DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 26     <-- 26 -->        PDF

unovčiti. Dotle ipak već sama priroda izvrši neko čišćenje, jer u međusobnoj
borbi za opstanak ostanu na najvišim mjestima najljepši primjerci
jagnjeda i vrbe, a na nešto nižim najljepši primjerci vrbe na razmaku
od cea ]—1.5 m. Ostala se stabla dotle ili sasvim već posuše i bar jako
zakržljaju. Krhka se vrba, dospjevši u sklop, isto sama osuši. Ovdje je
potrebno povaditi samo suha, kržljava i potištena stabla.


Provađanje jačih proreda u vrbovim šumama potrebno je oko 12.
godine, slabijih (odnosno samo čišćenje) oko 16.—17. i oko 20.—22. godine.
Kod čišćenja i proređivanja vrbovih šuma u glavnom se ograničujemo
na vađenje slabijih stabala, zatim osušenih, sasvim kržljavih i potištenih
stabala, dok u zdrava i nadmašila stabla, osobito ako nijesu provađana
čišćenja (kako je to napred rečeno), nesmijemo dirati ili vrlo


SI. 8. Četirigodišnja čista zdrava jagnjedova sastojina, umjetno podignuta iz reznica.
Debljina u prsnoj visini do 15 cm, visina do 12 m.


malo. Dakle ako su čišćenja redovito obavljana, to ćemo moći kod prve
prorede da izvadimo i nešto više zdravih gušćih stabala, u protivnome
slučaju ništa. Kod druge i treće prorede ili bolje reći čišćenja vade se
isključivo suha, suhovrha, pokršena, izvaljena i zaostala stabla. Vadi li
se više stabala, nego što je naprijed rečeno, to će sastojina moći slabo
da odoli vjetru i kako je drvo krhko, vjetar će napraviti silnu štetu, dapače
kad si jednom otvori put, nastavlja dalje svoj posao i krši dalje.
Dakle ako igdje, to se ovdje moramo držati pravila, da se što ranije počne
sa proredom, da se što manje vadi drveta i. ako je moguće, da se proreda
što češće obavlja.


108