DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 25 <-- 25 --> PDF |
više slučajeva ostati. Razumije se, što je vrijeme odnosno voda hladnija, to može vrba duže da istraje. Voda po zimi uopće ne škodi vrbi, jer je hladna i jer vegetacija miruje. Već dvogodišnji izbojak bolje će i duže istrajati od jednogodišnjeg. Ako iznad vode za vrijeme poplave, makar ona i dulje vrijeme trajala, barem jedan list viri van, vrbi se neće ništa dogoditi. Iz godine 1920., kad je bila velika voda u augustu, nalazimo vrlo malo pruda pošumljenog iz sjemena. Razlog je tome taj, da je velika voda, koja je duže vremena trajala, bila topla i uništila već primljene mladice, koje su dospjele pod vodu. Isto je tako uništila sadnice i reznice, koje su bile posađene na najnižim i srednje visokim mjestima. Iz godine 1924. i .1926. niti ima prirodnog niti umjetnog pomlatka, jer se radi velike vode ili nije primio ili što se primilo, to se sve ugušilo. Poznavanje zahtjeva vrbe, da joj je naime za dobro razvijanje neophodno potrebna vlaga i mnogo svjetla, a s druge strane potreba i želja, da se od vrbe dobije što ljepše i vrednije drvo, pokazati će nam način, kako da uzgajamo vrbu. U mladićima od 1—2 godine može se sjeći dobro pruće za crne košare i vezanje kukuruzovine i granja, no nezgodno je puštati koga unutra, da siječe pruće, jer uvijek izabere i isiječe najljepše šibe, dok lošije ostavi. Mladike (malate), kad postignu jedan prst debljine, što biva u drugoj, trećoj ili četvrtoj godini, pročistiti ćemo, da im se dade dovoljno svijetla, zraka i prostora. Nekoje će se mlade, ali deblje biljke isjeći za kijučice potrebne pri umjetnom pošumljivanju površina obraštenih djelomice vrstom Salix tragilis, rjeđe Salix purpurea, koje su ovdje pomiješane sa običnom vrbom. Sve kržljavije vrbe treba isjeći tako, da ostanu najjači primjerci na razmaku od 0.50—1 m daljine. Ove ovako dobivene tanke i upravne vrbove štapove uzimaju pletači korpa za svoje svrhe, dok se ono pruće, što nije za njih, može upotrijebiti za fašine (kobasice), potrebne za sprječavanje odronjavanja obale ili ustavljanja taloga. Ovako dobivši svijetla i zraka, mlada će se drveta brzo razvijati i učvrstiti se u zemlji, razviti će jače krošnje, koje će se već iza 1—2 godine opet sklopiti i prisiliti već stabilno i ojačano mlado drvo, da raste u vis i zadrži uspravan oblik. Oko 4—8. godine trebalo bi još jedared obaviti čišćenje, ali sada na daljinu od 0.80—2 m. Materijal, koji se izvadi, može se upotrijebiti za vinogradarsko kolje, trklje i vrljike, te za gorivo. Čišćenje izbojaka iz panja nemoguće je izvoditi, jer se krive i granate mladice teško mogu za što da upotrijebe, a obično panjevi u drugoj i trećoj godini dođu sasvim u travu i neprohodnu kupinu. Istjerale kijučice obično nije potrebno dirati do 10.—15. god., dok ne dođu u sklop, izuzev slučaj, da na vrbi želimo uzgajati glavu za dobivanje štapova u korpopletačke svrhe ili kijučice za sadnju. U tom ćemo slučaju nakon druge ili treće godine potkresati izbile grane do visine potrebne, da glava ne može ni za vrijeme velike vode da dospije pod vodu. Tu ćemo na jednom mjestu ostaviti par jačih grančica, dok ćemo stablo povrh toga sasvim odrezati. Te ostavljene grančice također ćemo prevršiti na duljinu od 30—50 cm., da se što bolje razvije glava. Poslije bi se već prema određenoj svrsi odsijecali izbojci iz glave svake ili svake druge ili treće godine. Obično biva, da nijesmo u mogućnosti provađati čišćenje u mala tima ili izdanačkoj šumi do 8.—10. godine, dok se naime materijal nemože 107 |