DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1931 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Kod čišćenja i prorede sastojina potjeralih iz panjeva vade se u prvom redu od više stabala izbilih iz jednoga panja najniža, koja su obično suha, kržljava, potištena i pognuta k zemlji, a tek onda gusta zdrava. Odsijecanjem ovih stvaramo rane na zajedničkom panju, pa stoga neće moći ona stabla, koja ostanu, da budu zdrava. Ovakav je panj u buduće manje sposoban za prirodno pomlađivanje iz panja. Kod prvog čišćenja i eventualne prorede sastojina iz posađenih ključica ograničavamo se u glavnom na potkresavanje suhih ogranaka, koje možemo dohvatiti, a zatim na vađenje suhih stabala i onih, koja nijesu za dalnji opstanak sposobna, t. j . suhovrhih, položenih, potištenih i slično. Razumnim i čestim čišćenjem i proređivanjem ne samo da ćemo postići to, da uzgojimo vrlo dobre sastojine i dobijemo vrijednije drvo, nego ćemo i lijep prihod postići od proreda, a uz to nam neće propasti ni drvo, koje brzo trune. Postepenim i čestim proređivanjem ne narušivši jako sklop sastojine postižemo i to, da pod drvećem ne raste tako jako razno granje, korov i ovdje vrlo omrzla kupina. Čišćenjem i proredom vadi se i sve drveće odnosno grmlje, koje je postiglo toliku debljinu, da se može upotrijebiti za gorivo, ali ne sačinjava sastojine, premda je vrlo često u vrbovim čistim ili s jagnjedom miješanim sastojinama. To su: Salix fragilis, S. caprea, S. cinerea, S. purpurea i t. d., zatim Crategus oxyacantha. Cornus sangvinea, Viburnum Opulus te Sambucus racemosa. Osobito je čest glog i svibovina. Vrba može doživjeti starost od 80—100 godina. Najbolje raste u 6.—25. godini, ako je sadena ili iz sjemena ponikla, a ako je iz panja istjerala, onda u 1.—5. godini, a poslije slabije. Rukujemo li dobro sa sastojinama, tada mogu i čitave sastojine da budu zdrave do 40. godine. Obično se starijim sastojinama počnu sušiti vrhovi i ogranci i po stablu se pojavljuju poliporusi, te drvo tehnički nije više dobro, niti je sastojina više za uzdržavanje, nego se mora sjeći. Vrba zadrži dobru izbojnu snagu do 30 godina. Obična se vrba upotrebljava, kad je još mlada, za grublje korpopletačke stvari, za crne košare, za vezanje kukuruzovine i snopova granja, za pruće, za ograde, poslije za korpopletačke štapove i trklje za grah, a što je krivo, u fašinama (kobasicama) za obranu od rušenja obale. Kad postigne debljinu od 3—7 cm., upotrebljava se za vinogradarsko kolje, za ribarsko kolje i za obručeve, a i za gorivo u obliku granja. Mlada drveta debela 6—10 cm upotrebljavaju se za vrljike, za brajde i za sušenje duvana, 8—15 cm debela upotrebljuju se za obore (torove). Deblja stabla upotrebljavaju za sve moguće drvene konstrukcije kod pravljenja privremenih koliba i stanova, kao za grede, vjenčanice, rogove, stupove i dr. Deblje trupce pile na daske, koje se opet upotrebljavaju za vedrice, škafovc, kade ili inače za slične svrhe. Najveću upotrebu imadu trupci od 2.10 m duljine i preko 28 cm debljine, od čega prave ovdašnji klumpaši drvene cipele (klumpe). Najviše se u cijeloj državi izrađuje drvenih cipela baš u samom Apatinu. Od najdebljih komada izrađuju cigani korita raznih veličina, karlice (kopanje) i zdjele, te valove za svinje. Jedan se dio sposobnijeg drveta izrađuje u tvornicama žigica u Osijeku, Novom Vrbasu i u tvornici škatulja u Osijeku, te na pilanama u Vukovaru i Apatinu, dok se najveći dio izvozi u Mađarsku i Čehoslovačku. Vrbovo se drvo može upotrijebiti i u fabrikaciji celuloze. 109 |