DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Redovi ključica su udaljeni 1.5—3 m, a ključica od ključice 1—2 m. Najbolje odgovara razmak redova 2 m i daljina od ključice 1.50 m. Vrba svake debljine, zabodena u zemlju, dobro tjera, no ipak su bolje tanje nego deblje ključice, već i zbog toga, što lakše zarastu i imaju manje rane. Nekada se moraju međutim saditi starije i jače ključice, kada su izložene većoj dubljini i strujanju vode, te šteti od leda. Led, koji se uhvati zimi pri višoj vodi na ključici, kod opadanja vode sastruže koru na ključici i tanju ključicu lakše prelomi. Da li je bolje ključicu prevršiti pri vrhu ili neprevršenu saditi, to ne igra ulogu, jer pri povoljnim prilikama, kad ključica ima dovoljno vlage, ako ne stoji u vodi, onda ona tjera od dna zemlje, ako pak stoji u vodi, onda tjera povrh vode. Umjetno pošumljenje sječa u mekim šumama vrlo je mučna i delikatna zadaća, makar nekoji misle, da vrbu treba samo zabosti, makar i naopako, pa da ona istjera. Više puta traje to nadosađivanje i desetak godina, stoji vrlo mnogo novaca pored sve stručnosti i opreznosti. Ako je sječina zarasla kupinom i glogom, to radnike — makar i najbolje — ne može nitko natjerati da oni poderu svoje odijelo za ovu jednu nadnicu. Ako i ode radnik, to nemože svrdlom napraviti luknju, jer je tlo pretvrdo i nema p,rostora za okretaje, a i ključica se ne može nikada dobro da učvrsti. Ako nije voda oko 5—6 m, onda se ključice na visokim gredama ne mogu da prime. Ako se opet i prime, onda tjeraju od zemlje, pa ih kcrov uguši ili se pak posuše kasnije zbog suše ili pomanjkanja vlage. Lakše se primaju kod normalne poplave ključice posađene u donje zone, jer ključice imaju više vlage. Ali se i one mogu lako posušiti, kad voda opadne i nastane suša, pošto su stajale u vodi i puštale korijenje u vodu, pa se to poslije osušilo, dok se korijenje u zemlji nije dovoljno razvilo. | Jedna važna prednost umjetnoga pošumljivanja ključicama bila bi smanjivanje neplodnoga zemljišta privodeći, ga šumskoj kulturi. Sve udubine, načinjene od vode ili nastale kod postavljanja nasipa, mogle bi se postepeno i polako zatrpavati i pošumljavati. Na vrhu udubina, sa strane kao i na izbrešcima, nastalima za vrijeme pravljenja nasipa, gdje je bilo jače drvo, imale bi se posaditi jače, deblje i duže ključice. One će podjedno zaustavljati granje i nanos, te će se zemljište polako podići. A sâda bi se dalje iza ovih postepeno mogao nastavljati taj posao. On je spor i traje dugo godina, no može uspjeti. Ma na koji način bile vrbove kulture izvedene, dobro je da budu mladice što bliže, kako će moći da dadu što upravnije drvo. Malati su već sami po sebi pregusti, tako da će ondje i mladice biti sasvim lijepe, upravne i čiste. Isto su tako izbojci iz panja vrlo gusti, ali ti su nešto pognuti i vrlo granati. Prazna mjesta medu panjevima popunjuju se sadnicama, da bude sklop što zatvoreniji. Kod umjetno posađenih ključica također je bolje, da one budu što gušće, no tu se u glavnom računa s tim, da nas pošumljenje dođe što jeftinije. Pogotovo će nas pošumljenje doći skupo, ako moramo da sadimo u kupinu, glog i velik korov. Zato ćemo se ovdje zadovoljiti i s time, ako se sklop postigne tek oko 10—15 godine. Kako je to već napomenuto, najveći utjecaj na pošumljenje, bilo to prirodno ili vještačko, ima voda, a to se baš najviše pokazuje kod vrbe. Ako izbojci iz panja, mladice ponikle iz sjemena ili ključice ne dođu za vrijeme vegetacije dulje od 14 dana pod vodu, primljena će vrba u naj 106 |