacije skupa sa izbojcima dugo pod vodu, znade se vrlo lijepo i cijela sječina pošumiti gustim mladicama iz panja. Kod redovnog vodostaja tako se i pošumljuju srednje i najviše zone, dok najniže treba svakako pošumiti umjetno. Više puta izdanačko pošumljivanje slabo koristu osobito ako su panjevi stari, jer onda daju vrlo slabe izdanačke šume. Što je panj mlađi i tanji, to će bolje izbiti. Iza jednoga turnusa, a eventualno i dva, mogu panjevi još da dadu dobre izdanačke šume, dok to kod slijedećih turnusa već ne biva. Mora se istaći ovdje to, da niži panjevi daju bolje izdanačke šume, samo su manje sigurni za pošumljenje. Visoki pak panjevi ne daju nikad dobro drvo, nego samo granje i zato se u mekim šumama napustila ostavljanje visokih panjeva. Gdje se vrbovi panjevi krče, a zemljište ne dolazi pod vodu, tjera vrba iz žila i daje vrlo lijepe sastojine. U koliko se ne bi zemljište ili sječine pošumile na prirodan način iz panjeva i žila ili pomoću sjemena ili bi na koji način ovaj podmladak bio ugušen, treba što prvo pristupiti pošumljavanju na umjetni način, sađenjem 1—3 m visokih ključica. Time ćemo ujedno i to postići, da 104 |