DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 26 <-- 26 --> PDF |
unovčiti. Dotle ipak već sama priroda izvrši neko čišćenje, jer u međusobnoj borbi za opstanak ostanu na najvišim mjestima najljepši primjerci jagnjeda i vrbe, a na nešto nižim najljepši primjerci vrbe na razmaku od cea ]—1.5 m. Ostala se stabla dotle ili sasvim već posuše i bar jako zakržljaju. Krhka se vrba, dospjevši u sklop, isto sama osuši. Ovdje je potrebno povaditi samo suha, kržljava i potištena stabla. Provađanje jačih proreda u vrbovim šumama potrebno je oko 12. godine, slabijih (odnosno samo čišćenje) oko 16.—17. i oko 20.—22. godine. Kod čišćenja i proređivanja vrbovih šuma u glavnom se ograničujemo na vađenje slabijih stabala, zatim osušenih, sasvim kržljavih i potištenih stabala, dok u zdrava i nadmašila stabla, osobito ako nijesu provađana čišćenja (kako je to napred rečeno), nesmijemo dirati ili vrlo SI. 8. Četirigodišnja čista zdrava jagnjedova sastojina, umjetno podignuta iz reznica. Debljina u prsnoj visini do 15 cm, visina do 12 m. malo. Dakle ako su čišćenja redovito obavljana, to ćemo moći kod prve prorede da izvadimo i nešto više zdravih gušćih stabala, u protivnome slučaju ništa. Kod druge i treće prorede ili bolje reći čišćenja vade se isključivo suha, suhovrha, pokršena, izvaljena i zaostala stabla. Vadi li se više stabala, nego što je naprijed rečeno, to će sastojina moći slabo da odoli vjetru i kako je drvo krhko, vjetar će napraviti silnu štetu, dapače kad si jednom otvori put, nastavlja dalje svoj posao i krši dalje. Dakle ako igdje, to se ovdje moramo držati pravila, da se što ranije počne sa proredom, da se što manje vadi drveta i. ako je moguće, da se proreda što češće obavlja. 108 |